O jednom od najvećih modernih francuskih scenarista stripa i njegovom najnovijem serijalu prevedenom na srpski
Gzavje Dorizon je u Francuskoj ime čije samo prisustvo na koricama nekog strip albuma garantuje dobru prodaju i srdačan prijem kod publike. O njemu se kod nas malo piše i govori – mada se to može reći za većinu stvaralaca iz sveta stripa, iako se većina naslova na kojima je sarađivao našla pred našom publikom. A reč je o stotinama, ako ne i hiljadama stranica stripova koji su u narativnom pogledu fascinantni, isto koliko su maštovito osmišljeni.
1664489612_Aristofanija_00naslovna600x887…
Lakše je nabrojati naslove koji nisu prevedeni na srpski nego popisati sve koji jesu, ali, da probamo: Long Džon Silver, WEST i Prorok (Darkwood); Pogrebnik i Životinjski zamak (Makondo); Učitelj mačevanja, Asgard i Kako se obogatiti u junu 1940 (Phoenix press). Treba dodati da se i epizode Torgala koje je on pisao očekuju u izdanju Lokomotive, dok je jedno od njegovih najnovijih ostvarenja, Aristofanija, nedavno objavila Čarobna knjiga.
Dok se scenaristi, mahom oni iz mejnstrima, specijalizuju za određen žanr i u njemu ostvaruju izvanredne rezultate, Gzavje Dorizon je tokom karijere uspeo da napiše priče koje su žanrovski i stilski šarolike. Sve su veoma uspešni blokbasteri. Prvi scenario, istorijsko-hrišćanski triler Treći zavet (1997) je studiozna i hrabra priča koja na denbraunovski način preispituje Hristovu ostavštinu uzimajući kao glavnog antagonistu mesijinog brata. Ali, treba odmah reći da je Treći zavet prethodio Da Vinčijevom kodu Dena Brauna, i to šest godina. Takođe treba istaći i da Dorizon nije zapao u zamku populizma i preterano nadmenog stava autora koji otkriva skrivene istine poput Dena Brauna, nego je napisao zaista inspirativnu priču u čijem središtu su misterija, sveta relikvija i Hrist. Učinio je to u maniru holivudskih blokbastera, bez prosvetiteljskih pretenzija, sa namerom da zabavi. Dodajući na tako snažan scenario impresivan crtež Aleksa Alisa, Treći zavet je postavio Dorizona na mapu najkomercijalnijih autora frankofonog stripa.
I tu stupaju na scenu Dorizonova svestranost i neosporni talenat. Svaki od njegovih stripova bio je hit koji je u centar pogađao zahteve publike. Veoma mu je pomogla i činjenica da je svaki od njegovih scenarija u slike pretočio neki od izvanrednih umetnika. U slučaju Trećeg zaveta, to je bio Aleks Alis. Na Long Džon Silveru, u kome je pružio impresivan a donekle i fantastičan nastavak klasika Ostrvo s blagom, sa Dorizonom je sarađivao Metju Lofrej. Na surovom vesternu Pogrebnik radi i dalje sa Ralfom Mejerom, dok Životinjski zamak, fascinantan nastavak Orvelove Životinjske farme, stvara sa podjednako fascinantnim Feliksom Delepom.
Najnovije ostvarenje koje je predstavljeno u domaćem izdanju, Aristofaniju, Dorizon je pisao od 2018. godine. Saučesnik na projektu mu je bio Žoel Parnot, sa kojim je već sarađivao na Učitelju mačevanja.
U Aristofaniji nas Dorizon i Parnot vode u potpuno novi žanr u odnosu na prethodne radove ovog scenariste, u magijski realizam na razmeđi 19. i 20. veka, u Francusku koja prolazi kroz industrijsku revoluciju u najvećem zamahu, koja je u koliziji sa poslednjim trzajima romantizma minulih epoha. Naslovni lik, Aristofanija je meripopinsovski lik i predstavnik romantizma – nasmejana, vedra, bliska sa prirodom i ličnost koja teži očuvanju prirodnog ustrojstva prirode.
