img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Pomilovanje za majke

06. februar 2002, 19:34 Zorana Bojić
Copied

Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe

TRAGIČNA SUDBINA DECE: Tipični ženski zatvor u Rusiji

U Rusiji bi uskoro iz zatvora trebalo da budu puštene sve majke – bez izuzetka. Težina prestupa, kao i vreme provedeno u zatvoru, neće imati uticaj, bar tako piše u obrazloženju odluke koju je doneo šef države.

Vladimir Putin je odluku o pomilovanju doneo na predlog svog savetnika Anatolija Pristavkina i načelnika Uprave predsednika za pomilovanja Roberta Civileva. Osnovni argument kojim su se oni rukovodili, kako je saopštila predsednička pres-služba, bio je da „akt pomilovanja ima veliki psihološki i moralni uticaj na osuđenog“, a mogućnost ponavljanja prestupa amnestijom je svedena na minimum.

Državna Duma je u novembru već amnestirala 14.000 žena, koje nisu kažnjene za teške prestupe i nisu ponovo osuđivane, i sa njima još 10.000 maloletnih prestupnika.

PRAVNICI NEZADOVOLJNI: Pojedini pravnici su se pobunili zbog puštanja na slobodu cele kategorije navodeći da sa pravne tačke gledišta nije ničim opravdano i da može biti opasno po društvo. Jer, među majkama zatvorenicama ima i deceubica i višestrukih ubica i čak osuđenih za terorizam. U toj debati, međutim, prevagnuo je politički faktor. Odluka o puštanju svih majki usledila je pošto je predsednik Vladimir Putin ukinuo Komisiju za pomilovanje pri predsedniku države koja je radila desetak godina. A ta komisija, koja je pomilovala oko 57.000 ljudi, raspuštena je nakon polugodišnjih javnih napada jednog lobija, pre svega iz Ministarstva pravde.

Komisija pri predsedniku bila je sastavljena od uglednih ljudi i odluka o njenom ukidanju i formiranju više istih komisija u svim članicama federacije naišla je na kritike kod ljudi iz organizacija za zaštitu ljudskih prava. Članove tih komisija, na primer, treba da predlože gubernatori oblasti, od kojih se pojedinci zalažu za tako drastične mere kao što je smrtna kazna za trgovanje narkoticima. S druge strane, postoji i bojazan da će kontrola rada tih komisija biti slaba i da će procvetati korupcija.

Ukidanje Komisije za pomilovanje pri predsedniku kritičarima je izgledalo kao korak nazad u poštovanju ljudskih prava i u demokratizaciji države. Putin je, izgleda, da bi dokazao suprotno, pribegao opštoj amnestiji za majke.

Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe.

STRAH OD SLOBODE: Zato, za većinu zatvorenica rađanje deteta znači poboljšanje uslova boravka u zatvoru. Neke od njih, međutim, sloboda plaši. Na slobodi nemaju ni stan, ni posao, ni rođaka ni prijatelja koji bi im pomogli. Izlaze na slobodu kao beskućnici. Dete im je u tom slučaju, najčešće, samo suvišan teret.

Mels Galiev, dugogodišnji načelnik Dečijeg doma pri ženskom zatvoru broj 2, kaže da je sudbina dece rođene u zatvorima tragična. Više od 80 odsto žena koje su se porodile u zatvoru kada izlaze na slobodu, ne uzimaju decu: „Mnoge majke i kada izađu iz zatvora ostavljaju decu u domu. Mnoge ih napuštaju čim se nađu na slobodi. Bilo je slučajeva kada su ih ostavljale u javnim toaletima, železničkim stanicama ili čak bacale sa prozora, gušile“, kaže Galiev.

Pomilovanje majki, koje posle izlaska iz zatvora imaju slabu ili nikakvu podršku društva, teško da će njihovoj deci doneti dobro.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure