“Lunov magnus strip” bio je jedna od najvoljenijih strip edicija Jugoslavije. Tri decenije od njegovog gašenja, “Novi Lunov magnus” strip Veselog četvrtka ljubiteljima Bonelija ponudio je nostalgiju, ali i mnogo toga novog
Beogradska izdavačka kuća Veseli četvrtak pokrenuta je pre tačno petnaest godina i, među ljubiteljima devete umetnosti, a posebno među onima koji su rođeni 60-ih i 70-ih godina prošlog veka, ustoličila se kao jedna od najvažnijih institucija stripa. Razlog je jednostavan – profilisala se kao izdavačka kuća koja objavljuje italijanske stripove izdavačke kuće Serđo Boneli.
Da se podsetimo: u nekadašnjoj državi, generacije čitalaca, posebno onih iz pomenutog perioda, zaljubile su se u strip, čitajući upravo Boneli stripove. Tada je novosadski Dnevnik bio gigant izdavaštva, i pod svojim okriljem imao je dve edicije, čuvenu “Zlatnu seriju” i “Lunov magnus strip” – obe su dogurale do impresivnih hiljadu brojeva.
“Zlatna serija” i “Lunov magnus strip” pokrenuti su 1969. godine. “Zlatna serija” je krenula prva. A onda je tadašnji urednik Dnevnika Mitar Milošević osmislio reviju na većem formatu koja će biti pandan prvoj ediciji. Mitar Milošević je tada već bio i poznat autor pod pseudonimom Frederik Ešton. Naime, njegov Lun, kralj ponoći, bio je hit u ediciji X-100, a pisac i urednik je smatrao prigodnim da novu reviju pogura baš sa svojim popularnim junakom. Uz strip se u reviji našla priča o Lunu, a izdanje je po njemu nazvano “Lunov magnus strip”. “Magnus” se odnosilo na format edicije, veći u kom je objavljivana “Zlatna serija”, ali nije bio dugog veka: već posle nekoliko brojeva ustalio se format kao kod “Lunovog” pandana. Sama edicija je pak poživela skoro četvrt veka i obustavljena je 1993, kad i sve ostalo.
Novi LMS 1…
Tokom tih četvrt veka, “Lunov magnus strip” je ugostio sve viđenije junake izdavačke kuće Boneli. Bili su tu Teks od prvog broja, ubrzo i Zagor, a od broja 511 – Dijamantska klopka – i Mister No. Taj junak, potom Veliki Blek, kao i čuveni postmoderni vestern Ken Parker, biće ekskluzivni naslovi “Lunovog magnus stripa”, dok će se Zagor i Teks s vremenom preseliti u sestrinsku reviju.
Kolekcionarska strast prema “Zlatnoj seriji” i “Lunovom magnus stripu” ne jenjava. Pojedini brojevi ovih edicija dostižu astronomske cene na tržištu stripova, a posebno Nasilje u Darkvudu (“Zlatna serija” 13, inače prva epizoda Zagora objavljena u bivšoj Jugoslaviji) i Blago crvene planine (“Lunov magnus strip” 4, takođe priča o Zagoru).
Još jedna pojedinost svedoči o nekadašnjoj popularnosti ove dve edicije, ali istovremeno i o tome koliko se danas tržište stripa osulo. Naime, dok se danas tek najpopularniji junaci mogu pohvaliti četvorocifrenim tiražem, a većina se nalazi ispod magične cifre od 1000 primeraka po broju, “Zlatna serija” i “Lunov magnus strip” su distribuirani u desetinama hiljada primeraka, a legende kažu da su neki brojevi išli u tiražu od stotinu i više hiljada. I to svake nedelje, bez izostanka, svake srede i petka. Makar do kobne 1993. godine.
Od gašenja ove dve edicije i teskobnog odsustva Boneli stripova u Srbiji, bilo je potrebno da prođe 15 godina da ih Veseli četvrtak vrati na kioske. To se ujedno smatra trenutkom revitalizacije stripa u Srbiji. Ili makar početnom tačkom tog procesa koji i dalje traje. Naime, tačno na petnaesti rođendan, Veseli četvrtak je objavio “Lunov magnus strip”, istina u drugačijem ruhu, pa zato i pod imenom “Novi Lunov magnus strip”. Ovom prilikom valja napomenuti da je pet godina pre toga “Veseli četvrtak” već bio vratio “Zlatnu seriju” (“Vreme” 1482). Objavljivanje Bonelija u Srbiji podrazumevalo je ponovni dolazak starih i voljenih junaka – Zagora, Dilana Doga, Teksa, Martija Misterije, Mister Noa – ali i nekih novih, koji u vreme stare Jugoslavije nisu postojali, poput Dragonera, Napoleona ili Dampira. I pored toga, “Lunov magnus strip” i “Zlatna serija” novosadskog Dnevnika ostali su zlatni standard u očima kupaca. Revije sa pričama koje se nadovezuju iz broja u broj, pa makar i štampanim na novinskom papiru i sa mekim koricama, bile su žive u sećanjima fanova, a koncept redovnih serijala za svakog junaka posebno i dalje su nužno zlo.
