img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rad od kuće

Kompanija Zoom vraća radnike u kancelarije, a kako je u Srbiji

08. август 2023, 17:37 M.J.
hand-6024028_1920
Foto: Pixabay / BiljaST
Copied

Veruje se da je najefikasniji „strukturisani hibridni pristup“, da radnici određenim danima rade od kuće, a ostatak radnog vremena provode u kancelariji

Kompanija za video komunikacije Zoom čije je ime postalo sinonim za rad na daljinu tokom pandemije, naredila je osoblju da se vrati u kancelariju, prenosi BBC.

Kompanija je saopštila da veruje da je „strukturisani hibridni pristup“ najefikasniji i da ljudi koji žive u krugu od 80 kilometara od kancelarije treba da rade u ofisu najmanje dva puta nedeljno.To je najnoviji pokušaj velike kompanije da odustane od fleksibilnih radnih politika. Amazon i Dizni su takođe među firmama koje su smanjile radne dane na daljinu.

Istraživanja sugerišu da radnici još uvek u izvesnoj meri zadržavaju mogućnost da rade od kuće.

Oko 12 odsto radnika u SAD, gde je sedište kompanije Zoom, bilo je potpuno udaljeno sa posla u julu, dok je još 29 odsto radilo u skladu sa „hibridnom politikom“, prema istraživanju istraživača sa Univerziteta Stanford i drugih koje se sprovodi mesečno od pandemije.

To je slično obrascima koje je ranije ove godine zabeležila Kancelarija za nacionalnu statistiku Velike Britanije. Ranije istraživanje tima sa Stanforda pokazalo je da je rad na daljinu češći u zemljama engleskog govornog područja, a daleko manji u Aziji i Evropi.

Pre pandemije udeo rada od kuće u SAD bio je samo oko pet odsto. U globalu, radnici stalno žele fleksibilnije radne aranžmane nego što ih poslodavci smatraju optimalnim.

Zoom je u jednom trenutku rekao da će osoblje moći da radi na daljinu neograničeno. Tehnološka kompanija je saopštila da će nova politika biti uvedena u avgustu i septembru, u vremenskom okviru koji se razlikuje od zemlje do zemlje. Rečeno je da će nastaviti da „zapošljava najbolje talente, bez obzira na lokaciju“.

„Nastavićemo da koristimo čitavu Zoom platformu kako bismo održali naše zaposlene i raštrkane timove povezanim i efikasno radili“, rekao je Zoom.

Kakva stoje stvari u Srbiji?

„Infostud je tokom februara 2023. godine sproveo istraživanje Puls HR zajednice koje je obuhvatilo različite industrije, kao što su: proizvodnja, auto industrija, prodaja, FMCG i bankarstvo i osiguranje,“ kaže za portal „Vremena“ Miloš Turinski, PR menadžer Infostuda.

Istraživanje Infostuda je pokazalo da kada je reč o radnom okruženju, postoji razlika u pristupu radu izvan kancelarije (remote rad) i radu u kancelariji. Opšti podaci nam govore da je rad iz firme obavezan za sve zaposlene u 46 odsto kompanija. Manji procenat kompanija, njih 25 odsto, dozvoljava da neki zaposleni rade od kuće, dok drugi treba da dolaze u kancelariju. Što se tiče fleksibilnog modela rada, poslodavci u 15 odsto kompanija dozvoljavaju zaposlenima da dolaze samo određenim danima u kancelariju.

Kada govorimo o specifičnim industrijama, najveći broj ispitanika, zbog prirode posla kojim se bave, navodi da je rad iz firme obavezan. Na vrhu liste nalaze se: auto industrija (66 odsto), prodaja (63 odsto) i proizvodnja (56 odsto).

Što se situacije u IT industriji tiče, u pogledu fleksibilnosti rada, čak 94 odsto ispitanika je izjavilo da njihove kompanije pružaju određenu fleksibilnost. Najveći broj njih dopušta zaposlenima da sami odluče da li će raditi od kuće ili iz kancelarije (45 odsto), a ovaj trend se najviše primećuje kod outsource kompanija (65 odsto slučajeva). Srednje velike kompanije pokazuju veću fleksibilnost u pogledu rada od kuće u odnosu na male i velike kompanije.

„Sa druge strane, na našem sajtu HelloWorld zabeležen je značajan pad broja oglasa za remote pozicije. U prvom kvartalu ove godine, udeo oglasa za rad od kuće se smanjivao postepeno: u januaru je iznosio 24 odsto, u februaru 23 odsto, u martu 20 odsto, a u aprilu 18 odsto. U poređenju s prethodnom godinom, kada je broj remote oglasa konstantno bio veći od 25 odsto,“ kaže Turinski.

„Kada govorimo o modelu rada Infostuda, naša kompanija trenutno funkcioniše hibridno (deo nedelje iz kancelarije, deo od kuće) 3+2 ili 4+1 u zavisnosti od senioriteta zaposlenog. Remote rad kako smo funkcionisali u vremenu pandemije, pa potom hibridni model nam je pokazao da su ljudi produktivniji i motivisaniji jer imaju bolji balans između privatnog i poslovnog, odmorniji su i posvećeniji poslu i kompaniji,“ zaključuje Miloš Turinski iz Infostuda.

M.J./BBC

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

rad u kancelariji infostud zoom Kompanija Zoom Srbija Rad od kuće
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure