img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Pomilovanje za majke

06. februar 2002, 19:34 Zorana Bojić
Copied

Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe

TRAGIČNA SUDBINA DECE: Tipični ženski zatvor u Rusiji

U Rusiji bi uskoro iz zatvora trebalo da budu puštene sve majke – bez izuzetka. Težina prestupa, kao i vreme provedeno u zatvoru, neće imati uticaj, bar tako piše u obrazloženju odluke koju je doneo šef države.

Vladimir Putin je odluku o pomilovanju doneo na predlog svog savetnika Anatolija Pristavkina i načelnika Uprave predsednika za pomilovanja Roberta Civileva. Osnovni argument kojim su se oni rukovodili, kako je saopštila predsednička pres-služba, bio je da „akt pomilovanja ima veliki psihološki i moralni uticaj na osuđenog“, a mogućnost ponavljanja prestupa amnestijom je svedena na minimum.

Državna Duma je u novembru već amnestirala 14.000 žena, koje nisu kažnjene za teške prestupe i nisu ponovo osuđivane, i sa njima još 10.000 maloletnih prestupnika.

PRAVNICI NEZADOVOLJNI: Pojedini pravnici su se pobunili zbog puštanja na slobodu cele kategorije navodeći da sa pravne tačke gledišta nije ničim opravdano i da može biti opasno po društvo. Jer, među majkama zatvorenicama ima i deceubica i višestrukih ubica i čak osuđenih za terorizam. U toj debati, međutim, prevagnuo je politički faktor. Odluka o puštanju svih majki usledila je pošto je predsednik Vladimir Putin ukinuo Komisiju za pomilovanje pri predsedniku države koja je radila desetak godina. A ta komisija, koja je pomilovala oko 57.000 ljudi, raspuštena je nakon polugodišnjih javnih napada jednog lobija, pre svega iz Ministarstva pravde.

Komisija pri predsedniku bila je sastavljena od uglednih ljudi i odluka o njenom ukidanju i formiranju više istih komisija u svim članicama federacije naišla je na kritike kod ljudi iz organizacija za zaštitu ljudskih prava. Članove tih komisija, na primer, treba da predlože gubernatori oblasti, od kojih se pojedinci zalažu za tako drastične mere kao što je smrtna kazna za trgovanje narkoticima. S druge strane, postoji i bojazan da će kontrola rada tih komisija biti slaba i da će procvetati korupcija.

Ukidanje Komisije za pomilovanje pri predsedniku kritičarima je izgledalo kao korak nazad u poštovanju ljudskih prava i u demokratizaciji države. Putin je, izgleda, da bi dokazao suprotno, pribegao opštoj amnestiji za majke.

Bivši član Komisije za pomilovanje pri predsedniku države Vladimir Iljušenko kaže da je pomilovanje neophodno u državi koja ima gotovo milion zatvorenika, od kojih je skoro svaki deseti oboleo od tuberkuloze, gde su uslovi izuzetno loši i gde hiljade ljudi sede na osnovu lažne optužbe.

STRAH OD SLOBODE: Zato, za većinu zatvorenica rađanje deteta znači poboljšanje uslova boravka u zatvoru. Neke od njih, međutim, sloboda plaši. Na slobodi nemaju ni stan, ni posao, ni rođaka ni prijatelja koji bi im pomogli. Izlaze na slobodu kao beskućnici. Dete im je u tom slučaju, najčešće, samo suvišan teret.

Mels Galiev, dugogodišnji načelnik Dečijeg doma pri ženskom zatvoru broj 2, kaže da je sudbina dece rođene u zatvorima tragična. Više od 80 odsto žena koje su se porodile u zatvoru kada izlaze na slobodu, ne uzimaju decu: „Mnoge majke i kada izađu iz zatvora ostavljaju decu u domu. Mnoge ih napuštaju čim se nađu na slobodi. Bilo je slučajeva kada su ih ostavljale u javnim toaletima, železničkim stanicama ili čak bacale sa prozora, gušile“, kaže Galiev.

Pomilovanje majki, koje posle izlaska iz zatvora imaju slabu ili nikakvu podršku društva, teško da će njihovoj deci doneti dobro.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Francuska

10.novembar 2025. I.M.

Sarkozi pušten iz zatvora: „Nikada neću priznati ono što nisam uradio“

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Kad se pregledaš sam, a leker te gleda preko kamere

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i preko Telegrama regrutuje kriminalce koji govore ruski kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala Evropsku uniju zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Komentar

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure