img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elektronska Koliba (12)

Virusni marketing

29. avgust 2001, 20:59 Lazar Džamić
Copied

Pre nekoliko godina, biznis svet i marketing praksa upoznali su novi fenomen koji je doneo dotad nezabeležene razvojne mogućnosti. Hotmail, prvi besplatni servis za elektronsku poštu na vebu, postao je i zvanično najbrže rastući biznis u istoriji planete Zemlje – od 0 do 10 miliona korisnika za manje od godinu dana (jedini koji je kasnije to uradio još brže jeste čuveni Napster). Razlog: bili su prvi koji su uslugu ponudili besplatno, a i prvi koji su u svaki imejl ubacili i rečenicu „besplatna elektronska pošta na www.hotmail.com“. Virusni marketing je rođen.

Ime potiče od jednog od najpoznatijeg investitora digitalne ekonomije Stivena Džurvetsona, koji je, videvši kojom se brzinom Hotmail širi, to uporedio s virusnom epidemijom. Virusni marketing je svaka akcija kompanije/ponuđača koja stimuliše korisnike da poruku predaju dalje: nagrada, poseban popust ili sama priroda poruke – obično nešto vrlo šašavo i duhovito. Dakle, da budemo jasni, ništa što ima veze s onom drugom vrstom virusa, malicioznom elektronskom poštom čiji je cilj da ošteti vaš kompjuter. U suštini, virusni marketing je primena principa „od usta do usta“ brzinom interneta. Ili, kako to neki definišu, „preporuka na dopingu“. Koncept, ipak, nije potpuno nov. Još kasnih sedamdesetih, britanski evolucioni biolog Ričard Dokins je u svojoj knjizi „Sebični gen“ izneo koncept „mema“, informacija koje su sposobne da se ponašaju kao živi organizmi: da se razmnožavaju, mutiraju i razvijaju same od sebe. Glasine su jedan od primera „mema“ koncepta.

Zašto je virusni marketing važan i predstavlja jedan od najezoteričnijih koncepata modernog marketinga? Prvo, omogućava ogromne uštede. Umesto kontaktiranja velikog broja korisnika, kao u tradicionalnom marketingu, u virusnom se počinje samo s malim brojem pažljivo odabranih uticajnih korisnika – „kijavičara“ (sneezers) – koji poruku predaju dalje većem broju ljudi, i koji uz to dodaju i svoj autoritet u određenoj oblasti (najbolji igrači kompjuterskih igara, socijalni lideri, poznati stručnjaci ili slavne ličnosti). Drugo, neverovatno je brz: ako je poruka „zarazna“, u stanju je da se proširi po mreži bukvalno za nekoliko dana, širom sveta. Treće i najvažnije, a to je vezano i za prvi princip, poruka dolazi od nekoga kome korisnici veruju, ne od komercijalne kompanije za koju se zna da joj je jedini cilj da prodaje.

Brojni su primeri spektakularne brzine i uspeha delovanja virusnog marketinga: pored Hotmaila tu su i čuveni turski momak Mahir Cagri sa više od četiri miliona posetilaca njegove urnebesne prezentacije, film Blair Witch Project, već pomenuti muzički servis Napster i – kao jedan od poslednjih primera – serija knjiga o mladom čarobnjaku Hariju Poteru ili trejleri za novu seriju Ratova zvezda. Uz mnogobrojne suludosti tipa igrajućih hrčaka, naravno.

Virusni marketing zahteva da „samo“ dve stvari budu urađene perfektno: da se tačno identifikuju inicijalni primaoci poruke i da poruka bude za njih motivišuća. Kao posledica: u virusnom marketingu je priprema i planiranje kampanje mnogo važnija stvar nego samo slanje i proizvodnja poruke. U neku ruku, virusni marketing je vežba iz marketing hiperstrategije. Ali, ako je to urađeno ispravno, rezultat je informacioni šumski požar na mreži, marketinško delovanje s kojim se ništa ne može porediti!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure