Zbog niza koruptivnih afera hrvatski političari poslednjih godina se u medijima često mogu pronaći u rubrikama „crne hronike“. Istražni i pravosudni organi imaju pune ruke posla, a kako stvari sada stoje čini se da zaštićenih nema. U mutnim radnjama prednjače funkcioneri vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali se provuče i poneko od hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Poznatu floskulu srpskih političara „samo nek institucije rade svoj posao“, pravosudni organi u Hrvatskoj sprovode u delo
Ove nedelje je zbog primanja mita pravosnažno osuđena bivša županica Sisačko-maslovačke županije Marina Lovrić Merzel. Po iu Srbiji dobro poznatoj šemi ona je zloupotrebljavajući svoju poziciju povlašćenom preduzetniku prodala državno preduzeće. Za to je dobila nadoknadu od sto hiljada evra, a novac „oprala“ kupovinom apartmana na ime rođaka.
Kada presuda bude pravosnažna, zbog primanja mita Lovrić Merzel provešće sedam godina u zatvoru Remetinac, a imovinu koju je stekla na nezakonit način vratiće u budžet građanima Hrvatske.
Slučaj Sanader
Foto: AP Photo/Darko BandicKad zaista niko nije zaštićen: Čitanje optužnice Ivi Sanaderu / Foto: AP Photo/Darko Bandić
Sudski epilog u oktobru prošle godine dobio je i slučaj bivšeg premijera i predsednika HDZ-a Ive Sanadera. On je osuđen na šest godina zatvora zbog mita koji je primio od bivšeg šefa mađarskog ogranka naftne kompanije MOL. Sanader je kao premijer dobio pet miliona evra da bi sklopio ugovor kojim je MOL dobio većinu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Sanader je morao da u državni budžet vrati dobit stečenu mitom.
MOL nije jedina afera u koju je bio umešan Sanader, vode se sudski procesi u još nekoliko predmeta, a moguće je da će jedinstvena zatvorska kazna za sve malverzacije Sanadera biti i veća. Hapšenje Sanadera bila je karta na koju je Hrvatska igrala za ulazak u EU. Iako nije bio jedini, na Sanaderu su se „kola slomila“, a nakon osam godina članstva u EU vladavina prava daje svoje rezultate.
Majstor preživljavanja Plenković
ANDREJ PLENKOVICRekonstrukcija za rekonstrukcijom Vlade: Andrej Plenković / Foto: Foto Tanjug/Foto Hina/Edvard Šušak
Za vreme dva mandata premijera Andreja Plenkovića retki su primeri ministara koji nisu bili uešani u neku aferu. Hapse se i stari i aktuelni ministri. A Plenković vešto godinama politički preživljava i krize prevazilazi rekonstrukcijama i izmenama u svom timu. Bez obzira na to, poznatu floskulu među srpskim vladajućim političarima „samo nek institucije rade svoj posao“, kolege iz HDZ-a dobro osećaju na svojoj koži.
Sredinom februara rano u ujutru uhapšen je i tada aktuelni ministar građevine Darko Horvat, nakon što je policija pretresla njegovu kuću po nalogu USKOK-a. On se tereti za malverzacije prilikom dodeljivanja evropskih i državnih para za podsticaj privrednicima dok je bio na čelu Ministarstva privrede.
Bojan Ivosevic foto_N1Gradonačelnik Splita Bojan Ivošević / Foto: N1
Pritisak institucija na političare u ćošak je saterao i lokalne vlasti u Splitu. Gradonačelnik Splita i njegov zamenik podneli su ostavke, a građani Splita ići će na nove izbore. Kap koja je prelila čašu bilo je podizanje optužnice protiv zamenika gradonačelnika Bojana Ivoševića zbog pretnji novinarki Slobodne Dalmacije. Nezadovoljan pisanjem ovog lista, Ivošević je urednicu gradske rubrike pozvao i pripretio „da će joj se napiti krvi“.
Kobna Laura Koveši
Jedan od slučajeva koji je uzdrmao hrvatsku javnost i region je hapšenje bivše ministarke regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac. Vinkovčanka je uhapšena u zajedničkoj akciji hrvatske Kancelarije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) i Kancelarije evropskog javnog tužilaštva u Hrvatskoj.
Bila je javna tajna da je Žalac vršila malverzacije fondova EU, ili da je udarila automobilom desetogodišnju devojčicu dok je vozila skupoceni neprijavljeni Mercedes sa isteklom vozačkom dozvolom. Povod za hapšenje Žalac ipak je bilo njeno učešće u aferi „Softver“, sumnjivoj javnoj nabavci softverskog sistema za koji je bilo zainteresovano i evropsko tužilaštvo.
U pokretanju istrage protiv ministarke Žalac pomogla je Kancelarija evropskog javnog tužioca na čijem čelu je Rumunka Laura Koveši. Koveši, sada već sinonim u EU za odlučnu borbu protiv korupcije, zaslužna je za hapšenje najviših zvaničnika i političara iz država članica EU, a poslednje u nizu bilo je hapšenje bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita
Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!