img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Svetu preti povratak nekih iskorenjenih bolesti

08. avgust 2023, 12:03 I.S.
Pexels
Copied

Endemska guba na Floridi, više desetina hiljada slučajeva malih boginja u Londonu i porast broja obolelih od sifilisa za 50 ili više odsto u Irskoj i Portugalu je upozorenje da se vraćaju neke bolesti za koje se smatralo da su iskorenjene

Pad stope vakcinacije dece, promene u ponašanju i navikama u ishrani, kao i klimatske promene, doprineli su savršenoj klimi u kojoj su se opasne bolesti, za koje se smatralo da su potisnute, vratile u zemlje koje su ih prethodno praktično eliminisale, prenosi Politiko.

Uz to, bakterije postaju sve otpornije na antibiotike, što znači da je jedan od najznačajnijih lekova u poslednjih 100 godina sada ugrožen.

Bogate nacije uspele su da eliminišu mnoge epidemije prethodnih vekova zahvaljujući usaglašenim kampanjama vakcinacije, odgovarajućim savetima o javnom zdravlju i uvođenjem efikasnih modernih lekova, ali se u ovom veku sreća preokrenula.

Morbile i boginje ponovo u Evropi

Morbile su jedna od najzaraznijih bolesti i epidemije su izbijale svake dve do tri godine, uzrokujući više od dva miliona smrtnih slučajeva, ali se to promenilo kada je Džon Frenklin Enders razvio vakcinu. Ona je u masovnu upotrebu ušla 1963. godine, nakon čega je usledila rasprostranjena vakcinacija, ali pošto je bolest toliko zarazna, imunitet u zajednicama mora biti čak 95 odsto da bi se zaustavilo širenje bolesti.

Danas se te brojke ne dostižu i posledice su bile epidemije širom Evrope. Poslednjih godina Velika Britanija, Grčka, Češka i Albanija izgubile su status zemalja bez morbila. Samo u prva dva meseca ove godine u Evropi je već bilo 900 slučajeva morbila, što je više od ukupnog broja iz 2022. godine.

Holandija je upozorila da smanjenje obuhvata vakcinacije znači da je veća verovatnoća da će se boginje ponovo pojaviti, a u Londonu je Agencija za zdravstvenu bezbednost saopštila u julu da je prestonica spremna za desetine hiljada slučajeva zbog nižeg nivoa vakcinacije tokom proteklih godina.

Nedostaci vraćaju sifilis

Sifilis je polno prenosiva bakterijska bolest koja se može lečiti penicilinom ako se rano otkrije, a ako ne, napreduje u fazama. Završna faza može uslediti decenijama nakon infekcije i može dovesti do smrti.

Procenjuje se da je krajem 18. veka svaki peti stanovnik Londona, starosti do 35 godina, imao sifilis. Sada Agencija za zdravstvenu bezbednost zemlje ponovo beleži ogromne skokove i prošle godine registrovana su 8.692 slučaja, što je najviše od 1948. godine.

Problem nije samo u Britaniji, jer poslednje godišnje epidemiološko istraživanje Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuje da su slučajevi širom EU i EEA na uzlaznoj putanji, a najviša stopa rasta broja obolelih bila je na Malti, a zatim u Irskoj.

Nisu samo rizičnija ponašanja i manjak opreza dovela do povećanja. Smanjenje usluga seksualnog zdravlja, na primer, za milijardu funti smanjeno je u Engleskoj, takođe se smatra krivim za porast.

I gojaznost vraća stare bolesti

Bolest kraljeva, giht, takođe se vraća stim što ovoga puta nisu pogođeni samo plemići koji uživaju u crvenom mesu i alkoholu. Giht je bolna vrsta artritisa gde se mali kristali formiraju oko zglobova i sve je više slučajeva širom sveta, a SAD i Kanada imaju najveći porast.

Faktori rizika za giht uključuju gojaznost, zdravstvene probleme kao što su visok krvni pritisak i dijabetes, konzumiranje hrane bogate fruktozom i alkohola. Sa stopama gojaznosti u evropskom regionu, koje ne pokazuju znake usporavanja, bolest kraljeva neće nestati uskoro.

Guba ili lepra, teška kožna bolest uzrokovana bakterijom koja dovodi do oštećenja nerava i gubitka osećaja na koži, očima i nosu je nešto što je do sada malo ljudi u zapadnim zemljama ikada videlo.

Novi izveštaj ukazuje da je guba možda postala endemska za Floridu, jer se broj prijavljenih slučajeva više nego udvostručio u poslednjoj deceniji u jugoistočnim državama SAD. Za porast se okrivljuje nezdrav način života, ali su stručnjaci ukazali i na loše upravljanje situacijom.

U prethodnim vekovima politika je bila da se gubavci šalju na udaljena karantinska ostrva, ali se ta bolest sada može izlečiti višemesečnom terapijom sa više lekova, a ranim otkrivanjem može se izbeći invaliditet.

Malarija još pod kontrolom

Malarija je uvek bila bolest koja se javljala samo u tropskim regionima Afrike, Azije i Latinske Amerike, ali je bilo slučajeva i u močvarnim predelima Pariza i duž Temze u Londonu, a u Sardiniji je zabeleženo 300 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika krajem 19. veka. Evropa je, ipak, uspela da iskoreni malariju kroz ogroman posleratni program primene insekticida, isušivanja močvara i terapije lekovima.

Malarija se za sada nije u potpunosti vratila u region, osim nekoliko slučajeva lokalnog prenosa, ali porast drugih bolesti koje prenose komarci, kao što su hemoragična groznica i virus Zapadnog Nila, treba posmatrati kao znak upozorenja. U junu su američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti javili o nekoliko lokalno stečenih slučajeva malarije.

Što se tiče sudbine Evrope, šef Globalnog fonda za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije Piter Sends rekao je da bi, s obzirom na sve ekstremne vremenske prilike u regionu, Evropa „mogla da vidi povratak malarije“.

I.S./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

boginje Epidemija iskorenjene bolesti pandemija zaraza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure