img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 25: Krvava pat pozicija i odbijanje Mariupolja da se preda

21. mart 2022, 08:52 J.H.
Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Pat pozicija pred Kijevom: Evakuacija civila iz Irpina
Copied

Ruske trupe ne ostvaruju gotovo nikakav napredak na terenu, ali su zato intenzivirale bombardovanje gradova. Branioci Mariupolja su odbili ruski ultimatum da polože oružje. U Kijevu se čuju eksplozije. Vozovi iz Kine sa nepoznatim teretom su krenuli za Moskvu. Upotreba ruskih supersoničnih raketa je ukazala na rupe u odbrani evropskih članica NATO-a

Američki Institut za studije rata tvrdi da su linije fronta u Ukrajini zamrznute i da krvava pat-pozicija može da traje nedeljama, pa i mesecima, dok sve više ljudi  gine. To je potvrdio i savetnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Oleksij Arestovič. On je izjavio da ni ruske ni ukrajinske trupe nemaju snage da preokrenu situaciju u svoju korist.

Russia Ukraine War
Bitka za Harkov / Foto: AP Photo/Andrew Marienko

Portparol ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva Juri Ignat je „Ukrajinskoj Pravdi“ rekao da su Rusi za 25 dana izgubili 96 aviona, 118 helikoptera i da je presretnuto na desetine krstarećih raketa i dronova. Zbog toga su Rusi prešli na novu strategiju: ispaljuju rakete sa većim dometom i dronovima kontrolišu rezultate raketiranja.

Sve ove tvrdnje nije bilo moguće proveriti iz nezavisnih izvora.

Ciljani napadi na civile

I ministar odbrane SAD Lojd Ostin je rekao da ruske trupe ne napreduju na terenu zbog čega se „ciljano napadaju gradovi i civili“ koji im stoje na putu.

Nemački „Velt“ piše da Rusi ne mogu dugo da nastave ovakvu borbu, jer da „nisu dorasli otporu kakav pružaju Ukrajinci.“

Ukrajinske vlasti tvrde da je za nešto više od 3 nedelje rata ubijeno 6 ruskih generala. Američki vojni analitačari tvrde da je to dokaz rasula među ruskim trupama, da očigledno nešto nije u redu sa komndnim lancem i da zbog toga visoki oficiri idu na linije fronta ne bi li pokrenuli stvari i pri tom se izlažu velikom riziku.

Rupe u odbrani NATO-a

Upotreba ruskih supersoničnih projektila upozorila je NATO na „rupe“ u odbrani zapadnih zemalja. Te rakete lete brzinom višestruko većom od brzine zvuka i gotovo ih je nemoguće oboriti.

Eksplozije u Kijevu

U Kijevu se u noći na ponedeljak čulo više eksplozija. Gradonačelnik Vitalij Kličko je rekao da je pogođeno više stambenih zgrada u Podilu u zapadnom delu grada i jedan trgovinski centar.

APTOPIX Russia Ukraine War
Stambeno naselje u Kijevu / Foto: AP Photo/Felipe Dana

Nemački RTL prikazao je reportažu iz Kijeva u kome je pre početka rata živelo blizu 3 miliona stanovnika. Situacija je naročito teška za stare i bolesne, nekoliko bolnica je zatvoreno, vlada nestašica lekova. Kada nije na snazi vazdušna uzbuna na igralištima ima dece. Roditelji pokušavaju da im pruže što više normalnosti.

Odbijen ultimatum za predaju Mariupolja

Rusi su u nedelju pozvali ukrajinske trupe u Mariupolju da polože oružje i napuste grad do ponedeljka ujutru po lokalnom vremenu. Rekli su da će zbog toga između 8 i  10 časova uspostaviti koridor  koji vodi iz grada.

Branioci Mariupolja su kategorički odbili ruski ultimatum da se predaju. „Neće biti kapitulacije, nećemo položiti oružje“, izjavila je potpredsednica ukrajinske Vlade Irina Vereštšuk. To je već saopšteno i ruskoj strani.

Russia Ukraine War
Uništeno pozorište / Foto: (Azov Battalion via AP

Ona je od Rusa zatražila otvaranje humanitarnog koridora do ovog lučkog grada na Azovskom moru. Danas (ponedeljak) ukrajinska Vlada očekuje da će oko 50 autobusa biti propušteno do Mariupolja zarad evakuacije civila.

Mariupolj je gotovo tri nedelje pod opsadom, grad se bombarduje danonoćno, humanitarna situacija je katastrofalna, u njemu je i dalje zarobljeno više stotina hiljada ljudi.

Pogođena je umetnička škola u kojoj je utočište našlo više stotina ljudi.

Bombardovana je najveća čeličana u Evropi „Azov-Čelik“.

Rusko napredovanje na istoku

Ukrajina se pribojava ruskog napada na zapadni deo zemlje iz pravca Beorusije. Rusija tvrdi da su njene snage napredovale 12 kilometara  na istoku zemlje.