Lunov_Magnus_Strip_broj_1…
“Novi Lunov magnus strip” je omaž – revitalizacija brenda u novom ruhu i za drugačija vremena. Otud i reč “Novi” na početku naziva. Kopija stare edicije bila bi, uostalom, samo bleda kopija. Nova edicija imala jer nostalgičan naklon starom brendu, pa je zato tu i priča o Teksu Tajna zlatnog rudnika koja je krasila prvi broj starog “Lunovog magnus stripa”, kao i novela Lun, kralj ponoći i otmičar, preneta uz dozvolu naslednika Mitra Miloševića uz blagoslov da nova edicija ponese naslov koji je skovao nekadašnji urednik Dnevnika. Ime, Teksova priča iz prvog broja i novela o Lunu, kralju ponoći, dovoljna su doza nostalgije. Makar za prvi broj. Jer ovo ipak nije ni nastavak ni kopija stare slavne edicije, već nešto potpuno novo za 21. vek. Otud i moderni Teks u nastavku – Živ ili mrtav! Bozelija i De Anđelisa na skoro 250 strana prva je priča Bonelijevog serijala Tex Willer, mlađeg pandana najčuvenijeg italijanskog vesterna. Mauro Bozeli je 2018. godine pokrenuo ovu podediciju kao urednik Teksa. Stari je junak vesterna obitavao tada na italijanskim kioscima 70 godina, a Bozeli je imao potrebu da ponovo istraži neke periode njegove mladosti na moderniji način. Otud i nova edicija kao spoj stare tematike i novijeg pristupa. I kao takva idealan je izbor za prvi broj “Novog Lunovog magnus stripa”, koji takođe istražuje domete starijih uzora na moderan način.
Zanimljivo je posmatrati ove dve priče o Teksu uporedo. Prva, Tajna zlatnog rudnika, noseći je motiv u prvom broju edicije iz 1969. godine, pa ipak ni danas nije izgubila na svom šarmu. Pisao ju je tvorac Teksa Đanluiđi Boneli prepoznatljivim britkim stilom punim akcije i vestern klišea. To ne umanjuje njenu dopadljivost. Vestern klišei su Teksu doneli status koji ima danas u Italiji kao najtiražniji strip i predmet nacionalnog ponosa. Autori Teksa prosto te klišee dovode do perfekcionizma već 75 godina. Pored ove priče je moderni Živ ili mrtav!, koji na noviji način reinterpretira konkretno prvu Teksovu priču iz 1948. godine. Savremena naracija Maura Bozelija dala je staroj priči neophodnu dubinu, dok je crtež Roberta de Anđelisa vizuelno udahnuo svežinu i stavio serijal na nivo današnjih standarda Teksa.
Isto to se može reći i za “Novi Lunov magnus strip” u celini. Ideja i koncepcija stare edicije su unapređene i modernizovane, koliko sadržajem toliko i formom. Prilagođen je podjednako starim fanovima i novim čitaocima, ali treba da opravda sva očekivanja i bude novim generacijama ulaz u svet stripa koliko i uzor. I da opstane duže od njega, to se podrazumeva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Blokirali ste nekoga na društvenoj mreži Iks, nekadašnjem Tviteru? Od sada, to više neće sprečavati blokirane korisnike da vide vaše objave. Jedino ograničenje je što neće moći da vas kontaktiraju ili komentarišu podeljen sadržaj
U Beogradu su se na zidovima pojavili murali koje slika ruski umetnik Andrej Kolosov. Radi na poziv, besplatno, jer pogled na mural poboljšava raspoloženje, čini ljude srećnim, kaže za “Vreme” ovaj Moskovljanin
“Naš stav je godinama bio da nećemo Miloševića. Sad nam je stav da nećemo Vučića. Ali šta je to šta hoćemo, to ne znam. A to je suština. Da postoji agenda onoga šta hoćemo i konsenzus oko te agende, pa ljudi bi imali i volje i energije da se za to bore, čak i oni razočarani koje si pomenula. Siguran sam u to. Evo, Rio Tinto i Jadar su nas pokrenuli u velikoj meri, jer to je konkretna stvar, to je borba za vodu, zemlju i život. Verujem da se od te borbe nećemo umoriti niti odustati. Van toga, ne vidim ništa da nas motiviše objedinjujuće. Sendviči i dve hiljade za gospodina su najviše što se u Srbiji, u ovom trenutku, nudi konkretno”
Aktuelna izložba Narodnog muzeja Srbije Od mnogoboštva do hrišćanstva: rotonda u Stojniku, osim što govori o značaju arheološkog nasleđa Kosmaja, jedne od najreprezentativnije očuvanih celina rimskih rudnika na tlu Evrope, ukazuje da ono ni do danas nije zaštićeno, i na posledice devastacije prirodnog okruženja
StopTrik, međunarodni festival kratkog filma u tehnici stop-motion koji se održava u Sloveniji i Poljskoj, radi na očuvanju socijalne kulture za koju se smatra da polako nestaje. Jedan od ovogodišnjih učesnika je i Miloš Tomić, enfant terrible srpske stop animacije
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Samozvani „vrhovni komandant“ Aleksandar Vučić obećao je Mađarima, koji su se pobunili protiv služenja vojnog roka, da će za njih pronaći neko rešenje. A šta je sa drugim nacionalnim manjinama - Bošnjacima, Romima, Slovacima, Crnogorcima, Rumunima, Albancima. Hoće li u Vojsku Srbije ići samo Srbi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!