Ona ne koristi svoju moć, a poseduje je u znatnim količinama, da promeni tok istorije. Na drugoj strani tasa je Gedeon, Prognani kralj, tipični predstavnik struje koja simboliše progres, industrijsko doba, zloupotrebu prirodnog ustrojstva i ne prezanje od potčinjavanja i delovanja.
Aristofanija protiv Gedeona i jeste priča o sukobu ovih dvaju ustrojstava sveta. Dok Aristofanijino nedelovanje vodi ka povlačenju, Gedeonovo nastupajuće doba je i simbolika agresivnosti epohe za koju sada, iz ovog ugla, znamo da je u 20. veku donela reke krvi. Ali, kod Dorizona nikad nije sve crno-belo. Njegovo maestralno umeće da konstruiše impresivne priče prenosi se i na karakterizaciju likova, posebno negativaca. Gedeon je izuzetno harizmatičan i dopadljiv antagonista, a njegovi unutrašnji motivi i postupanja su više u sivoj zoni nego što to u početku deluje. Njegova pojava je zapanjujuće dobro osmišljena i poetska, dok oko sebe ima zastrašujuću auru i snažno asocira na prljavo i ambivalentno urbano podzemlje.
U centru zbivanja pak nisu ni Aristofanija niti Gedeon. Oni su dva ekstrema prema kojima bi trebalo da teže pravi akteri ove fantazi epopeje – troje dece koja tek otkrivaju svoje magijske moći i tragaju za izvorom svekolike magije, izvorom azura. Da li će prevagnuti Aristofanijin romantizam i blagonaklon stav prema prirodi? Ili će pobedu odneti Gedeon i njegov makijavelistički pogled na dobro i zlo, ali čiji motivi za nasilno činjenje ipak u korenu imaju dobre namere? Troje dece su i sudije u ovom sukobu, arbitri koji treba da prevagnu na jednu stranu i promene tok istorije. To upravo i jeste glavna radnja ovog serijala od četiri albuma – kod nas sadržana u dva integralna izdanja.
Osmišljena kao priča koja predstavlja završno poglavlje magijskog sveta koji prerasta u industrijsku epohu, Aristofanija se postepeno pretvara u priču o suštini dobra i zla i svih sivih zona koje se nalaze između njih. Kao i u svim ozbiljnim delima, pod maskom opuštajućeg blokbastera, i u ovom je prisutna poruka od šireg značaja – potrebno je dostići balans.
Dorizon još jednom poentira svojim spisateljskim umećem i predstavlja se kao tvorac vrsnih priča. Ta magija kojom je obdaren, kao i mašta kojom je naoružan, svrstala ga je među neke od najvažnijih imena frankofonog stripa. Zahvaljujući takvoj mašti je i postao deo Crvenog tima 2020. godine pod okriljem francuskog Ministarstva oružanih snaga, grupe deset pisaca fantastike zaduženih da konstruišu hipotetičke geopolitičke krize kao preventivnu meru za njihovo sprečavanje ili delovanje u slučaju da se obistine. Jer njegova mašta prevazilazi stvarnost.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tokom zaštitnih istraživanja u ataru sela Malča, na lokalitetu Orničje, arheolozi su pronašli kružne rovove iz praistorije apsolutno nepoznate na prostoru Srbije, čija namena i smisao tek treba da budu rastumačeni
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš pokriva teritoriju veličine Slovenije. U Sloveniji radi osam zavoda i oko 50 arheologa, a u Nišu dva arheologa “pokriva” sedam okruga i 41 opštinu
Plaše li se Tajvanđani napada Kine i šta misle o Trampu, kao i zašto ovo azijsko ostrvo liberalno i sa divljenjem prihvata sve što Zapad nudi – osim lagodnog odnosa prema strancima
Kako su šortsi i rilsovi preuzeli našu pažnju i zašto ne možemo da prestanemo da skrolujemo po mobilnim telefonima? Psihološkinje Snežana Mrvić i Doris Elena Herrera za „Međuvreme“ objašnjava kako algoritmi pogađaju naš dopaminski sistem i doprinose sve većem zadržavanju pažnje na sadržaju sa društvenih mreža
Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!