Ekumenska služba u Lavovu

U Lavovu je u crkvi Svetog Petra i Pavla održana ekumenska služba za pokoj duše poginulih. Izbor mesta je neobičan. To jeste najveličanstveniji božji dom u gradu, ali pripada Jezuitima koji su ga podigli 1610. godine na zahtev poljskog kralja, jer sam grad nije hteo da dopusti tom monaškom redu da izgradi tako veličanstvenu crkvu. Za nju se vezuje i legenda da je u katakombama u jednoj ćeliji umro jedan neposlušni monah koji je potom potpisao ugovor sa Sotonom i otada luta podzemljem grada tražeći nekog ko bi mu pomogao da raskine pakleni sporazum.

Sve više izbeglica iz drugih delova Ukrajine dolazi u Lavov i sve se duže zadržava jer je na granici sa Poljskom nastalo usko grlo. U gradu više nema kapaciteta da se zbrinu izbeglice iz ratnim dejstvima pogođenih krajeva zemlje.

Prema podacima UNHCR do sada je preko 10 miliona Ukrajinaca napustilo svoje domove, preko 3,2 miliona je izbeglo iz zemlje.

Kineski vozovi za Moskvu

Švajcarske novine „Noje ciriher cajtung“ prenose intervju sa bivšim socijaldemokratskim ministrom za obrazovanje i nauku Klausom fon Donhanjijem (94) koji je nedavno objavio knjigu „Nacionalni interesi“. On opominje da je opasno da se Rusija trajno tretira kao neprijatelj.

Uticajni list takođe piše da iz kineskog grada Guijanga kreću teretni vozovi u pravcu Moskve. Nije poznato šta prevoze.

Osim toga ove novine pišu da je za građane Bliskog Istoka Vladimir Putin heroj.

Upozorenje Eskobara

Al Jazeera Balkan prenosi upozorenje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara da nas slučaj Ukrajine uči da udvostručimo napore za prevazilaženje problema na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.

Parlament Kosova usvojio je rezoluciju o solidarnosti sa ukrajinskim narodom. Premijer Aljbin Kurti iskoristio je priliku da opet verbalno napadne Srbiju, ovoga puta jer ona ne uvodi sankcije Rusiji. Mnogi građani Kosova nude izbeglicama iz Ukrajine utočište u svojim domovima, do sada nema podataka da je iko iz Ukrajine prebegao na Kosovo.

J.H./Fox News/CNN/Le Monde/Neue Züricher Zeitung/Spiegel/ Al Jazeera/Süddeutsche Zeitung/Die Welt/RTL

 

Čitajte dnvene vesti, anakize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Azov Čelik Eskobar Gabrijel Eskobar Kijev Mariupolj Rat u Ukrajini Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Slučaj Generalštab

07.novembar 2025. S. Ć.

Zaposleni RZZSK-a: Tražimo zaštitu od Milenka Jovanova koji nas vređa u Skupštini

Zbog uvreda koje im je uputio Milenko Jovanov (SNS) u Skupštini, zaposleni Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture traže da ih institucije vlasti odbrane

Rusija o srpskom oružju

07.novembar 2025. M. L. J.

Zaharova: „Vučić u Moskvi priča jedno, a u drugim zemljama drugo“

Stižu nove packe iz „prijateljske“ Rusije. Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, rekla je da se „pita da li postoji jedan predsednik Vučić“ ili njegove intervjue daju različiti ljudi

Romi u Srbiji

07.novembar 2025. Sonja Ćirić

Srđan Šajn: Na skupovima SNS-a Romi prisustvuju iz straha od vlasti

„Kada se i nađu u istom autobusu sa drugim mitingašima SNS-a, za Rome su po pravilu rezervisana zadnja sedišta i izlaz na zadnja vrata“, komentariše Srđan Šajn događaj u Vrbasu pred poslednji SNS skup

Naprednjački otpadnici

07.novembar 2025. V.K.

Sektaši i oni drugi: Danica Grujičić pozvala na cepanje SNS-a

Bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić poručila je poslanicima SNS-da se odmetnu od “sektaša” u partiji – onih bespogovorno odanih antipolitici Aleksandra Vučića. A pomenula je i “veleizdaju”

Učenici beogradskih srednjih škola u velikom broju dolaze ispred Skupštine Srbije kako bi pružili podršku Dijani Hrki.

Bojkot nastave

07.novembar 2025. N. M.

Veliki broj beogradskih srednjoškolaca ispred Skupštine kao podrška Dijani Hrki

Učenici beogradskih srednjih škola u velikom broju došii su ispred Skupštine Srbije kako bi pružili podršku Dijani Hrki. Blokada nastave u beogradskim gimnazijama nastavlja se i danas, a njima su se pridružile i srednje škole iz drugih gradova Srbije

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure