
Nemačka
Strani studenti kao izvor prihoda
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
Nije sporno što imamo još jedno “telo”, iako već postoje REM i ministarstvo nadležno za medije. Sporno je što će se 3. aprila uveče mnogi pozvati na privremenog regulatora ili na sumanute “dijaloge” na javnom servisu i samo na osnovu toga zaključiti da je učinjeno sve da se mediji bar pred izbore umiju i operu zube
Nepuna tri meseca od kada je formirano, i dalje nije najjasnije šta je zapravo posao Privremenog regulatornog tela za praćenje medija tokom izborne kampanje. U tom smislu, ono se uglavnom ne razlikuje od nekih drugih medijskih grupa, tela i komisija začetih u Nemanjinoj 11/Pioirskom parku, kako bi se u ovom ili onom trenutku namirio Brisela.
Ipak, imajući u vidu stanje na medijskoj sceni neposredno pred izbore – bauljanje ovog tela po slepoj ulici posebno je mučno i obeshrabrujuće.
Za početak, privremeni regulator saopštio je rezultate medijskog monitoringa koji je sproveo REM, a koji je pokazao da je u prvih 15 dana januara na RTS-u, na primer, vlast imala sedam i po puta više vremena nego sve opozicione stranke zajedno.
Komentarišući ove nalaze, predsedavajući privremenog tela Rade Veljanovski ispravno je zaključio da je to poražavajuće, ali je u emisiji “Iza vesti” na N1 objasnio i da zadatak šarolike grupe, koja treba da se bavi medijima u predizbornom period, nije da “promeni”, već da “apeluje, savetuje, podstiče i poziva medije da se ponašaju po zakonu”.
Teško da je iko očekivao da se mediji promene preko noći, ali je još teže prihvatiti da im je bilo neophodno apelovanje, savetovanje i ostalo nabrojano. Ne rade mediji to što rade zato što ne znaju šta rade, već naprotiv – zato što vrlo dobro znaju ko im je pravi urednik, šta im je rečeno i šta zauzvrat dobijaju. I nije to otkrilo privremeno telo kojim se diče Tanja Fajon i njena ekipa: to je činjenica na koju godinama i u bezbroj medijskih monitoringa ukazuju domaće i međunarodne organizacije.
U skladu s politikom apelovanja, privremeni regulator je u decembru takođe saopštio da “uočava pojavu da se predstavnici političkih stranaka i organizacija vlasti i opozicije opredeljuju za određene medije, a druge izbegavaju”, i da “mnogi mediji selektivno pozivaju učesnike iz političkog života da budu sagovornici u njihovim programima”.
Ovo otkriće takođe je sasvim tačno i zasnovano na činjenicama, ali zbog toga nije morala da dolazi delegacija iz evropske prestonice: bilo je dovoljno svedočenje nasumično izabranih novinara o brojevima telefona s kojih im se godinama niko ne odaziva, ili jednostavnije – da se prelete spiskovi gostiju u jutarnjim programima. Pritom, to su i pre međustranačkog dijaloga vrlo dobro znali i Tanja Fajon i drugi evroparlamentarci.
Čemu onda Privremeni regulator? Da nam saopštava opšta mesta? Kako se u ovom ili onom dokumentarnom filmu prešlo preko “crvene linije”, kako se krši zakon, kako je medijska scena polarizovana i duboko politizovana?
Nije sporno što imamo još jedno “telo”, iako već postoje REM i ministarstvo nadležno za medije. Nije sporno ni što smo imali silne dijaloge, promocije kvazi saradnje između vlasti i medijske zajednice, silne radne grupe čiji se rad sistematski omalovažavao.
Sve to, već je postalo deo “prirodnog neprijateljskog okruženja” za sve one koji žive od medija i u medijima.
Sporno je to što će se 3. aprila uveče mnogi pozvati na privremenog regulatora ili na sumanute “dijaloge” na javnom servisu i samo na osnovu toga zaključiti da je učinjeno sve da se mediji bar pred izbore umiju i operu zube. Biće to još jedan “demokratski” ordenčić na reveru vlasti, još jedna tura proizvodnje privida, a stvari će ostati iste kao što su već godinama.
Osim, naravno, ako apeli, saveti, podsticanja i pozivi Privremenog Regulatornog tela ne urode plodom. A hoće, garant.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
U Agenciji za privredne registre upisana su dva novoosnovana udruženja koja imenima podsećaju na naziv budućeg pokreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Pokret za narod i Pokret za narod i državu, sa istim sedištem i istim zakonskim zastupnikom
Na zgradu Pošte Kosova u Zvečanu bačene su ručne bombe. Za počiniocima traga kosovska Antiteroristička jedinica
Studenti u blokadi tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu. Studenti ne žele da odustanu od borbe, vlast čini sve ne bi li pobunu koja se proširila na čitavo društvo ugušila. Studenti kažu da vlast povećava stepen nasilja
Kako je Srpska pravoslavna crkva oblikovala kulturu sećanja poslednjih decenija? Zašto je Peti oktobar bio praznik za Crkvu i kako je Vučić opet sabio SPC u ćošak? O tome u novoj knjizi piše Karin Roginer Hofmajster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve