img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Umetnost - Venecijansko bijenale

Mesto dodira

25. april 2001, 20:57 Dobrila Denegri
Copied

Ovogodišnji selektor Herald Zeman najavljuje da moto - "Plato ljudskog roda" ne označava neki novi tematski pristup već svojevrsnu dimenziju "ponovne afirmacije odgovornosti pred istorijom i pred aktuelnim događajima"

Posle disperzije, ekspanzije, globalizma kraja veka obeleženog izložbom Aperto Over All 1999, ovogodišnje 49. venecijansko bijenale ovog juna se otvara pod naslovom „Plateau of Mankind“, najavljujući početak novog milenijuma ponovnim povratkom na čoveka i na univerzalna pitanja života i smrti. Veliku internacionalnu izložba koncipirao je i ovog puta švajcarski kritičar i kustos Harald Szeemann (Herald Zeman), a otvoriće se amblematskim delom Josepha Beuysa Kraj XX veka, koncepcijski se nadovezujući na rad i utopije ovog velikog umetnika koji je sebi svojstvenom harizmim i bez retorike još ’60-ih godina formulisao ideje individualne slobode i kreativnosti.

PLATO: Szeemann najavljuje da „Plato ljudskog roda“ označava ne neki novi tematski pristup već svojevrsnu dimenziju „ponovne afirmacije odgovornosti pred istorijom i pred aktuelnim događajima“. Označava, dakle, dimenziju u kojoj se umetnički sadržaji, osećanja i priče međusobno prožimaju, reflektujući različita polja i problematike: od socijalnih preko ekoloških, od onih vezanih za aktuelnu realnost i njene tehnološke aspekte, do onih koji dodiruju opšta polja ljudske sreće i tragedije. Plato postaje mesto dodira najrazličitijih tema, tačka sa koje se posmatra svet, ali i na kojoj se biva posmatran – dakle punkt, baza i pozornica gde su umetnici, dela i publika u permanentnom kontaktu i interakciji.

Dosledno svom stilu, Szeemann i ovog puta predstavlja umetnike raznih generacija ne praveći hijerarhiju niti razliku. Pored već afirmisanih, istorijski značajnih figura kao što su Cy Twombly, Richard Serra, Gerhard Richter, Niele Toroni, Marisa Merz, Chris Burden, Jeff Koons, Richard Tuttle, Jeff Wall i Bill Viola, naći će se neki od mlađih učesnika iz prethodne selekcije kao sto su Italijani Maurizio Cattelan, Eva Mraisaldi, Kanađanin Stan Douglas i zvezde internacionalne scene mlađe generacije: Vanessa Beecroft (Italija), Richard Billingham, Ron Mueck (Velika Britanija), Olaf Nicolai i Neo Rauch (Nemačka), Heimo Zobering (Austrija).

IŠČEKIVANJA: Naravno, najveća iščekivanja i iznenađenja predstavljaju nova imena, mladi umetnici prisutni u velikom broju: Laura Horelli, Charles Sandison, Salla Tykka (Finska), Joao Onofre (Portugal), John Pilson (USA), Tracey Rose (Južna Afrika), Anri Sala (Albanija), Alesandra Tesi (Italija), Zhen Xu, i mnogi drugi, budući da liste još nisu zaključene. Najveći broj mladih umetnika dolazi iz severnoevropskih zemalja, i Szeemann, na svoj šarmantan način, kaže: „Prošli put sam otkrio Kineze, ovog puta to će biti Nordijci“. Još jednu novost na ovoj izložbi predstavlja veliki broj filmskih reditelja pozvanih da realizuju radove u medijima bližim vizuelnim umetnostima, tako da će moći da se vide radovi David Lyncha, koji je već više puta do sada izlagao u užem umetničkom kontekstu, zatim Atoma Egoyana u kolaboraciji sa portugalskim slikarom i filmadžijom Juliao Sarmentom, Abbasa Kirostamija i mladog britanskog video umetnika Chrisa Cunninghama, poznatog pre svega po video spotovima pop-zvezda poput Biork.

Već je prethodno Bijenale bilo obeleženo ne samo tematskim pluralizmom i gubitkom granica i podela između stilova i generacija umetnika već i proširivanjem izložbenih prostora, koji su ovog puta još veći i spektakularniji. Govori se o 17.000 kvadratnih metara izložbenog prostora koji do sada nije bio pristupačan publici. I ne samo da se adaptiraju novi prostori u kompleksu Arsenala, već će i prelaz između Giardina i Arsenala biti animiran radovima umetnika i pesnika. Dakle, pored filma, sad u program ulaze i poezija, teatar, ples i muzika, proširujući još više umetničke domene Bijenala.

Ove godine je ekspanzija imperativ broj jedan. Ne samo da se Szeemanova selekcija maksimalno proširila u svim pravcima, već se povećao i broj nacionalnih selekcija. Venecijansko bijenale, kao stogodišnje, jedino je koje još zadržava karakter devetnaestog veka, sa specifičnim nacionalnim izložbama, i ove godine će učestvovati 31 zemlja sa svojim paviljonom, 19 bez paviljona, pored 15 latinoameričkih zemalja koje pokriva njihov institut. Među nekim od najavljenih imena nalazimo i predstavnika Amerike Roberta Gobera, Kanede Janet Cardiff, Francuske Perrea Huyghea, Nemačke Gregora Schneidera, Britanije Marka Wallingera. Hrvatsku će predstavljati Julije Knifer, Sloveniju više autora različitih nacionalnosti: Vuk Ćosić, Tadej Pogačar i grupa 0100101110101101.org, i Jugoslaviju, po koncepciji komesara direktora Narodnog muzeja Crne Gore Petra Ćukovića, dva autora – Milija Pavićević (Crna Gora) i Oleg Kulik (Rusija), sa specijalnim projektom koji prožima dva različita ali komplementarna pogleda na svet, na savremenu realnost i istoriju, na umetnost i kulturnu tradiciju u širem smislu reči.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Analiza

27.jul 2026. Sonja Ćirić

Slučaj „Atelje 212“: Zašto je smenjena Gordana Goncić

Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić

Baština

26.jul 2026. S. Ć.

Narodni muzej Zrenjanin: Ne zaboravimo na centar tekstilne industrije

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema

Kadrovi

26.jul 2026. S. Ć.

Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u

Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu

Festival

25.jul 2026. S. Ć.

Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda

Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu

Kadrovi

25.jul 2026. S. Ć.

Glumci „Ateljea 212“: Radujemo se što će nam Ljuša Ristić „pomoći“

Javnost unisono osuđuje imenovanje Ljubiše Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Glumci ovog pozorišta kažu da se „raduju“ što će im on „pomoći“

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure