img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Prof. dr Velimir Šećerov: Država mora da promeni status nastavnika

03. jul 2022, 18:44 Sonja Ćirić
Foto: Geografski fakultet
Nisu svi geografi nastavnici: Prof. dr Velimir Šećerov
Copied

„Evidentan pad zainteresovanosti u poslednjih nekoliko godina je posledica negativne demografske slike Srbije, dugogodišnje zabrane zapošljavanja u javnom sektoru, demotivišućih primanja radnika u školstvu i lošeg statusa“

Tema o kojoj se priča ovih dana je upis na fakultet. Ono što njenu ovogodišnju verziju razlikuje od prethodnih su podaci o izuzetno maloj zainteresovanosti brucoša za fakultete koji školuju nastavni kadar, i loši rezultati na prijemnim ispitima pojedinih fakulteta.

Kako je to u praksi Geografskog fakulteta u Beogradu, koga smo izabrali kao primer ustanove s tradicijom (još od Jovana Cvijića) koja je temelj razvoja naučne geografije u Srbije, i jedna od retkih koja u javnosti nije prisutna po negativnom.

Geografski fakultet  prima ove godine 250 brucoša raspoređenih na 5 smerova na osnovnim akademskim studijama. U ovom prvom upisnom roku koji je upravo završen, prijavljeno je 135 maturanata što je za 15 kandidata manje nego prošle godine u ovom momentu.

Dekan Geografskog fakulteta dr Velimir  Šećerov, kaže za „Vreme“ da je „do 2017/18. Fakultet bez ikakvih problema popunjavao tadašnjih 310 mesta u prvom roku, što je evidentan pad zainteresovanosti u poslednjih nekoliko godina“.

„To je  posledica negativne demografske slike Srbije, dugogodišnje zabrane zapošljavanje u javnom sektoru, demotivišućih primanja radnika u školstvu, lošeg statusa i dr“, ocenjuje dekan Šećerov.

S obzirom da je generalno uočljiv problem sa popunjavanjem nastavničkih smerova na svim fakultetima, dekan smatra da je „neophodna pomoć države pri rešavanju statusa i afirmacije budućih nastavnika, odnosno posvećivanje posebne pažnje ovom problemu, a pre svega motivisanje i poseban status nastavnika.“

Fakultet radi ono što može: trudi se da približi srednjoškolcima Fakultet i sve sve smerove kroz intenzivnu promociju na društvenim mrežama, posete školama, organizovanje Otvorenih vrata Fakulteta, izradu novog WEB sajta, saradnju sa instagram portalom za podršku nastavi geografije – Geokutak, ali i pokreće seriju razgovora sa budućim poslodavcima svršenih studenata, predstavnicima lokalnih samouprava, nevladinog sektora.

„Od školske 2021/22. program na svim smerovima na Fakultetu se radi prema novodobijenoj akreditaciji. Kao jedina matična institucija za Geografske informacione sisteme (GIS) u Srbiji, na svim smerovima je pojačano prisustvo ovih predmeta, ali se i kroz druge predmete uvodi IT kao sredstvo dostizanja željenih rezultata. Očekujemo da do početka školske godine mesta budu popunjena, odnosno, da srednjoškolci prepoznaju geografe, prostorne planere, turizmologe, demografe i analitičare životne sredine kao svoje buduće zanimanje.“

Dekan Šećerov kaže da su na Geografskom „generalno zadovoljni znanjem koje su pokazali maturanti“ i navodi da je sa maksimalnih 100 bodova bilo 3 kandidata, dok sa 90 i više bodova ima njih oko 40. Ispod 30 bodova sa prijemnog (ispod pola) ima samo 15 kandidata.

Kaže da Fakultet organizuje „pripremnu nastavu u svojim prostorijama gde đacima pojašnjava  seriju pitanja (600) od kojih će deo biti na prijemnom ispitu, ima komunikaciju na društvenim mrežama i dr, što, može biti, ima za posledicu solidno dobro urađen prijemni ispit.“

Odgovornost za nivo srednjoškolskog znanja je pre svega, smatra Šećerov, „na kvalitetu programa i količini časova koji učenici imaju u školama“, i na njihovim nastavnicima, a ne na fakultetu koji te nastavnike školuje.

Objašnjava da „programski gledano, na Fakultetu postoji sve neophodno da nastavnici imaju potpunu pripremu za svoj budući posao. Naravno, ne abolira Fakultet eventualni niži kvalitet znanja u školama, te se svakako ulaže trud da se koliko je moguće stanje unapredi“ i napominje planirani seminar sa nastavnicima geografije u srednjim školama.

Geografski fakultet nije samo nastavnički fakultet – naglašava Velimir Šećerov. Na smeru Geografija može da studira 70 kandidata, dok je ostalih 180 raspoređeno po ostalim smerovima.

„To su budući stručnjaci koji će da rade u razvojnim sektorima gde su neophodne veštine iz geonauka, sektoru razvoja turizma, učestvuju u izradi prostornih i urbanističkih planova, rade demografske studije i analiziraju trendove pomeranja stanovništva, budu analitičari zaštite životne sredine. Dakle, da pronađu svoje mesto u organima uprave,  javnim i privatnim preduzećima, turističkim organizacijama, GIS firmama…i brojnim drugim institucijama“, precizira dr Velimir Šećerov.

Do početka školske godine, kaže, biće još upisnih rokova, a iskustvo poslednjih godina smanjene zainteresovanosti u prvom ispitnom roku dozvoljava Geografskom fakultetu da se nada dobrom ishodu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

Tagovi:

brucoši fakultet prijemni ispit
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Nasilje

29.jun 2025. Marija L. Janković

„Vreme” na ulici: Kako je izgledao Vidovdan kad je pao mrak

Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio

Protest 28. juna

29.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

Od mirnog skupa do pendreka, suzavca i hapšenja: Vidovdanski protest iz sata u sat

Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana

Analiza

29.jun 2025. Andrej Ivanji

Vidovdanski protest: Osam brzih zaključaka

Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu

Pogled iz drona: Vidovdanski skup na Slaviji

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Arhiv javnih skupova: 140.000 ljudi na Slaviji

Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi

Protest na Vidovdan

28.jun 2025. T. S.

Veliki neredi u centru Beograda: Na građane bačen suzavac

Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure