
Iz novog broja „Vremena”
Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac
Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera
Foto: Tanjug
Do sada se povodom zabrane Prajda uvek oglašavalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, što je sasvim smisleno jer ono odobrava javne skupove ili procenjuje da su visokorizični. Sada se oglasila cela Vlada, i to tehnička
Predsednik Aleksandar Vučić saopštio je danas prepodne da će Europrajd, manifestacija planirana za septembar biti “otkazana” ili “odložena”. Vučić se obratio javnosti kako bi saopštio ime mandatara nove vlade, što je, nimalo iznenađujuće – Ana Brnabić.
Paradoks je više nego očigledan: u momentu dok javno deklarisana lezbejka treći put staje na čelo Vlade Srbije, ista ta vlada otkazuje Europrajd. Nešto kasnije popodne Vlada Srbije oglasila se na zvaničnom sajtu na kom je objavljeno: „Uzimajući u obzir trenutnu političku situaciju u regionu i svakodnevne tenzije koje su prisutne, a vodeći računa o javnom redu i miru i bezbednosti svih građana naše zemlje, Vlada Srbije smatra da u ovom trenutku ne postoje uslovi za bezbedno održavanje manifestacije Evroprajd (Euro Pride) 2022, a posebno imajući u vidu činjenicu da bi pojedine ekstremističke grupe mogle da iskoriste i zloupotrebe ovaj događaj i volju Srbije da ga organizuje kako bi dodatno povećale tenzije i uvele Srbiju u nestabilnost.”
Obrazloženje je identično svakom dosadašnjem koje smo imali priliku da vidimo kad god su parade ponosa u Srbiji zabranjvane: država ne može da vam garantuje bezbednost, sedite kod kuće. Problem je u tome što je ovogodišnji, Europrajd, malo drugačiji, veći i komplikovaniji. Prvo, Beograd je 2019. godine izabran od Evropske asocijacije organizatora prajdova za domaćina ovogodišnjeg Europrajda. Drugo, ni Aleksandar Vučić ni Vlada Srbije nisu organizatori, pa samim tim nemaju mandat ni da odlože ni da otkažu ovaj događaj.
Utoliko je Vučićeva formulacija “otkazan ili odložen” licemerna: kažite lepo da je Prajd zabranjen. Jer, Vlada Srbije može samo to, da izrekne zabranu. Ali, nemojmo zaboraviti da je Ustavni sud Srbije još 2013. godine proglasio neustavnim sve dotadašnje zabrane Parade ponosa (2011, 2012. i 2013. godine), koje su, podsetimo, zabranjivane sa istim obrazloženjem: policija ne može da garantuje bezbednost učesnicima. U tom smislu, ove godine je napravljen presedan: do sada se povodom zabrane Prajda uvek oglašavalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, što je sasvim smisleno jer ono odobrava javne skupove ili procenjuje da su visokorizični. Sada se oglasila cela vlada, i to tehnička. Ona koja bi do formiranja nove trebalo da obavlja samo tehničke poslove.
Na kraju, nejasno je i šta je to tačno “odloženo/otkazano”. Europrajd je događaj koji traje nedelju dana, a čini ga čitav niz muzičkih nastupa, izložbi, predstava, tribina… Ako je zabranjena samo šetnja, onda bi bilo korektno da o tome prvo bude obavešten organizator koji je skup prijavio policiji. I ne bi trebalo da ga o tome obaveštava predsednik države preko televizije. Organizatori su svakako brzo reagovali i saopštili da nikakvo zvanično obaveštenje nisu dobili i da će, što se njih tiče, Europrajd biti održan kako je prvobitno i planirano.
Šta će biti do 17. septembra kada Europrajd treba da počne zapravo još nije jasno. Kristalno je jasno, međutim, da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić kao razlog za “otkazivanje” naveo Otvoreni Balkan, situaciju sa ličnim dokumentima Srba na Kosovu, a pre toga je pominjao i sušu, cenu nafte i nadolazeću energetsku krizu. Sve u alanfordovskom stilu koji je jedno “prepisao” i hrvatski predsednik Zoran Milanović, rekavši: “Imali smo i većih problema, pa ih nismo rešili.”
Ili, kad već nećete imati struju i brašno, šta će vam osnovna ljudska prava.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Posle izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković kaže za „Vreme“ da su javni tužioci svojim glasovima poslali jasnu poruku u prilog samostalnosti tužilaštva
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve