img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanja

Zamerke zbog kršenja ljudskih prava SS-ovaca

14. avgust 2002, 16:20 Dr Milan M. Ćirković, Beograd
Copied

"Dehelsinkizacija gospođe Biserko"; "Vreme" br. 604

U sjajnom ogledu iz makijavelizma, g. Žarković je nadmašio sopstvena ostvarenja koja je uz svesrdnu pomoć g. Miloševića (akademika, ne haškog uhapšenika!) plasirao kroz duži vremenski period u jednoj nedavno ugašenoj emisiji na Studiju B. Tamo je nemilosrdno verbalno šamarao na sve strane, i tzv. levicu i tzv. desnicu, i G17 Plus, i Čanka, i Kariće, i Batića, i sve redom (rukovodeći se valjda slavnim marksističkim biserom o „krtici svega postojećeg“), a sad se okrenuo već omiljenoj temi, o kojoj, hvala Miloševiću (ovaj put uhapšeniku) i svim njegovim udbašima, postoji preobiman press–clipping: Sonji Biserko.

Svojevremeno je Česterton rekao (po sećanju): „Čim vidim da nešto svi ogorčeno napadaju, znam da u tome mora biti nečeg dobrog.“ Recimo da g. Žarković u tu mudrost ne mora verovati. Međutim, on je i dalje dužan da odgovori na dva suštinska pitanja u pasusu koji je citirao iz izjave gđe Biserko: 1. da li se u Srbiji otvoreno govori o prošlosti?, te 2. ima li holokaust prošlost, tj. koji je to nivo zločina na kome sva, pa i istorijska, opravdanja prestaju da budu validna? Umesto da nam pruži neke odgovore na ova – nažalost, kao što svi iz svakodnevice vidimo još uvek uglavnom retorička pitanja, on se pozabavio jednom nesrećnom formulacijom o „deetnifikaciji“ i od nje napravio čitavu parodiju, uz neprikrivenu želju da se učini duhovit (sintagme poput „streljali, a potom obesili“, itd.).

Tako, recimo, g. Žarković govori u prošlom vremenu o „školi mišljenja“ koja se zalagala za denacifikaciju svih preživelih Srba, izgleda potpuno lišen uvida da ga taj podmukli dodatak „svih preživelih“ stavlja u otprilike istu ravan diskursa kao Matiju Bećkovića i njegov „ostatak zaklanog naroda“. Međutim, šta je sa denacifikacijom Nemaca? Pretpostavljam da g. Žarković ima duboke i teške zamerke na račun kršenja ljudskih prava SS-ovaca i inih čuvara konc-logora u posleratnom periodu? Recite sasvim otvoreno, g. Žarkoviću: jesu li se po vašem mišljenju kršila ljudska prava Geringa, Ribentropa i ostalih nirnberških zlikovaca? Pa mnogi od njih koji su streljani ili osuđeni na duge zatvorske kazne nikada nisu prekršili nijedan zakon ili pravni propis. Ili: da li ste svesni da su na tom istom suđenju (kojeg je, nažalost, sadašnji haški spektakl samo bledunjava senka) čitave organizacije proglašene zločinačkim, poput SS-a i Nacističke partije, te da je samo pripadanje njima bilo dovoljno da se krivično odgovara, a da pri tom nije bilo potrebno bilo šta više dokazivati? Ah, ah, kakvo surovo kršenje ljudskih prava i građanskih prava – sve mi nešto suze idu na oči…

I kakav je vaš problem sa idejom da bi dokazane ratne zločince trebalo osuditi na smrt? Naime, ako čovek provali u porodičnu kuću, pa zatekne porodicu sa malim detetom i izmasakrira je da bi se dočepao njihove ušteđevine, te sve to prizna i dokaže se na sudu, onda vrlo malo ljudi ima toliko skrupuloznog shvatanja ljudskih prava da kaže da smrtna kazna ili doživotna robija nisu u redu. A sa ljudima za koje sad vidimo da priznaju i znatno strašnije zločine (da su zatvorili petnaestak civila u kuću i zapalili je, recimo) treba da se ponašamo kao prema primabalerinama, i treba da u zatvoru imaju lap-topove i slušaju muziku?!?!

I na kraju o Popovu i Lukoviću. G. Žarkoviću, zamislimo hipotetičnu situaciju, sasvim nevažno zvala se ona lustracija, revolucionarna pravda ili kako god kome drago: g. Popov dospe u zatvor (recimo, po optužbama za raspirivanje međunacionalne i verske mržnje, kao i javnu sablazan, te širenje lažnih vesti, i još čitav niz teških krivičnih dela). Luković zatim (i tu je bitan vremenski sled događaja!) napiše to što je napisao. Pa zar vi zaista mislite da bi se pitomac CZ-a u pokušaju da zasluži „dobro vladanje“ bavio aktivnom sudskom zaštitom? Koliko se sećam, Rudolf Hes je decenijama tamnovao u zatvoru Spandau. Da li možete da zamislite Rudolfa Hesa kako podnosi tužbu nekom opštinskom sudu SR Nemačke zato što su ga, na primer, u ovoj ili onoj dokumentarnoj seriji, filmu, knjizi ili članku nazvali „monstrumom“?

Da, izgleda da je razlika između gđe Biserko i vas u tome što vi to možete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure