img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Performans

I Miss You; autor i izvođač Franko B (Engleska); gostovanje u SKC-u u organizaciji Cenpija i British Councila

29. mart 2002, 22:13 Ivan Medenica
Copied

Crvene linije i sare

Svakome je jasno da je naziv ove rubrike – Reč o delu – čist eufemizam za mrsku nam oblast umetničke kritike. Međutim, kada je u pitanju tekst koji sledi, ovaj naziv može da se shvati u doslovnom smislu jer niti su ove reči kritika, niti je delo na koje se one odnose pozorište. Iz ove tvrdnje ne treba izvoditi pogrešne zaključke, pogotovo ne one vrednosne prirode: iako nije pozorište (ili baš zato), dotično delo ostvaruje snažno dejstvo, dejstvo čija priroda i intenzitet ne nude građu za kritiku, već za potonje razmatranje, analizu, ili samo opis. Pođimo, kao što je i logično, od opisa.

Duž velike sale Studentskog kulturnog centra zategnuta je pista od belog platna, oivičena neonskim cevima, oko koje je, u nekoliko pravilnih redova, razmeštena publika, što sve stvara asocijaciju na prostornu organizaciju modne revije. Na pistu izlazi nago muško telo, ni mlado ni skladno, namazano debelim slojem bele boje i, u potpunoj tišini (nema ni govora, ni muzike, ni zvukova, osim škljocanja fotoaparata), ravnomernim korakom nekoliko puta prođe gore-dole. Tokom tog prolaska na belom platnu i belom telu postepeno se ispisuju crvene linije i šare; ispisuje ih krv koja sve vreme ističe iz stvarnih rana na rukama ovog tela. Prolasci traju oko petnaest minuta, posle čega telo odlazi sa scene, a publika se u tišini razilazi. Nema klanjanja, nema aplauza.

Ovo (para)scensko dešavanje nosi naziv I Miss You, njegov autor i izvođač je Franko B, poznati engleski multimedijalni umetnik, a u Beograd je stiglo u organizaciji Cenpija i British Councila. Iako se već iz opisa slike može naslutiti da I Miss You ostvaruje glavno dejstvo na jednom dubinskom, prelogičkom planu, njegov površinski sloj ostvaruje komunikaciju i na intelektualnom planu. Stav autora da njegovo delo „nije komentar na modnu industriju“ ne sprečava nas da iz njega iščitamo (ili u njega učitamo) jednu grubu, ciničnu, beskompromisnu parafrazu estetike i, posebno, ideologije modne revije. Golo telo koje krvari na pisti razgolićuje modu, razotkriva da je beskrupulozna manipulacija ljudskim telom jedna od glavnih odlika modne industrije.

Međutim, čim se izgovori ili napiše, ova tvrdnja, ovo intelektualno tumačenje postaje nekako površno i trivijalno: ne krvari čovek 15 minuta pred drugima valjda samo zato da bi se podsmevao modnim revijama? Tako postepeno dolazimo do dubinskog sloja ovog dela, onog koji je izvan svakog konkretnog misaonog koncepta. Situacija stvarnog izvođačevog krvarenja pred publikom ima taj efekat da razgrađuje osnovnu ideju zapadnog pozorišta i to ne samo dramskog – ideju podražavanja. Zato se I Miss You ne može odrediti kao pozorišna predstava; ovo je – i sad konačno dolazimo do nekakvog žanrovskog određenja – umetnost performansa, ako performans definišemo onim radikalnim avangardističkim zahtevom, koji se prepoznaje i kod Artoa, i kod Livingovaca i u praksi i teoriji hepeninga: da na sceni ne treba glumiti, već biti.

Naravno, postoje različiti načini da se na sceni bude a da se ne predstavlja, ne glumi. Međutim, čini se da nijedan od tih načina nije tako radikalan i neprikosnoven kao samopovređivanje: ovako se, putem potencijalne negacije (Franko B ističe da performans nikada ne postaje rizičan po život) jasno ukazuje na činjenicu da publika pred sobom nema dramski lik ili scenski znak, već stvarni, krvavo pulsirajući život. Samopovređivanje tako postaje vrhunski izraz samopotvrđivanja.

Na kraju se, međutim, postavlja pitanje kako ovo negiranje predstavljačke prirode izvođačkog čina komunicira s publikom. U zaista odličnom, još neobjavljenom eseju o umetnosti body performera, zagrebačka kritičarka Ivana Sajko ističe da se u ovakvim performansima publika nalazi u situaciji koja „onemogućava tradicionalnu kazališnu distancu“. Čini se da je ova tvrdnja, ipak, isuviše optimistička: predstavljačku situaciju negira stvarni fizički bol izvođača, ali taj mehanizam rušenja iluzije ne može da funkcioniše i kod gledaoca. Gledalac ne može da odgovori na nesebično davanje izvođača tako da se, u odsustvu ravnopravne emocionalne razmene, može povući upravo u situaciju tipične „kazališne distance“; performans će kod njega izazvati osećanje mučnine ili neki oblik racionalizacije („sve je to provokacija i egzibicionizam“). Ipak, ako makar samo jedan gledalac može na kraju najiskrenije da prizna da je neko krvario za njega, onda ova umetnost ostvaruje snažno i potpuno dejstvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure