img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elektronska koliba (10)

Komunikacid

15. август 2001, 18:05 Lazar Džamić
Copied

Ako je već postojala potreba da se cene telefonskih impulsa povećaju, onda je internet tarifa morala da ima poseban tretman s obzirom na njen civilizacijski i simbolički značaj

Autor ovih redova je vrlo sklon stavu da je najveća droga u poslovnom svetu – monopol! Jednom kada se osete slasti poslovanja na tržištu na kome nema nikoga ko ugrožava potpunu slobodu jedne organizacije/kompanije da određuje uslove po kojima njeni korisnici moraju da koriste njene proizvode i usluge, veoma je teško odvojiti se od toga, posebno sopstvenom odlukom. Još ako je ta organizacija paradržavna i nastala u sistemu u kome od pravog komercijalnog tržišta još nema ni slikovnica za učenje, stepen arogancije uobičajeno dostiže nebeske visine.

Najnovija dešavanja sa poskupljenjima telefonskih impulsa za korisnike interneta u Srbiji sjajan su primer za ovakvu situaciju. Ukratko: po novim cenama srpski internet korisnici plaćaće najskuplje veze u Evropi, možda i na svetu (izuzev u Avganistanu, gde se za to gubi glava, što je, priznaćete, samo malo skuplje od srpske PTT situacije). Umesto da pokaže dalekovidost, spremnost da u novoj situaciji pomogne društvu da se brže uključi u svetske civilizacijske tokove, da pristupom telekomunikacionoj infrastrukturi u Srbiji potpuno otvori vrata u svet – Telekom Srbije najnovijom odlukom izlazi iz okvira čisto komercijalne sfere i zalazi u političku reakcionarnost. U pitanju je čist komunikacid.

Ako je već postojala potreba da se cene telefonskih impulsa povećaju, onda je internet tarifa morala da ima poseban tretman s obzirom na njen civilizacijski i simbolički značaj. Pri tom, sve je moglo da se reši veoma lako. U razvijenim zemljama – Engleskoj na primer – internet tarifa se već odavno računa kao cena lokalnog telefonskog poziva, to jest kao najjeftinija tarifa. Administracija je veoma jednostavna jer se za internet pristup koriste posebni telefonski brojevi, sa specijalnim prefiksom. Jedan od primera je prefiks 0845 (iza koga ide ostatak broja, jedinstven za svakog provajdera) koji garantuje niže tarife.

Još je bolje rešenje takozvana ravna (flat) tarifa, po kojoj korisnik plaća fiksnu mesečnu pretplatu za neograničeno korišćenje interneta. U Americi termin „neograničeno“ zaista i podrazumeva 24 sata na vezi, dok u Engleskoj postoji nekoliko cenovnih razreda, od kojih je najčešći i najjeftiniji onaj za neograničeno krstarenje u večernjim satima (posle 8) i tokom vikenda (ceo dan). Zbog ovoga, korisnik pristup internetu doživljava kao bazičnu komunalnu uslugu, ništa skuplju od recimo mesečne TV pretplate.

Rešenje u Srbiji je jednostavno: demonopolizovati telekomunikacije, uvesti nezavisna tela za kontrolu PTT tržišta i stimulisati konkurenciju. Argument da je bivša vlast ugovorom zagarantovala monopol stranim partnerima na duže vreme više je u sferi politike nego ekonomije. Sada je vreme da se iskoristi naklonost stranih zemalja prema nama i taj komunikaciono-pogromaški ugovor diskredituje kao jedan od najvećih zlih zaostataka bivšeg režima. Detalji ugovora potpisniku ovih redova nisu poznati, ali ako zaista nema druge, onda treba tražiti svaku pa i najmanju rupu u njemu da se osioni monopol PTT-a sruši. Moj predlog: uz pomoć nekolicine britanskih, francuskih i američkih konkurenata sadašnjih partnera PTT-a.

Ako zaista nema druge, onda je najava srpskih hakera o blokadi PTT internet kapaciteta potpuno opravdana. U novije vreme gotovo da je teško naći čistiji primer gradjanske samoodbrane od ovoga. A ako srpska vlada i dalje pasivno bude stajala po strani i smatrala da je regulacija PTT-a posao nekog drugog, ostaje pitanje kakva je to budućnost koju novi srpski političari imaju u vidu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure