img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

09. maj 2002, 00:18 Redakcija Vremena
Copied

Mistici i gnostici

Umetničko društvo Gradac pokrenulo je novu i zanimljivu biblioteku pod nazivom „Mistici i gnostici“. Prvo kolo ove biblioteke donosi dva kapitalna naslova. Prvi je Gnostici Žaka Lakarijera. Sjajnim stilom pisana, Lakarijerova knjiga rekonstruiše misaoni svet egipatskih i drugih gnostika na savremen, ubedljiv i uzbudljiv način. „Ova knjiga je bliža poeziji nego erudiciji, iako joj je dokumentacija besprekorna“, zapisao je Lorens Darel u predgovoru knjizi, za koju je Henri Miler smatrao da sadrži sve ono važno na čemu i on gradi svoj poetski svet. Sam Lakarijer je pisao da je u knjigama Margaret Jursenar, Lorensa Darela i E. M. Siorana osluškivao zaboravljene glasove starih gnostika koji su zahvaljujući njima ponovo oživeli i progovorili. Druga knjiga koju je Gradac objavio je Nemački mistici, duhovnici i alhemičari XVI veka Aleksandra Koarea. Knjiga se sastoji od četiri studije posvećene životu, radu i delu četiri čudesne ličnosti – Paracelzusa, Kaspara Švenkfelda, Sebastijana Franka i Valentina Vajgla. Za Koarea razvoj naučne misli nije nezavisan, već je tesno povezan sa razvojem „nadnaučnih ideja“ poput religije, metafizike i filozofije. Baveći se pogledom na svet ova četiri mislioca, zapostavljena u oficijelnim pregledima filozofije, Koare osvetljava jedan paralelan tok evropske misli, koji u današnje vreme upravo dobija na težini i aktuelnosti. U ovom je istovremeno i značaj biblioteke koju je pokrenuo Gradac. Daleko od bilo kakve površnosti i senzacionalizma ovakvi naslovi na pravi način skreću pažnju na neke od najintrigantnijih tema iz povesti ljudskog duha.

Odlazak Izeta Sarajlića

Poznati bosanskohercegovački pesnik Izet Sarajlić umro je u Sarajevu, u 72. godini života. Sarajlić je rođen 16. marta 1930. godine u Doboju, a od 1945. godine živi u Sarajevu gde je završio Filozofski fakultet. Bio je član Akademije nauka i umetnosti BiH. Dobitnik je više nagrada za književnost, kao što su Dvadesetsedmojulska (1963), Disova plaketa (1982), Zmajeva (1985), Nagrada „Branko Miljković“ (1987), nagrada ZAVNOBIH za životno delo (1989), Nagrada američkog fonda za slobodno izražavanje (1993), Italijanska nagrada Mediterranneo (1997), turska nagrada „Erguvan“ (1997), Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2002. godine) i druge.

Sarajlić je autor više od 20 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Među najpoznatijim su: U susretu, Sivi vikend, Posveta, Tranzit, Intermeco, Godine, godine, Putujem i govorim, Knjiga oproštaja, Izabrana lirika, Novi stari stihovi i druge.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Komentar
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure