img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elektronska Koliba (12)

Virusni marketing

29. август 2001, 20:59 Lazar Džamić
Copied

Pre nekoliko godina, biznis svet i marketing praksa upoznali su novi fenomen koji je doneo dotad nezabeležene razvojne mogućnosti. Hotmail, prvi besplatni servis za elektronsku poštu na vebu, postao je i zvanično najbrže rastući biznis u istoriji planete Zemlje – od 0 do 10 miliona korisnika za manje od godinu dana (jedini koji je kasnije to uradio još brže jeste čuveni Napster). Razlog: bili su prvi koji su uslugu ponudili besplatno, a i prvi koji su u svaki imejl ubacili i rečenicu „besplatna elektronska pošta na www.hotmail.com“. Virusni marketing je rođen.

Ime potiče od jednog od najpoznatijeg investitora digitalne ekonomije Stivena Džurvetsona, koji je, videvši kojom se brzinom Hotmail širi, to uporedio s virusnom epidemijom. Virusni marketing je svaka akcija kompanije/ponuđača koja stimuliše korisnike da poruku predaju dalje: nagrada, poseban popust ili sama priroda poruke – obično nešto vrlo šašavo i duhovito. Dakle, da budemo jasni, ništa što ima veze s onom drugom vrstom virusa, malicioznom elektronskom poštom čiji je cilj da ošteti vaš kompjuter. U suštini, virusni marketing je primena principa „od usta do usta“ brzinom interneta. Ili, kako to neki definišu, „preporuka na dopingu“. Koncept, ipak, nije potpuno nov. Još kasnih sedamdesetih, britanski evolucioni biolog Ričard Dokins je u svojoj knjizi „Sebični gen“ izneo koncept „mema“, informacija koje su sposobne da se ponašaju kao živi organizmi: da se razmnožavaju, mutiraju i razvijaju same od sebe. Glasine su jedan od primera „mema“ koncepta.

Zašto je virusni marketing važan i predstavlja jedan od najezoteričnijih koncepata modernog marketinga? Prvo, omogućava ogromne uštede. Umesto kontaktiranja velikog broja korisnika, kao u tradicionalnom marketingu, u virusnom se počinje samo s malim brojem pažljivo odabranih uticajnih korisnika – „kijavičara“ (sneezers) – koji poruku predaju dalje većem broju ljudi, i koji uz to dodaju i svoj autoritet u određenoj oblasti (najbolji igrači kompjuterskih igara, socijalni lideri, poznati stručnjaci ili slavne ličnosti). Drugo, neverovatno je brz: ako je poruka „zarazna“, u stanju je da se proširi po mreži bukvalno za nekoliko dana, širom sveta. Treće i najvažnije, a to je vezano i za prvi princip, poruka dolazi od nekoga kome korisnici veruju, ne od komercijalne kompanije za koju se zna da joj je jedini cilj da prodaje.

Brojni su primeri spektakularne brzine i uspeha delovanja virusnog marketinga: pored Hotmaila tu su i čuveni turski momak Mahir Cagri sa više od četiri miliona posetilaca njegove urnebesne prezentacije, film Blair Witch Project, već pomenuti muzički servis Napster i – kao jedan od poslednjih primera – serija knjiga o mladom čarobnjaku Hariju Poteru ili trejleri za novu seriju Ratova zvezda. Uz mnogobrojne suludosti tipa igrajućih hrčaka, naravno.

Virusni marketing zahteva da „samo“ dve stvari budu urađene perfektno: da se tačno identifikuju inicijalni primaoci poruke i da poruka bude za njih motivišuća. Kao posledica: u virusnom marketingu je priprema i planiranje kampanje mnogo važnija stvar nego samo slanje i proizvodnja poruke. U neku ruku, virusni marketing je vežba iz marketing hiperstrategije. Ali, ako je to urađeno ispravno, rezultat je informacioni šumski požar na mreži, marketinško delovanje s kojim se ništa ne može porediti!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Intervju: Divna Vuksanović

08.јул 2026. Ivana Radojičić

O čoveku, svetu i veštačkoj inteligenciji

“Granica između čoveka i mašine nije u brzini ili tačnosti izvršenih operacija, već u sposobnosti samorefleksije, kao i u kapacitetu za etičko i estetsko prosuđivanje i kreativnost”

Arheologija

08.јул 2026. Maja Miljević-Đajić

Neandertalci u Srbiji

Zaboravljeni

08.јул 2026. Jelena Janić Ljubisavljević

Ubijen zato što je branio kulturnu baštinu?

Arhitekta Miša Manojlović bio je protiv projekta olimpijskog stadiona kojim bi se ugrozila Beogradska tvrđava. Da li je i to, osim njegovog jevrejskog porekla, doprinelo da bude ubijen na Starom sajmištu 1941.

Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure