img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

LGBT

Stari Prajd, novo nasilje

01. септембар 2023, 21:35 Ana Elez
Foto: AP/Darko Vojinović
Copied

Sve ostaje isto, samo je nasilje novo. Zato će se ovogodišnji Prajd održati pod sloganom „Nismo ni blizu“ kojim se naglašava da se LGBT zajednica u Srbiji suočava sa povećanim nasiljem i diskriminacijom

Sledeće subote održaće se šetnja u okviru Beograd Prajda koji će trajati od 4. do 10. septembra. Ruta će ostati ista – počeće i završiće se u parku Manjež.

Zahtevi koje će ove godine LGBT zajednica istaći nisu se menjali od 2014. godine – donošenje zakona o istopolnim zajednicama i rodnom identitetu, zatim akcionih planova na lokalnom nivou, kao i deklaracije protiv homofobije.

Prvog dana manifestacije, kao i uvek, program će biti bogat. Tu su pozorišni festival, umetničke izložbe, predavanja, diskusije, radionice, pesničke večeri – u istim onim centrima i organizacijama koje godinama predstavljaju utočište za LGBT zajednicu: Kulturni centar grad, Prostor Miljenko Dereta, Kulturni centar Beograda, Endžio HAB, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Prajd info centar, Kuća ljudskih prava.

Sve ostaje isto, samo je nasilje novo, brže, jače i bolje. Zato će se ovogodišnji Prajd održati pod sloganom „Nismo ni blizu“ kojim se naglašava da se LGBT zajednica u Srbiji suočava sa povećanim nasiljem i diskriminacijom.

„Taj slogan podrazumeva da je posle nekih malih pomaka i velikih obećanja, vlast ponovo odlučila da zaustavi bilo kakav progres koji se tiče ljudskih prava LGBT zajednice u Srbiji, a u određenim aspektima i da napravi jasan korak unazad”, priča za “Vreme” direktor Beograd Prajda Goran Miletić.

Kako objašnjava, trenutni odnos vlasti prema LGBT zajednici gori nego ikad, a o tome svedoči i izjava predsednika Aleksandra Vučića da ne namerava da potpiše zakon o istopolnim zajednicama, kao ni zakon kojim će postojati „neki treći rod gde niste muškarac ili žena”.

“Nejasno je šta znači ova direktna poruka predsednika budući da je tokom prošle godine kada je govorio o zabrani Evroprajda on lično govorio o potrebi usvajanja ovog zakona. Istovremeno, on je i najavio da će se na zakonu raditi još 2021. godine. Zbog svega toga, odnos vlasti je sada gori nego ikada i ne mogu se više koristiti izgovori da su različite krize (ekonomija, Kosovo, Ukrajina itd) razlog za odsustvo bilo kakvog progresa”, objašnjava on.

Odgovornost Ane Brnabić

Iako veliki broj pripadnika LGBT zajednice smatra da je odgovornost premijerke Ane Brnabić velika, Miletić smatra da je pogrešno povezivati automatski njenu odgovornost sa time što pripada LGBT zajednici.

“Ako bi smo prihvatili takvu logiku, onda bi bili odgovorni i mnogi drugi pripadnici LGBT zajednice koji su na važnim mestima u institucijama. Lično, smatram da je vlast uvek odgovorna, bez obzira na imena i političke partije. Verujem da svako ko je danas na vlasti, može učiniti mnogo više, ali takvo očekivanje postoji i od opozicije, medija i javnih ličnosti”, objašnjava on.

Međutim, premijerka je, kako objašnjava aktivistkinja iz Građanske inicijative Dragoslava Barzut, takođe diskriminisana kao pripadnica LGBT zajednice jer i ona ima dete koje ne može da bude pravno prepoznato.

Kako dodaje, “ona se ne oseća odgovornom za zajednicu, ne oseća se da joj pripada i ne deli sa nama neka druga polja na kojima smo mi mnogo diskriminisaniji u odnosu na nju. Nas ne spaja to što smo LGBT, nas spaja zajedničko iskustvo doživljaja diskriminacije”.

U jednom intervjuu je premijerka je rekla “Meni ne treba zakon, ja svoje dete volim”, što Barzut komentariše:

“Pa šta ona misli da mi ostali ne volimo svoje dete? Ne može dete da mi dobije zdravstvenu knjižicu, ne mogu da ga izvedem iz države. Ona nije svesna tih administrativnih nivoa koji su važni za građane”.

Mržnja iznad zakona

Vlast je prošle godine više puta zabranjivala Evroprajd koji je, kako objašnjava Miletić, pripreman tri godine, a te zabrane su dovodile do govora mržnje raznih aktera u društvu na koje nisu reagovale ni vlast, ni opozicija, ni nezavisna tela.

“Poverenica je, na primer donela odluku da ne može da se izjašnjava o dokumentu koji su Dveri, POKS i Patriotski blok uputile Gradonačelniku i koji je bio prepun govora mržnje. Sve je kulminiralo kada su neki od učesnika EuroPride 2022, pretučeni posle šetnje i koncerta na Tašmajdanu, a da prema njihovim izjavama policija nije htela da reaguje”.

Nasilje je ove godine ključna reč u Srbiji, posebno nakon dva masakra u OOŠ “Vladislav Ribnikar” i okolini Mladenovca. Barzut se nada da nasilja na ovogodišnjem Prajdu neće biti, ali kako kaže, ipak oseća strah.

“Nasilja je uvek bilo, od 2001. na ovamo. Mi sada mislimo došlo je do eskalacije, a zapravo je prisutno sve vreme”.

O ovome svedoči kontra-šetnja litijaša za tzv. “porodične vrednosti” na prošlogodišnjem Evroprajdu.

Kako objašnjava Barzut, sistem je na tom primeru pokazao da ne poštuje sopstvene zakone, a političari da nemaju političku volju.

“Naši životi su ugroženi od strane desnice koja dobija legitimitet od vladajuće strukture. Da kod nas ne postoji vladavina prava svedoči to što imamo Zakon o zabrani diskriminacije i zločin iz mržnje u Krivičnom zakoniku koji se ne primenjuju. Ti ljudi se uopšte ne procesuiraju i ne bivaju kažnjeni za svoja dela i to je zastrašujuće”.

Nemamo alternativu

I pored predsednikovih reči i dosadašnjih zabrana vlasti Prajd će se ipak održati i ljudi će nastaviti da izlaze na ulice i šetaju za ljudska prava. Sagovornicima “Vremena” snagu da nastave borbu daje to što nemaju alternativu.

“Nemamo alternativu. LGBT zajednica će na svaki način nastaviti da insistira na ispunjenju svojih zahteva koji su minimalni – da nas niko ne tuče, ne diskriminiše, da država prepoznaje naš identitet i da zajednice u kojima živimo ne tretira kao pravnu prazninu. Zaista je i tragično da je to međunarodna obaveza Srbije već skoro deceniju, a da akcioni planovi ministarstva predviđaju donošenje ovog zakona već 5 godina”, zaključuje Miletić.

Barzut će, kao i svake godine, učestvovati u manifestaciji jer je i sama autovana osoba u gotovo svim zajednicama u kojima se kreće, te je njoj “Prajd svaki dan”.

“Nemam izbora, mora da se ustane svaki dan i da se bude to što jeste”, zaključuje ona.

 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Prajd 2023.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure