
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Najveće iznenađenje Kanskog festivala predstavlja povratak nestašnih dečaka francuskog novog talasa Žaka Riveta i Žana Lika Godara, koji u digitalnu eru dolaze iz crno bele prošlosti
Ništa novo pod kanskom kapom. Ipak sve govori u prilog namere da Kan ostane lider u porodici svetskih filmskih festivala. Pre samog početka, pre objavljivanja programa, koplja su se lomila oko odluke Džodi Foster da odustane od predsedavanja žirijem. Što je kasnije poslužilo kao neka vrsta kompenzacije prema Liv Ulman, nezasluženom gubitniku prošlogodišnjeg Kana. Slično bi se moglo protumačiti i prisustvo u žiriju tajvanskog reditelja Edvarda Janga, dok su među članovima onih koji će odlučivati o pobednicima Metju Kasovic, Teri Gilijam ili Džulija Ormond. Valjda je Lik Beson napravio dovoljno problema na milenijumskom festivalu prošle godine.
U glavnom programu neizbežne su kanske akvizicije – Dejvid Linč, Džoel Koen, Šohei Imamura, Nani Moreti, Manoel de Oliveira, jedan od najstarijih aktivnih filmskih reditelja na svetu. Tu je i Raul Ruiz, koji će svečano otvoriti Kan 2001. Ipak najveće iznenađenje Kanskog festivala predstavlja povratak nestašnih dečaka francuskog novog talasa Žaka Riveta i Žana Lika Godara, koji u digitalnu eru dolaze iz crno bele prošlosti.
Rame uz rame stoje im i Šohei Imamura i Ermano Olmi, koji su nekada ispisivali zlatne stranice svetskog filma. Tu su i zvezde u usponu kao već kultni Aleksandar Sokurov ili Čai Ming-Liang, koji je na čelu sada već neizbežne prezentacije Dalekog istoka koju čine još i Hu Hsia Hsien, Aojama Šindži, Mohsen Mahmalbaf… sve sami laureati velikih filmskih smotri širom sveta koji čekaju svoju kansku overu.
Priču logično zaokružuje Šon Pen svojim novim rediteljskim projektom, koji dokazuje da njegovo bivanje sa druge strane objektiva kamere više nije nimalo slučajno.
Jedini autor čije se prezime završava na „ić“, u programu je Danis Tanović, sa filmom Ničija zemlja snimljenim u Sloveniji, uz producentsku podršku Čedomira Kolara sa glumačkom ekipom iz cele bivše Jugoslavije (Mustafa Nadarević, Branko Đurić, Bogdan Diklić…).
Van konkurencije ostali su Kiarostami i Skorseze sa svojim dokumentarnim filmovima i Frensis Ford Kopola sa restaurisanim izdanjem Apokalipse… Veliki i skupi Holivud ove godine ostao je kod kuće.
Selekcija „Izvestan pogled“ bila je utešna za sve ostale veličine poput Hala Hartlija, Darežana Omirbajeva, Toda Solandza ili Ejbela Feraru koji otvara ovaj cenjeni program.
Tu se našao i ostatak Dalekog istoka, Masahiro Kobajaši i Kurosava, ali Kia a ne Akira. Intrigira i rediteljski debi glumice Dženifer Džejson Li. Ipak, celokupan medijski cirkus započeće filmom Mulen Ruž Baza Lurmana, čoveka sa reputacijom ekscentričnog genija zbog filmova Ples do ljubavi i Romeo i Julija, čiji je soundtrack u međuvremenu dospeo i na muzičke top liste. Priča se da će sa festivala izostati Nikol Kidman (privatni problemi nakon razvoda sa Tomom Kruzom), i Juan Mekregor, druga zvezda filma, koji je izjavio da prezire glamur.
Ipak sve ono što ste hteli da znate o Kanu a niste smeli da pitate znaćete tek kada se karusel zaustavi 21. maja, i kada oni sa zlatnim grančicama palme budu pobednici, a svi ostali samo statisti jedne velike i skupe predstave.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve