img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Književnost

Roman o odanosti

26. april 2023, 21:45 Ivan Milenković
374992_w-gore
Copied

Gvadalupe Netel: Posle zime; Booka, Beograd, 2023; prevod sa španskog Branko Anđić

Ima romana koji se ne otvore odmah, koji ne nude razloge na prvu loptu, ali koji nas, svejedno, zbog nečeg, gone na čitanje. Posle zime meksičke spisateljice Gvadalupe Netel jedan je od njih. Potpisnik ovih redova (spor čitalac, inače) progutao je 230 gustih stranica za tri dana, bivajući, pri tome, veoma svestan nedostataka romana, ali ta svest ne samo da nije, kao što bi trebalo, da ga odvrati od teksta, već je produbljivala čitalačku znatiželju.

374992_w
…


Kubanac Klaudio, muškarac u četrdesetim godinama, ne voli ljude, životinje i biljke, ali voli samoću i jasno strukturiran život u kojem se uočava i crta kompulsivnosti. Dane provodi kao lektor u jednoj njujorškoj izdavačkoj kući ili u svome utočištu na Gornjoj zapadnoj strani Menhetna, malom i ne preterano prijatnom stanu u kojem sluša muziku i čita. To, međutim, što je namćor – čim se uselio obavestio je komšije, ne opterećujući se ljubaznošću, da neće trpeti nikavu buku – ne znači da ne voli žene, ali s obzirom da je prilično svojeglav tip, u stanju je da podnese samo vrlo specifičan tip žene: nazovimo je ćutljivom. Na nekoj sedeljci upoznaje dobrostojeću i ponešto ekscentričnu Rut, više od deset godina stariju od sebe, koja, osim što ima divne usne i dete, voli seks, ne opterećuje ga pozivima i suvišnim pitanjima, te ume ubedljivo da ćuti.

Sesilija je Meksikanka, ne preterano snađena studentkinja u Parizu, koja iznajmljuje stan s pogledom na groblje Per Lašez. To što stan gleda na groblje posebno joj se dopada jer su stanovnici groblja diskretan i nezahtevan svet. Duboka nezadovoljstva sobom Sesilija produbljuje neprijateljskim odnosom prema Parizu, povlačenjem u sebe i gubljenjem vremena: svikloj na meksičko sunce, neprestano joj je hladno i, jednostavno, zimi ne uspeva da se zagreje, dok joj se, svikloj na meksičku neposrednost, Parižani pričinjavaju hladnim i neljubaznim ljudima. Svoju usamljenost ublažava tako što radio praktično ne isključuje ni noću, sve dok joj, jednog dana, na vrata ne pokuca komšija Tom izmučen neprestanim zvukom s njenog radija. Tek tada ona primećuje da njihov stan deli tanak zid koji ne uspeva da zaustavi gotovo nijedan zvuk, te, sada, obmotana samoćom, dokona i bez pribežišta u zvuku s radija, počinje pomno da prati zvukove s druge strane zida, sve dok ne utvrdi svakodnevnu rutinu svog komšije, računajući i njegove odlaske u toalet (bilo je nemoguće, reći će Sesilija, ne zamišljati Toma kako mokri). Ništa od toga joj, međutim, ne smeta. Naprotiv. S vremenom će se njih dvoje zbližiti – Sesilija je privlačna mlada žena, a ni Tom nije za bacanje – s tim što će zbližavanje ići sporo, između ostalog i zbog Tomove ne baš sasvim razumljive sklonosti mrtvim dušama. Uostalom, upravo zbog toga je i iznajmio stan u blizini Per Lašeza.

Već posle prvih poglavlja knjige čitaocu je jasno da će Klaudio i Sesilija, dvoje usamljenih ljudi, morati nekako i negde da se susretne, što nije preterano podsticajan motiv za nastavak čitanja, osim što će se njihovi životi u tolikoj meri zakomplikovati da izvesnost budućeg susreta postaje od drugorazredne važnosti. Kako roman odmiče, čitalac, prirodno, sve bolje upoznaje svoje junake, pa će odgonetke Klaudijevog ponašanja, ali i razloge njegove oštećenosti, pronaći u njegovom detinjstvu i mladosti na Kubi, te u tragičnoj epizodi koja će nas, ma koliko se na nju pripremali, naprosto šokirati. Sesilija je, s druge strane, zatvorena u mehuru sadašnjosti, a njen odnos sa Tomom počinje da se grana u pravcima koje ne možemo ni da naslutimo. Sve ono, dakle, što već u postavci likova prepoznajemo kao opšta mesta, Gvadalupe Netel svojim mirnim i, recimo to tako, upornim stilom, jednostavno razgrađuje na taj način što, kad god zapreti opasnost od poznatog, promeni perspektivu. Najednom se poznati svet ruši, a ostaje put koji nam se pokazuje kao nedovoljno istražen. U ovom slučaju, to je ženska odanost. Tri žene se u ovom romanu nadmeću u odanosti muškarcima iako svaka od njih ima dobre razloge – ili ih možda i nema? – da tu odanost dovede u pitanje. No, i ovde Gvadalupe Netel nadilazi ravan očekivanja i dobro poznatih motiva. Ona ne ispituje da li su muškarci za koje se ove žene žrtvuju vredni toga, nego ostaje na njihovoj strani ne da bi ih osuđivala, grdila ili ohrabrivala, već da bi bolje videla i bolje shvatila ono što mora da zapiše. Da li je, pak, sve to vredelo, čitalac će morati da proceni sam.

Kada smo, na početku teksta, primetili da postoje izvesni padovi u tekstu, to se, pre svega, odnosilo na baratanje opštim mestima. Meksička spisateljica odvažno se uputila skliskim stazama – ništa nije poznatije od ljubavne priče, ili usamljenosti – kako bi, čini se, uspela da pronađe ono što je tražila. Napisala je roman o odanosti koja ne traži metafizička, teološka ili moralna opravdanja (kao što je slučaj kod Larsa fon Trira, na primer), već istrajava u razlogu koji nije unapred dat. Taj nestabilni razlog, to je i razlog romana Gvadalupe Netel.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Srpski Oskar

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto FCS nije objavio da je film „Izlet“ srpski kandidat za Oskara

Filmski centar Srbije je objavio, pa povukao vest da je film Izlet Nenada Pavlovića srpski kandidat za nagradu Oskar. Posle niza godina, nije izabran film koji priča o teškoj istoriji Srbije

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure