img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Savet za nacionalnu bezbednost: Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji

25. фебруар 2022, 19:55 A. I
Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Njih dvoje i predsednik: Ivica Dačić, Aleksandar Vučić i Ana Brnabić
Copied

Srbija se opredelila za formulu koja bi trebalo da održi njenu neutralnost: podržava teritorijalni integritet Ukrajine i smatra pogrešnim ugrožavanje njenog teritorijalnog integriteta, ali odbija da uvede sankcije Rusiji. Na taj način Srbija sebe malo više pozicionira izvan zapadnog bloka, nego što iritira Rusiju i nada se razumevanju obe strane

Nakon zasedanja Saveta za nacionalnu bezbednost predsednik Srbije Aleksandar Vučić se obratio narodu. Reč je bila o zauzimanju stava prema sankcijama kojima je kompletan Zapad podvrgnuo Rusiju. Državni vrh je danima oklevao da bi sastavio dokument koji pozicionira Srbiju u odnosu na sukob između Rusije i Zapada.

Predsednik se narodu požalio na teške dane i velike pritiske kojima je državni vrh, a naročito on, bio izložen, da je bilo mnogo kontradiktornosti, ali da o tome ne može javno, te da su na kraju trezveno zauzeli stav u najboljem interesu Republike Srbije.

Rekao je da poštovanje normi međunarodnog prava znači zaštitu srpskih vitalnih interesa, to jest očuvanja Kosova u sastavu Srbije.

Vučić je rekao da su nama i ruski i ukrajinski narod bratski i da se Srbija načelno zalaže za poštovanje teritorijlanog integriteta.

Tek, što se tiče Ukrajine:  Srbija pruža punu i principijelnu podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine i drži se temeljnog načela mirnog rešavanja sporova i uzdržavanja od pretnji i primene sile i ugrožavanja teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti. Srbija smatra veoma pogrešnim kršenje teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje, uključujući i Ukrajinu.

A što se tiče Rusije: razmatrajući eventualne restriktivne mere protiv Rusije i sankcije, Srbija će se rukovoditi zaštitom svojih vitalnih ekonomskih i političkih interesa, te kao država koja je iskusila sankcije Zapada i čiji sunarodnici u Republici Srpskoj danas trpe sankcije, Republika Srbija smatra  da je vitalni politički i ekonomski interes Srbije u ovom trenutku da ne uvodi sankcije bilo kojoj državi, njenim predstavnicima ili privrednim subjektima.

I dalje, u neutralnom smislu: polazeći od principa vojne neutralnosti i imajući u vidu „strahovite pritiske“ kojima je Srbija izložena, odmah se prekidaju sve planske i vežbovne aktivnosti Vojske Srbije i MUP-a sa stranim partnerima. Sankcionisaće se učešće srpskih državljana u sukobima u Ukrajini kojoj će se pružiti humanitrana pomoć.

Predsednik se još ljutio na „tajkunske medije“ i region i baš se bio obrušio na Violu fon Kramon.

Žalio se na umor zbog velike borbe i svojih podočnjaka. Nije precizirao oko čega se borba tačno vodila, ali se da naslutiti da se radi o usklađivanju ovakve formulacija srpskog dokumenta o ratu u Ukrajini i sa Moskvom i sa predstavnicima Kvinte i EU koja bi bila prihvatljiva za sve.

Vučić je fokus prebacio na „poštovanje teritorijalnog integriteta Unkrajine“. Fokus u Briselu u Vašingtonu i zapadnih medija će verovatno biti na tome da se Srbija neće priključiti sankcijama Evropske unije, Sjedinjenih Američkih država, Australije, Kanade, Novog Zelanda, Japana…  protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu. To će se veoma brzo videti po reakacijama zapadnih zemalja.

Vučić je praktično rekao da Sbija u ovom trenutku neće deo svog integriteta da podredi zajedničkoj bezbednosnoj i spoljnoj politici EU, čija bi članica htela da postane.

Vučić je izložio realanu srpsku energetsku zavisnost od Rusije i objasnio zašto Srbija ne može sebi da dozvoli, čak i da hoće, a neće, da naljuti Rusiju – naravno i zbog Kosova.

Srbija je ovakvim stavom sebe malo više pozicionirala izvan zapadnog bloka, nego što je iritirala Rusiju. Striktno se izbegavala reč „osuda“ u odnosu na Rusiju.

Srbija je u čitavom ovom konfliktu potpuno nebitna, osim ako se neko ne seti da bi zbog simbolike i davanja primera mogla da postane bitna. To važi i za Rusiju i za Zapad.

A ako se sve ovo nekome ne sviđa, rekao je Vučić, on, Vučić, je još nekoliko dana predsendik Srbije, pa neka građani 3. aprila glasaju za nekoga ko će da uvodi sankcije Rusiji.

Na direktno pitanje N1 da li hoće da osudi agresiju Rusije na Ukrajinu, Vučić je odgovorio Šolakom i Đilasom.

Ana Brnabić nije bila progovorila ni reč, a Ivica Dačić je iskoristi priliku da se dokopa mikrofona, što se Vučiću vidno nije svidelo.

A.I.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Vučić Brnabić Rusija Ukrajina dačić Savet za nacionalnu bezbednost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure