Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Premda Srbija stalno govori da ne prihvata formulaciju o krivici obe strane njen cilj je upravo to, jer je kosovosko rukovodstvo do sada uvek moglo da računa na podršku Zapada. Ako to uspije, Srbija će čekati i nadati se da će se srušiti zapadna hegemonija. Da li će to dočekati, zavisi o rezultatu rata u Ukrajini“
Sa redovnim profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i stručnjakom za međunarodne i odnose na Balkanu Dejanom Jovićem razgovaramo o uzburkanim političkim procesima u zemljama bivše Jugoslavije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i posledica koje je ovaj rat izazvao u svetu. Jović je doktorirao na Londonskoj školi ekonomije (LSE), radio kao predavač na Univerzitetu Stirling u Škotskoj, a po povratku u Hrvatsku bio je i savetnik predsednika Ive Josipovića. Predsednik je Saveta Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu.
VREME: Da li je ovo što se dešava na Kosovu vruća završnica pred konačno rešavanje ovog problema ili pak najava da će on još dugo biti aktuelan?
DEJAN JOVIĆ: Svi ovi događaji, a prije svega na Kosovu i donekle u Crnoj Gori, posljedica su očekivanja da će doći, ako ne baš do kolapsa, a onda do većeg poremećaja međunarodnog poretka zbog rata u Ukrajini. Naime, u našem regionu mnogi su poslovi ostali nedovršeni – barem ih tako vide glavni akteri – i mnogi su ostali nezadovoljni rješenjima iz prethodnih istorijskih epizoda. Svi znaju da sve dok je međunarodni poredak stabilan, dok postoji hegemonija Zapada, naročito u Evropi, promjena ne može i neće biti. No, rat u Ukrajini, za kojega i dalje ne znamo kako će se i kada završiti, otvara mogućnost da stari, odnosno postojeći poredak kolabira, te da ono što je dosad bilo nemoguće postane neizbježno i obratno.
Kolaps međunarodnog poretka je i 1989. otvorio prostor za ranije nezamislive promjene. Jedni strahuju od toga, a drugi se tome nadaju i za to se pripremaju. Tako suočeni sa novim okolnostima, Albanci na Kosovu žele da riješe svoj nedovršeni status sada, dok je Zapad još uvijek hegemon na Balkanu i dok nema alternative, i pokušavaju uz to iskoristiti novu sliku o Rusiji koja je izrazito negativna, pa Srbe i Srbiju prikazati kao agente Rusije. Djeluju ofanzivnije nego dosad, smatrajući da su Srbi izgubili glavnog zaštitnika jer je bilo kakvo povezivanje s Rusima rizičnije nego ikad ranije.
A Srbi pokušavaju da održe pozicije ili čak i osvoje nove u nadi da će se o Kosovu morati ponovo razgovarati ako Evropa postane opet bipolarna, te ako granica između dvije Evrope dođe do Ibra. Oči jednih i drugih usmjerene su prema Ukrajini…
Pročitajte ceo intervju sa Dejanom Jovićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (22. decembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Moji stavovi poznati su svakome tko čita naše novine i portal. Oni, svakako, nisu tajna ni za RTS. Zato me je profesionalno i ljudski pogodilo da moj komentar, u kojem osuđujem tagetiranje urednika i novinara Javnog servisa, ova kuća iskoristi da preko mene zabije nož u leđa „Vremenu“
„Vreme“ je osudilo objavljivanje ličnih podataka i targetiranje novinara i urednika Radio-televizije Srbije, a ne studentsku blokadu RTS-a
U toku je peti dan blokade zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici u Beogradu i na Košutnjaku. Javni servis je bio prinuđen da promeni programsku šemu, a kako navode, rade u najtežim uslovima do sada. Podneta je i krivična prijava protiv studenata koji blokiraju zgrade RTS-a
RTS je podneo krivičnu prijavu protiv studenata u blokadi koji od 14. aprila blokiraju zgrade u Takovskoj i na Košutnjaku, saopštili su iz javnog servisa
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izmene u finansiranju fakulteta i više novca privatnim visokoškolskim ustanovama kako bi se razbio monopol državnih fakulteta. Profesori nekih privatnih fakulteta to vide kao razdor u akademskoj zajednici
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve