U Domu omladine počinje ciklus tribina o državi iz koje je potekla sadašnja Srbija, na kojima će mladi istraživači, neopterećeni ni Jugoslavijom ni ratom u kome je nestala, analizirati njene dobre i loše strane. Očekuje se da ćemo na kraju svi nešto naučiti
„Jugoslavija u očima mladih istraživača“ naslov je ciklusa tribina o SFRJ kakvu je vide oni koji su o njoj slušali od roditelja i ostalih starijih. Održava se u Domu omladine u Beogradu, i počeće u sredu temom „Festivali savremene umetnosti u Jugoslaviji: između umetnosti i politike“, o kojoj će razgovarati mladi istraživači Miloš Marinković iz Muzikološkog instituta SANU i Jovan Bukovala sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Na kraju ciklusa, kažu organizatori, očekuje se odgovor na pitanje šta možemo da naučimo od nove generacije istraživača Jugoslavije, dakle onih koji ne pripadaju „ratnoj generaciji“ koja je o Jugoslaviji razmišljala na nivou „za“ i „protiv“ nje, već koji dobro poznate narative o njoj analiziraju sa pozicija kritičke teorije, metodologije i filozofije.
„Teško je govoriti o Jugoslaviji iz ugla nekoga ko nije živeo u to doba. Još je teže pričati o Jugoslaviji ako dolazite iz porodice koja nije bila komunistički ili socijalistički orijentisana, već oduvek potpuno suprotno“, kaže za portal „Vremena“ Jovan Bukovala.
Kaže da su većini „prve asocijacije na reč Jugoslavija crveni pasoš, utisak da se pod Titom lepo živelo, bratstvo i jedinstvo i slične parole“. Međutim, ako je Jugoslavija bila uspešna kao što se priča, potrebno je zapitati se „zašto se onda odbijalo od ličnog dohotka za izgradnju pruge, obnovu od zemljotresa?“
Jovan Bukovala kaže da ima niz ovakvih paradoksa na koje se ne obraća pažnja, a prisutni su.
Na primer, „otkud to da su tadašnji ateisti preko noći postali sadašnji veliki vernici i nacionalisti?“ Ili, pitanje koje posebno ističe, „kako to da su danas na čelnim pozicijama u zemlji, kao u dinastijama, baš potomci nekadašnjih viđenih komunista preobučeni u ruho neoliberalnih kapitalista pa deluju da su predstavnici novog?“
(Foto: Milena Arsenić)
Bukovala istražuje kulturu u vreme Jugoslavije, oblast u kojoj se „nesporno vidi da je Jugoslavija bila tadašnji prozor u svet“ i smatra da „Jugoslavija jeste bila istok zapadu i zapad istoku“, odnosno da to „nije floskula već činjenica koja se ne može opovrgnuti“.
Kao nedvosmislen dokaz navodi „predstavu Kosa što govori o intencijama tadašnjeg sistema da je imalo sluha da se Jugoslovenima prikaže američka antiratna propaganda“. Podseća i da su u Jugoslaviju dolazile „holivudske legende poput Ričarda Bartona i Elizabet Tejlor, ali da je ovde spas našao i Oleg Vidov, sovjetski glumac, koji je u vreme Hladnog rata zahvaljujući dovitljivosti ovdašnjih ljudi koji su ga angažovali da glumi u filmu Jovana Živanovića Uzrok smrti ne pominjati, uspeo da preko Jugoslavije prebegne u Kaliforniju.“
Ne slaže se sa uvreženim stavom da je u Jugoslaviji postojao larpurlartizam „zato što su i tada, poput Sofije Mišić o kojoj govori Goran Marković, postojali cenzori koji su kulturu krojili po svom ličnom ukusu“.
A kao nasledstvo Jugoslavije navodi Bitef, Sterijino pozorje, Fest, Bemus i druge festivale i umetničke manifestacije poput njih, koje su i sad osnova ovdašnje kulturne scene i njeni reprezenti u svetu.
Naj-pogrešnim po kulturu u Jugoslaviji smatra „što si morao da budeš član Partije ako si hteo da napreduješ.“ Zar nije i sad tako? „Ne, nikako, sad je neuporedivo više umetnika izvan stranke koji su uspešni i važni zato što su to zaslužili svojim kvalitetom i radom, a ne knjižicom“, kaže Jovan Bukovala. A to, takva slika o kulturi u ovdašnjem društvu, daje nade.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sastanak delegacije Beograda predvođene direktorom Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petrom Petkovićem sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom održan je u utorak, 17. septembra u Briselu. Petković je predstavio mere koje je izneo predsednik Vučić, dok je Bisljimi odbio trojni sastanak
U narednih 15 dana omogućen je javni uvid u prvi dokument u proceduri izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za rudarski deo projekta „Jadar“
Sudije i tužioci srpske nacionalisti sa prebivalištem na Kosovu mogli bi pod određenim uslovima da se vrate u kosovske institucije, dok je za policajce koji su dali otkaz povratak na posao mnogo teži. Raspisivanje lokalnih izbora u većinski srpskim opštinama zavisi od političke volje Prištine
Predsednik Vlade Miloš Vučević izjavio je nakon sednice Republičkog štaba za vanredne situacije da država pažljivo prati situaciju sa vodostajem reka u zemljama Centralne Evrope. U Srbiji se pik vodostaja na rekama očekuje između 24. i 26. septembra
Dan pre nove runde dijaloga Beograda i Prištine, zbog zatvaranja srpskih institucija na severu, Peter Stano, Portparol Evropske unije (EU) rekao je pozdravlja zahtev Beograda se Srbi vrate na svoja radna mesta
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!