Zbog niza koruptivnih afera hrvatski političari poslednjih godina se u medijima često mogu pronaći u rubrikama „crne hronike“. Istražni i pravosudni organi imaju pune ruke posla, a kako stvari sada stoje čini se da zaštićenih nema. U mutnim radnjama prednjače funkcioneri vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali se provuče i poneko od hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Poznatu floskulu srpskih političara „samo nek institucije rade svoj posao“, pravosudni organi u Hrvatskoj sprovode u delo
Ove nedelje je zbog primanja mita pravosnažno osuđena bivša županica Sisačko-maslovačke županije Marina Lovrić Merzel. Po iu Srbiji dobro poznatoj šemi ona je zloupotrebljavajući svoju poziciju povlašćenom preduzetniku prodala državno preduzeće. Za to je dobila nadoknadu od sto hiljada evra, a novac „oprala“ kupovinom apartmana na ime rođaka.
Kada presuda bude pravosnažna, zbog primanja mita Lovrić Merzel provešće sedam godina u zatvoru Remetinac, a imovinu koju je stekla na nezakonit način vratiće u budžet građanima Hrvatske.
Slučaj Sanader
Foto: AP Photo/Darko BandicKad zaista niko nije zaštićen: Čitanje optužnice Ivi Sanaderu / Foto: AP Photo/Darko Bandić
Sudski epilog u oktobru prošle godine dobio je i slučaj bivšeg premijera i predsednika HDZ-a Ive Sanadera. On je osuđen na šest godina zatvora zbog mita koji je primio od bivšeg šefa mađarskog ogranka naftne kompanije MOL. Sanader je kao premijer dobio pet miliona evra da bi sklopio ugovor kojim je MOL dobio većinu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Sanader je morao da u državni budžet vrati dobit stečenu mitom.
MOL nije jedina afera u koju je bio umešan Sanader, vode se sudski procesi u još nekoliko predmeta, a moguće je da će jedinstvena zatvorska kazna za sve malverzacije Sanadera biti i veća. Hapšenje Sanadera bila je karta na koju je Hrvatska igrala za ulazak u EU. Iako nije bio jedini, na Sanaderu su se „kola slomila“, a nakon osam godina članstva u EU vladavina prava daje svoje rezultate.
Majstor preživljavanja Plenković
ANDREJ PLENKOVICRekonstrukcija za rekonstrukcijom Vlade: Andrej Plenković / Foto: Foto Tanjug/Foto Hina/Edvard Šušak
Za vreme dva mandata premijera Andreja Plenkovića retki su primeri ministara koji nisu bili uešani u neku aferu. Hapse se i stari i aktuelni ministri. A Plenković vešto godinama politički preživljava i krize prevazilazi rekonstrukcijama i izmenama u svom timu. Bez obzira na to, poznatu floskulu među srpskim vladajućim političarima „samo nek institucije rade svoj posao“, kolege iz HDZ-a dobro osećaju na svojoj koži.
Sredinom februara rano u ujutru uhapšen je i tada aktuelni ministar građevine Darko Horvat, nakon što je policija pretresla njegovu kuću po nalogu USKOK-a. On se tereti za malverzacije prilikom dodeljivanja evropskih i državnih para za podsticaj privrednicima dok je bio na čelu Ministarstva privrede.
Bojan Ivosevic foto_N1Gradonačelnik Splita Bojan Ivošević / Foto: N1
Pritisak institucija na političare u ćošak je saterao i lokalne vlasti u Splitu. Gradonačelnik Splita i njegov zamenik podneli su ostavke, a građani Splita ići će na nove izbore. Kap koja je prelila čašu bilo je podizanje optužnice protiv zamenika gradonačelnika Bojana Ivoševića zbog pretnji novinarki Slobodne Dalmacije. Nezadovoljan pisanjem ovog lista, Ivošević je urednicu gradske rubrike pozvao i pripretio „da će joj se napiti krvi“.
Kobna Laura Koveši
Jedan od slučajeva koji je uzdrmao hrvatsku javnost i region je hapšenje bivše ministarke regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac. Vinkovčanka je uhapšena u zajedničkoj akciji hrvatske Kancelarije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) i Kancelarije evropskog javnog tužilaštva u Hrvatskoj.
Bila je javna tajna da je Žalac vršila malverzacije fondova EU, ili da je udarila automobilom desetogodišnju devojčicu dok je vozila skupoceni neprijavljeni Mercedes sa isteklom vozačkom dozvolom. Povod za hapšenje Žalac ipak je bilo njeno učešće u aferi „Softver“, sumnjivoj javnoj nabavci softverskog sistema za koji je bilo zainteresovano i evropsko tužilaštvo.
U pokretanju istrage protiv ministarke Žalac pomogla je Kancelarija evropskog javnog tužioca na čijem čelu je Rumunka Laura Koveši. Koveši, sada već sinonim u EU za odlučnu borbu protiv korupcije, zaslužna je za hapšenje najviših zvaničnika i političara iz država članica EU, a poslednje u nizu bilo je hapšenje bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!