img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Rat u Ukrajini: Povlačenje ruske vojske sa Zmijskog ostrva

01. јул 2022, 01:08 Aleksandar Radić
Foto: Satellite image ©2022 Maxar Technologies via AP
Rusi su otišli: Zmijsko ostrvo
Copied

U perspektivi, otvorena je tema angažovanja NATO-a u zaštiti brodova sa hranom i Rusi bi imali izbor da ignorišu razvoj prilika, što politički nije prihvatljivo rešenje, ili da udare po brodovima NATO-a, što bi bio casus belli. Odlaskom sa ostrva problem sada ne postoji, i krenuće izvoz hrane

Ruska vojska povukla se sa Zmijskog ostrva jer je njihova odbrana bila previše izložena. Postalo je neodrživo snabdevati istureno ostrvo, stenovitu golet površine nekih dvadesetak hektara, smeštenu na samo 35 kilometara od delte Dunava.

Garnizon koji su Rusi snabdevali sa Krima ratnim brodovima imao je snažnu protivvazdušnu odbranu i uređene odbrambene položaje, ali ukrajinska artiljerija je sve češće dejstvovala sa obale. Navodno je 27. juna sa višecevnim lanserima raketa M142 HIMARS, pridošlim iz recentne pošiljke američke tehnike, sa 12 raketa pogođen položaj baterije sistema protivvazdušne odbrane Pancir-S1. Za Ruse je zadržati položaj bilo pitanje prestiža i potvrde moći i odlučnosti, ali očigledno je bilo da su gubici postali previsoki.  Garnizon bi morao da se snabdeva tehnikom po ceni sve većeg rizika od protivbrodskih raketa koje stižu iz NATO-a. Sve što stigne stradalo bi pre ili kasnije.  Na ostrvu nije bilo realne šanse da se razmeste raketni sistemi obala-more, koje bi održali blokadu Odese. Konačno, ruski glavokomandujući su odustali od borbe za ostrvo i naredili su izvlačenje u noći između 29. i 30. juna.

Ukrajinska propaganda hvali se sa pobedom u borbama za Zmijsko ostrvo, ali istina je da u kontekstu težišta ruskih dejstava u Donbasu uloga koju je istureni položaj blizu rumunske obale ranije imao, više ne postoji. Na početku rata planovi su bili drugačiji, i blokada Odeske oblasti bila je važna za u to vreme pripremani pomorski desant.

Zato je prvog dana rata,  24. februara,  Crnomorska flota poslala u zauzimanje Zmijskog ostrva plovni sastav predvođen krstaricom Moskva.  Ukrajinci su stvorili mit o tom događaju u kojem su njihovi graničari, navodno vulgarnim rečnikom, ruskoj mornarici otresito poručili da ode i zatim izginuli. Pokazalo se da je to propagandna laž, jer su 82 ukrajinska vojnika zarobljena i kasnije razmenjena. Neki od njih su pre toga posthumno dobili orden heroja.

Rusi su se smestili na ostrvo, ali bilo je teško organizovati odbranu tog previše isturenog položaja, koji je zavisio od bezbednosti pomorske komunikacije od najmanje 175 nautičkih milja pravom linijom od Sevastopolja, glavne luke Crnomorske flote.  Dominacija te flote  činila se kao dobra garancija za održavanje garnizona, ali prve nedelje ukrajinska vojska uvela je u borbe dronove turskog porekla Bajraktar TB.2, naoružane vođenim projektilima.  Pokušali su da izoluju ostrvo dejstvom po brzim patrolnim čamcima i desantno-jurišnim čamcima. Zatim, pogodili su položaje PVO i komandno mesto. Sledila su dejstva ukrajinske avijacije 7. maja, potom pokušaj desanta i zauzimanja ostrva. Događaji tih dana doveli su do gubitaka sa obe strane, ali Rusi su zadržali ostrvo pod kontrolom. Poslali su pojačanja i još više tehnike za PVO.

Ukrajinci nisu odustali i 17. juna pogodili su civilni remorker Vasilij Beh, koji je bio na zadatku prevoza raketnog sistema PVO na Zmijskog ostrvo. Od 20. juna odbrana ostrva je bila stalno pod udarom, čas haubica i dronova, poslednje nedelje juna višecevnih lansera raketa.  Zvanično, rusko ministarstvo odbrane reklo je da su ljudi povučeni jer je trebalo otvoriti pomorski koridor za izvoz hrane iz Ukrajine,  iz humanitranih razloga.

NATO je donacijama tehnike dao priliku Ukrajincima da drže pod vatrom Zmijsko ostrvo. U perspektivi, otvorena je tema angažovanja NATO-a u zaštiti brodova sa hranom i Rusi bi imali izbor da ignorišu razvoj prilika, što politički nije prihvatljivo rešenje, ili da udare po brodovima NATO-a, što bi bio casus belli.  Odlaskom sa ostrva problem sada ne postoji, i krenuće izvoz hrane.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure