
Privođenja
Privođenje zbog lasera: Iz policijske stanice pušteni studenti iz Niša
Dvojica studenata iz Niša koja su privedena u blizini takozvanog Ćacilenda, puštena su iz policijske stanice. Oduzeti su im laseri
Foto: Ramil Sitdikov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Reakcija Pekinga na rusko priznanje otcepljenih narodnih republika Lugansk i Donjeck na istoku Ukrajine je uzdržana: načelno se podržava teritorijalni integritet svake suverene države, ali se istovremeno kritikuje širenje NATO-a na istok. U sukobu čiji se kraj ne nazire Kina će voditi računa o sopstvenim interesima i da ne pogorša trgovinske odnose ni sa Zapadom, ni sa Rusijom
Kineski ministar inostranih poslova Vang Ji precizirao je stav Pekinga u vezi sa događajima oko Ukrajine nekoliko dana pre nego što je predsednik Rusije najavio ulazak ruskih “mirovnih snaga” u Donjeck i Lugansk. On je naglasio da suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih zemalja treba da budu poštovani i zaštićeni. To je osnovna norma u međunarodnim odnosima, tih principa se pridržava Kina i oni naravno važe i za Ukrajinu. Ni jedna zemlja, čak ni supersila, ne sme svojevoljno menjati međunarodne norme, niti se postaviti iznad tih normi.
U prvim izveštajima kineske agenicje Sinhua na ruskom jeziku ne pominje se, međutim, ovaj stav o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, iako se to na sajtu kineskog MID jasno navodi, a to su preneli i kineski mediji.
Na dan kada je Putin potpisao dekret o priznavanju samostalnosti Donjecka i Luganska, Sinhua je pod navodnike stavila reči “samostalnost” i “ dve države”. Kinesko ministarstvo inostranih poslova pozvalo je “sve strane” da ukrajinski problem reše kroz dijalog i pregovore. Pri tom, Kina procenjuje da je jedini put za rešenje problema dogovor iz 2015. godine poznat pod nazivom “Minsk 2”. Taj dogovor prihvatio je i Savet bezbednosti UN, ali nikada nije sproveden. Ukrajina i Rusija tumače ga na različite načine.
Peking procenjuje da Kina, kao velika država, ne treba da se u ovom sporu opredeljuje, već da podstiče mirno rešenje i dijalog između zainteresovanih strana. Zato kineskim stavovima i Rusija i Zapad mogu da budu delimično zadovoljni, a delimično ne.
Zapad, na primer, može da pozdravi kinesku izjavu o poštovanju suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine, a Rusija kao podršku svojim stavovima može da iskoristi kinesku izjavu o tome da “evropski prijatelji” treba ozbiljno da razmisle da li širenje NATO-a na istok predstavlja doprinos evropskoj stabilnosti ili ne, kao i da treba uvažiti brigu Rusije za sopstvenu bezbednost.
Stav Pekinga je balansiran i to se može objasniti unutrašnjim kineskim potrebama, ekonomskim razlozima i, ne na poslednjem mestu, ulogom koju ova superdržava ima ili pretenduje da ima u svetskoj politici. Kina balansira jer nastoji u isto vreme da održi svoje odlične odnose sa Kremljom, ali i da ne pogoršava dalje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i zapadnim zemljama.
Pragmatična kineska politika prisutna je posebno u trgovinsko-ekonomskoj sferi. I pored svih sankcija i oštrih izjava, trgovina između Kine i SAD prošle godine je porasla za 27 odsto i dostigla blizu 800 milijardi dolara. Sa Rusijom kineska razmena je nekoliko puta manja i pretežno se odnosi na gas i naftu koji su glavni eksportni adut Moskve.
Priznavajući suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, Kina ima u vidu vlastite probleme sa Tajvanom, Sinđangom i Tibetom. Svaka eventualna promena statusa kvo u ovim kineskim regionima dovela bi do mnogo većih ratnih sukoba nego što su sadašnji u Ukrajini.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Dvojica studenata iz Niša koja su privedena u blizini takozvanog Ćacilenda, puštena su iz policijske stanice. Oduzeti su im laseri

Izveštaji Ujedinjenih nacija, Reportera bez granica, ali i Evropskog parlamenta i Evropske komisije predstavljaju pravi poraz za Srbiju, a pogotovo za Vučićev režim

„Vlast skuplja ljude s koca i kanapa, iz svih delova zemlje, plaća ih, neke ucenjuje, a neki dolaze i svojevoljno. Tu imate jedno vojničko, robovlasničko teranje sužanja u sukob“, kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Oliver Tošković

Dijana Hrka je dala rok nadležnima od nekoliko sati da utišaju muziku koja trešti iz šatorskog naselja, upozorivši da će u suprotnom pozvati "njenu Srbiju" da je ukloni i prekine taj "psihički napad". TV Informer je optužio da poziva na "građanski rat"

Prema proceni Arhiv javnih skupova, na skupu podrške predsedniku Aleksandru Vučiću ispred Narodne skupštine okupilo se oko 14.000 ljudi, dok je nasuprot njima, u znak podrške Dijani Hrki, bilo oko 10.000 studenata i građana. Organizacija tvrdi da je MUP i ovog puta „dezinformisao javnost“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve