img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Piraterija: Ukrasti knjigu, zar je to greh?

22. јануар 2023, 01:16 Zoran Hamović
Foto: Tanjug
Copied

Reč je o već stečenoj navici kršenja zakona bez ikakvih posledica. Počinioci ne osećaju nikakav prestup jer ih niko ni ne opominje, a kamo li kažnjava. Moglo bi se zaključiti da su navike učinile da se pitanje zloupotrebe više ne prepoznaje, niti postavlja, već da je takvo ponašanje postalo standardno

Često ćete sresti ljude koji se hvale da tokom studija nisu kupili ni jednu knjigu. Završili su studije kopirajući publikacije iz kojih su učili ili su skenirane sadržaje knjiga koristili i zatim davali na korišćenje drugima. Neko će reći: baš fino, u čemu je problem, pa dobro je da deca uče! I: ukrasti knjgu, a otkad je to greh?

U okolini svih fakulteta po Srbjii, a i na samim fakultetima, rade fotokopirnice. Na zidovima ili izlozima nalaze se spiskovi već iskopiranih udžbenika koji se mogu kupiti, već ukoričeni. Mnogi fakulteti, pre svega privatni, imaju u ugovorima sa studenitma obavezu da im učine udžbenike i literauru dostupnim. U biblioteci se obično nalazi po jedan ili dva primerka knjiga koje su studentima potrebne i najčešće su na čitanju.

Postavlja se pitanje kako studenti dolaze do publikacija iz kojih uče? Osim časnih izuzetaka, koji kupuju udžbenike u knjižari ili naručujući onlajn, najvećio broj njih se ‘snalazi’. Skenira ili pozajmjuje od onog ko je već skenirao. Sada čak ni to nije potrebno, dovoljno je ukucati naslov tražene publikacije na pretraživaču i pojaviće se čitava, od prve do poslednje strane – besplatno dostupna!

Nije potrebna nikava posebna analiza da bi se utvrdio obim ove pojave – ona je masovna. Reč je o već stečenoj navici kršenja zakona bez ikakvih posledica. Počinioci ne osećaju nikakav prestup jer ih niko ni ne opominje, a kamo li kažnjava. Moglo bi se zaključiti da su navike učinile da se pitanje zloupotrebe više ne prepoznaje, niti postavlja, već da je takvo ponašanje postalo standardno. Zamislite kako bi reagovao student ako mu kažete da je tekst koji čita na svom tabletu ili pametnom telefonu ukraden i da treba da kupi štampanu ili e-knjigu!

Izdavači su dužni da štite moralna i materjalna prava svog autora. Ali izdavači na pravno neuređenom  tržištu su nezaštićeni i suočeni s masovnom nelojalnom konkurencijom u obliku piratskih kopija. S osećanjem da je borba s piraterijom, odnosno neovlašćenim korišćenjem sadržaja uzaludna, pogotovu zbog neograničenih mogućnosti elektronskog umnožavanja i distribucije, mnogi autori udžbenika i priručnika svoje publikacije postavljaju na internet, čineći ih besplatno dostupnim.

No da se ne stekne utisak da su studenti na optuženičkoj klupi.

Oni se ponašaju u skladu sa okolnostima. Nisu im obezbeđeni odgovarajući uslovi za studiranje, niti su vaspitavani da poštuju tuđu intelektualnu svojinu. Nisu valjano upoznati sa svojim obavezama, niti je od njih traženo da se disciplinovano ponašaju i za svoje postupke snose odgovornost.

Nije vam promaklo da se na društvenim mrežama, pre svega na vajberu, pojavljuju grupe ‘bibliofila’ koji besplatno razmenjuju elektronske kopije sadržaja knjiga. To je postalo veoma uočljivo i popularno tokom pandemije, kada su s dobrim namerama mnogi želeli da sebi i drugima omoguće lakše podnošenje prinudnog boravka u kući. Imali su svest o tome da čine dobro delo, ali ne i da je reč o nedozvoljenom gestu i stvaraju navika  neovlašćenog preuzimanja sadržaja koje su se ustalile i razvile posle pandemije.

Možemo da nabrajamo ko sve kopira i ko postavlja knjige na popularne piratske sajtove, ali mnogo bi korisnije bilo da pored opisa problema i identifikacije počinilaca vidimo i ko je dužan i kako da sprečava ovu pojavu.

Organizovane su tribine na beogradskom Sajmu knjiga  2019. godine, pod nazivom Zašto volimo pirateriju, zatim 2022.  takođe tokom Sajma – Izdavaštvo i javni interes, i nedavno u Privrednoj komori Srbije – Piraterija u izdavaštvu. Svi razgovori su imali isti cilj da se prepoznaju akteri i mogućnosti rešavanja  ove subverzivne pojave.

Prepuštanje izdavačima da se i dalje bore pojedinačno, je samoubilački pohod na koji se više niko ne usuđuje da krene. Važnu ali ne i presudnu podršku pruža nedavno formirana Organizacija za ostvarivanje reprografskih prava. Nažalost ona neće moći da rešava problem piraterije, već samo da ublažava štetu. Od nje je snažniji politički kontekst podrške svakovrsnom krivotvorenju, koje ne ide na ruku ni stvaraocima ni intelektualnoj svojini, niti njihovoj zaštiti.

Ne zvuči optimistično, ali jeste važan izazov na koji se mora odgovoriti – što će izdavači zajednički i učiniti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

kopiranje udžbenika piraterija Sajam knjiga Studenti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vremenska prognoza

02.јун 2025. I.M.

Počinje prvi letnji talas, temperatura preko 30 stepeni

U prvoj dekadi juna prvi letnji toplotni talas - očekuje se pretežno sunčano vreme sa maksimalnim temperaturama od 32 do 36 stepeni

Studentski protesti

01.јун 2025. I.M.

„Pokrenućemo građansku neposlušnost u svakom gradu“: Završeni protesti „Vostani Serbije“

Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe

Zakon

01.јун 2025. S.Ć.

BIRODI prijavio Vučića po Zakonu o korupciji

BIRODI je podneo prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije i Savetu za borbu protiv korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije predsednika Vučića

Studentski protesti

01.јун 2025. B. B.

Studentkinja: Prvo da oslobodimo zemlju, pa ćemo onda o EU i Kosovu

Studentkinja Mila Jovanović rekla je da su studenti „jedinstveni u zahtevima", ali da „nema jednoumlja“ i da ima mnogo proevropskih, ali i studenta koji su razvili antievropski sentiment

Predsednica Skupštine

01.јун 2025. B. B.

Brnabić: Svaka ideja studenata je – ko je nadležan za prasiće, a ko za pivo

Blokada Gazele i Brankovog mosta su „maltretiranje građana bez smisla i cilja, ogoljeno nasilje i teor nad običnim građanima“, smatra predsednica Skupštine Ana Brnabić

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure