img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Piraterija: Ukrasti knjigu, zar je to greh?

22. јануар 2023, 01:16 Zoran Hamović
Foto: Tanjug
Copied

Reč je o već stečenoj navici kršenja zakona bez ikakvih posledica. Počinioci ne osećaju nikakav prestup jer ih niko ni ne opominje, a kamo li kažnjava. Moglo bi se zaključiti da su navike učinile da se pitanje zloupotrebe više ne prepoznaje, niti postavlja, već da je takvo ponašanje postalo standardno

Često ćete sresti ljude koji se hvale da tokom studija nisu kupili ni jednu knjigu. Završili su studije kopirajući publikacije iz kojih su učili ili su skenirane sadržaje knjiga koristili i zatim davali na korišćenje drugima. Neko će reći: baš fino, u čemu je problem, pa dobro je da deca uče! I: ukrasti knjgu, a otkad je to greh?

U okolini svih fakulteta po Srbjii, a i na samim fakultetima, rade fotokopirnice. Na zidovima ili izlozima nalaze se spiskovi već iskopiranih udžbenika koji se mogu kupiti, već ukoričeni. Mnogi fakulteti, pre svega privatni, imaju u ugovorima sa studenitma obavezu da im učine udžbenike i literauru dostupnim. U biblioteci se obično nalazi po jedan ili dva primerka knjiga koje su studentima potrebne i najčešće su na čitanju.

Postavlja se pitanje kako studenti dolaze do publikacija iz kojih uče? Osim časnih izuzetaka, koji kupuju udžbenike u knjižari ili naručujući onlajn, najvećio broj njih se ‘snalazi’. Skenira ili pozajmjuje od onog ko je već skenirao. Sada čak ni to nije potrebno, dovoljno je ukucati naslov tražene publikacije na pretraživaču i pojaviće se čitava, od prve do poslednje strane – besplatno dostupna!

Nije potrebna nikava posebna analiza da bi se utvrdio obim ove pojave – ona je masovna. Reč je o već stečenoj navici kršenja zakona bez ikakvih posledica. Počinioci ne osećaju nikakav prestup jer ih niko ni ne opominje, a kamo li kažnjava. Moglo bi se zaključiti da su navike učinile da se pitanje zloupotrebe više ne prepoznaje, niti postavlja, već da je takvo ponašanje postalo standardno. Zamislite kako bi reagovao student ako mu kažete da je tekst koji čita na svom tabletu ili pametnom telefonu ukraden i da treba da kupi štampanu ili e-knjigu!

Izdavači su dužni da štite moralna i materjalna prava svog autora. Ali izdavači na pravno neuređenom  tržištu su nezaštićeni i suočeni s masovnom nelojalnom konkurencijom u obliku piratskih kopija. S osećanjem da je borba s piraterijom, odnosno neovlašćenim korišćenjem sadržaja uzaludna, pogotovu zbog neograničenih mogućnosti elektronskog umnožavanja i distribucije, mnogi autori udžbenika i priručnika svoje publikacije postavljaju na internet, čineći ih besplatno dostupnim.

No da se ne stekne utisak da su studenti na optuženičkoj klupi.

Oni se ponašaju u skladu sa okolnostima. Nisu im obezbeđeni odgovarajući uslovi za studiranje, niti su vaspitavani da poštuju tuđu intelektualnu svojinu. Nisu valjano upoznati sa svojim obavezama, niti je od njih traženo da se disciplinovano ponašaju i za svoje postupke snose odgovornost.

Nije vam promaklo da se na društvenim mrežama, pre svega na vajberu, pojavljuju grupe ‘bibliofila’ koji besplatno razmenjuju elektronske kopije sadržaja knjiga. To je postalo veoma uočljivo i popularno tokom pandemije, kada su s dobrim namerama mnogi želeli da sebi i drugima omoguće lakše podnošenje prinudnog boravka u kući. Imali su svest o tome da čine dobro delo, ali ne i da je reč o nedozvoljenom gestu i stvaraju navika  neovlašćenog preuzimanja sadržaja koje su se ustalile i razvile posle pandemije.

Možemo da nabrajamo ko sve kopira i ko postavlja knjige na popularne piratske sajtove, ali mnogo bi korisnije bilo da pored opisa problema i identifikacije počinilaca vidimo i ko je dužan i kako da sprečava ovu pojavu.

Organizovane su tribine na beogradskom Sajmu knjiga  2019. godine, pod nazivom Zašto volimo pirateriju, zatim 2022.  takođe tokom Sajma – Izdavaštvo i javni interes, i nedavno u Privrednoj komori Srbije – Piraterija u izdavaštvu. Svi razgovori su imali isti cilj da se prepoznaju akteri i mogućnosti rešavanja  ove subverzivne pojave.

Prepuštanje izdavačima da se i dalje bore pojedinačno, je samoubilački pohod na koji se više niko ne usuđuje da krene. Važnu ali ne i presudnu podršku pruža nedavno formirana Organizacija za ostvarivanje reprografskih prava. Nažalost ona neće moći da rešava problem piraterije, već samo da ublažava štetu. Od nje je snažniji politički kontekst podrške svakovrsnom krivotvorenju, koje ne ide na ruku ni stvaraocima ni intelektualnoj svojini, niti njihovoj zaštiti.

Ne zvuči optimistično, ali jeste važan izazov na koji se mora odgovoriti – što će izdavači zajednički i učiniti.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

kopiranje udžbenika Sajam knjiga Studenti piraterija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Beograd

Grad Beograd

10.фебруар 2026. I.M.

CLS: Rasulo u gradskoj upravi, sekretar za komunalne i stambene poslove podneo ostavku

Dosadašnji sekretar za komunalne i stambene poslove Beograda Rajko Tanasijević podneo je ostavku bez javnog objašnjenja i bez obaveštavanja medija, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Advokatska komora Vojvodine

Pravosuđe

10.фебруар 2026. I.M.

Jednodnevna obustava rada vojvođanskih advokata zbog „Mrdićevih zakona“

Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure