Epidemiolog Zoran Radovanović kaže da smo pre četiri godine svi bili osetljivi, a da smo danas u velikoj meri zaštićeni od kovida, bilo ranijim infekcijama, bilo vakcinacijom. Zbog toga sada ima malo teških oblika bolesti, a učestalo obolevanje nije praćeno znatnijim umiranjem
Kako je počeo septembar, tako je počelo da se postavlja pitanje o korona virusu. Ljudi su sa prvim kašljem bili uplašeni da li se radi o kovidu, o kom obliku, kao i da li infekciju mogu da preleže na nogama.
Međutim, oko nas je sve više slučajava ljudi sa temperaturom, bolovima u kostima i nemogućnošću da ustanu iz kreveta. Opet pitanje: Da li je to korona? I da li je to novi epidemiološki talas ili je virus prosto tu.
„Novi talas počeo je sredinom leta. Sada je u osmoj nedelji. Zaraženih je mnogo više nego što se beleži jer se mnogi bolesnici ne javljaju lekaru. Opravdana je odluka da se u zdravstvenim ustanovama nosi maska. Ne bi bilo celishodno uvesti obavezu nošenja maski u svakom zatvorenom prostoru, jer takva mera ne bi dobro odjeknula u javnosti. Mi nismo Japanci, pa valja uvažavati socio-kulturološke razlike,“ kaže za portal „Vremena“ epidemiolog dr Zoran Radovanović.
On dodaje da je virus koji je nedavno potvrđen u južnoj Bačkoj, u narodu zvan Eris, a u nauci EG.5.1, krenuo na put oko sveta iz Kine još u februaru ove godine. Posle njega pažnju je izazvao soj prozvan Pirola, zvanično BA.2.86, otkriven ovog jula u Danskoj, a zatim u Izraelu, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugde. I jedan i drugi vuku poreklo od varijante Omikron, a ona je bezazlenija od nekih prethodnih varijanti.
Uz to, kako kaže dr Radovanović, pre četiri godine svi smo bili osetljivi, a danas smo u velikoj meri zaštićeni bilo ranijim infekcijama, bilo vakcinacijom. Sve to čini da je teških oblika bolesti malo. Učestalo obolevanje nije sada praćeno znatnijim umiranjem.
„Građani treba da se nauče da žive sa kovidom 19. Virus je tu i ostaće u humanoj populaciji decenijama, sve dok se ne nađe način da bude iskorenjen. Odnos prema ovoj ili drugoj sličnoj zarazi zavisi od vaspitanja, obzirnosti, empatije i, uopšte, civilizacijskog nivoa svakog pojedinca. Redovno pranje ruku spada u osnovne higijenske navike, a mnogi su već naučili da kijaju i kašlju ‘u lakat'“, kaže Radovanović.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Prema njegovim rečim, razumno je da čovek ostane kod kuće ako kija, kašlje ili ima temperaturu, ne samo zbog sebe, već da ne bi rasejavao zarazu.
„Stepen izlaganja riziku, recimo boravak u zatvorenom ograničenom prostoru sa mnogo učesnika, zavisi od procene svakog pojedinca. Isto se odnosi i na nošenje maske“, ističe Radovanović.
On dodaje da treba imati na umu da i klinički blag oblik bolesti može da ostavi posledice i kod mladih ljudi, jer je kovid 19 „sistemska bolest“, a posebno može da se nastavi „dugim kovidom“, što znači da skoro onesposobi čoveka za mnogo meseci ili godinu-dve posle infekcije.
„Vakcinacija smanjuje rizik od blagih oblika bolesti, ali je njena najveća vrednost u tome što u visokom procentu sprečava nastanak teških, po život ugrožavajućih kliničkih formi“, napominje.
Nove vakcine sadrže podvarijantu Omikrona koja počinje slovima XBB.
„To su različiti sojevi koji su dominirali tokom leta u svetu. Nova vakcina treba u visokom procentu da štiti od Erisa i Pirole. Može se očekivati da će je država obezbediti za stare, bolesne i druge osobe zabrinute za svoje zdravlje“, kaže dr Radovanović. Jedna doza košta između 120 i 130 američkih dolara.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija i Žandarmerija silom su sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu izbacili studente i profesore koji su blokirali zgradu zbog otkaza Jeleni Kleut. Vlast tvrdi da je intervencija bila zakonita. Opozicija i akademska zajednica upozoravaju na početak otvorene represije. Opomene stižu i iz Evropske unije
Tokom današnjeg protesta studenata i građana u Novom Sadu, koji su pružili podršku profesorki Jeleni Kleut, priveden je Milan Jaćimović, sin autoprevoznika Milomira Jaćimovića. On je kasnije pušten
Protest studenata i profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koji je prerastao u blokadu zgrade okončan je. Dekan je prethodno pozvao policiju, koja je iz zgrade iozbacila okupljene primenjujući silu. Studetni poručuju da neće stati sve dok profesorka Jelena Kleut ne bude vraćena na fakultet
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!