img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atomska bomba i film

Kako je Bomba osvojila Holivud?

30. jul 2023, 12:42 M.J.
foto: promo
Copied

Nolanov film o Openhajmeru nije ni prvi, a verovatno ni poslednji filmski hit povezan sa razvojem nuklearnih tehnologija. Dok se biografija kontroverznog američkog fizičara nadmeće sa Barbi na blagajnama, prenosimo jedan odlomak o „nuklearnoj kinematografiji“ iz upravo objavljene knjige „Alhemija bombe“ Slobodana Bubnjevića

Filmski hit „Openhajmer“ Kristofera Nolana koji ovog leta, uz  „Barbi“, vraća publiku u bioskope, nije prvi, a verovatno ni poslednjih film o projektu „Menhetn“. Naučni šef projekta u kome je konstruisana atomska bomba, kontroverzni američki fizičar Robert Openhajmer bio je junak više desetina filmova, uglavnom dokumentaraca, nekoliko TV serija i par filmova, mada nijedan nije privukao ni delić pažnje kao Nolanov film. Čak je i Televizija Beograd sedamdesetih godina snimila TV film „Slučaj Openhajmer“.

Isprva bojažljivo, a potom sve češće, atomska bomba je krajem pedesetih i početkom šezdesetih, sa zenitom Hladnog rata, postala neizbežna tema u knjigama i filmovima. Prenosimo odlomke iz upravo objavljene knjige „Alhemija bombe“ Slobodana Bubnjevića koja kroz dvadeset toponima daje sveobuhvatan pregled istorije nuklearnog doba.

Pročitajte još: Invazija superćelija

„Londonski časopis Sandej Grafik 1957. godine objavio je u četiri nastavka priču „Poslednji dani na Zemlji“ engleskog pisca i aero-inženjera Nevila Šuta. Serija je privukla pažnju i Šut je, uz izvesna proširenja, od nje napravio roman „Na plaži“ (On the Beach), koji će postati jedna od najuticajnijih knjiga o nuklearnoj apokalipsi. Pre rata, Šut je projektovao dirižable, u ratu je učestvovao u osmišljavanju raznih novih, uglavnom beskorisnih oružja, da bi se nakon rata sasvim posvetio pisanju. Pedesetih je sa porodicom emigrirao u Australiju gde se i događa radnja njegovog romana – to je priča o nuklearnom ratu, jedna od prvih, nakon koga je veći deo sveta uništen, a radioaktivni oblak se približava Australiji, gde junaci romana čekaju sigurnu smrt.

Naziv knjige „Na plaži“ inspirisan je stihom iz poznate pesme Hollow man T.S. Eliota o propadanju nakon Prvog svetskog rata: „Na ovom mestu poslednjeg susreta, ispipavamo zajedno, i ćutimo, okupljeni na plaži“.  U jeku Sputnjik krize, roman je brzo postao veliki hit i podstakao druge autore da se pozabave ovom temom – sledeće godine izaći će Red Alert Pitera Džordža, a potom i vrlo sličan Fail-Safe Eugena Bardika i Harvija Vilera koji je u nastavcima objavljivan u oktobru 1962, u jeku Kubanske krize, što je bez sumnje doprinelo njegovoj popularnosti, a možda, sa druge strane, i panici u javnosti.

Pročitajte još Rušenje brane Nova Kahovka: Poigravanja sa nuklearnom katastrofom

Samo dve godine nakon Šutovog romana, američki producent i reditelj Stenli Kramer snimio je film sa najvećim zvezdama Holivuda tog doba: Gregori Pekom, Avom Gardner, Fredom Asterom i Entoni Perkinsom. Tako je nastao kultni film On the Beach, jedan od simbola Hladnog rata. Film nije ostvario očekivanu zaradu, niti osvojio značajne nagrade, ali je upostavio temelje novog filmskog žanra o nuklearnom ratu i radioaktivnom “kraju sveta”. Kramer je, međutim, imao daleko veće ambicije – film je premijerno prikazan 17. decembra 1959. u 18 bioskopa u različitim gradovima na svim kontinentima (uključujući i Antarktik). Američkoj i britanskoj projekciji prisustvovali su, uz zvezde filma, i sovjetski ambasadori, u drugim zemljama aktuelni lideri, dok su Gregori Pek i njegova žena putovali u Moskvu na tamošnju premijeru u Domu radnika gde se okupila publika od 1200 uglednih zvanica.

Do kraja 20. veka biće snimljeno više od 80 filmova o atomskom ratu i nuklearnim nesrećama – većina je snimljena osamdesetih godina, ali su značajni naslovi nastali i pre i posle toga. Među njima se svakako izdvajaju dva odlična filma iz 1964. godine o odbeglom nuklearnom bombarderu – Dr. Strangelove Stenlija Kjubrika i Fail-Safe Sidnija Lameta koji su nastali po romanima Red Alert i Fail-Safe. Zbog sličnosti priča iz ova dva romana, Kjubrik je tužio Lametovu produkciju, došlo je do sudske nagodbe, tako da je prvo emitovan Kjubrikov film koji će zbog toga postati mnogo poznatiji, mada ne i obavezno bolji.

Značajan deo „nuklearnog opusa“ čine filmovi zasnovani na stvarnim događajima, kao što je „Trinaest dana“ iz 2000. Rodžera Donaldsona o Kubanskoj krizi. Neki filmovi su čak postali akteri nuklearnih događaja – posebno je zanimljiva sudbina izvrsnog trilera China Syndrome Džejmsa Bridžisa, iz 1979. čije je prikazivanje počelo nekoliko dana pre nesreće u nuklearnoj elektrani „Ostrvo tri milje“ koja je imala neverovatnih sličnosti sa pričom filma. To je zaista neobičan slučaj – dvanaest dana posle premiijere, na drugom kraju SAD, u Pensilvaniji, 28. marta 1979. dogodiće se nesreća koja je najveći incident u nuklearnim elektranama u SAD, a koja kao da je prepisana iz Bridžisovog scenarija (koji je, inače, kasnije nagrađen i Oskarom).

Razvoj događaja, prenošen direktno na televizijama, prepleo se sa medijskom panikom, sa pokušajima zataškavanja koji su se pretvorili u farsu i bez sumnje, sa filmom koji je preterano tačno opisao stvarnost. Film se reklamirao sa proročkim sloganom: „Danas samo grupica ljudi zna šta je kineski sindom. Uskoro ćeš i ti znati“, koji se obistinio na neočekivan način“.

M.J.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

alhemija bombe atomska bomba Film Openhajmer slobodan bubnjević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure