img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju - Rajko Grlić

Miris stvarnosti

12. septembar 2002, 17:17 Sonja Ćirić
Copied

"Rado bih napravio igrani film za koji bi svi vjerovali da je dokumentarni, i obrnuto"

Razlog dolaska Rajka Grlića, hrvatskog filmskog reditelja, u Beograd je Plaketa za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti koju mu je Jugoslovenska kinoteka dodelila prošle godine. Tim povodom, u Muzeju Kinoteke prikazana je retrospektiva Grlićevih filmova.

Rajko Grlić nije bio u Beogradu 12 godina, dok su njegovi filmovi U raljama života i Za sreću je potrebno troje prikazivani na jugoslovenskim televizijskim programima. Pored tih, u vreme dok je bio među prvim rediteljima SFRJ, Grlić je snimio i filmove Samo jednom se ljubi, Bravo maestro, Kud puklo da puklo… Između Čaruge i Žozefine, Grlićevog prvog i jedinog igranog filma u Hrvatskoj, nije snimao deset godina. Jedan je od osnivača i vlasnika Motovunskog filmskog festivala.

„VREME„: U Muzeju Kinoteke prikazuje se vaš dokumentarac Novo, novo vrijeme o poslednjoj predizbornoj kampanji za predsednika Hrvatske. Do Beograda je stigla priča da ste početak kampanje Stjepana Mesića snimili slučajno, prateći nekog drugog kandidata.

RAJKO GRLIĆ: I za ovu priču, kao i za druge, važno je da dobro zvuči, faktografija uopće nije važna. U trenutku kad smo Igor Mirković i ja prvi put radili razgovor s Mesićem, on je, po tada rađenim anketama, imao manje od tri posto šanse da postane predsjednik, bilo je jasno da je izabrao taktiku koja ga može uzdići na više mjesto. Prvi kadrovi koji su ušli u film pravljeni su kad je on na ulici ubjeđivao ljude da potpišu za njegovu kandidaturu. Tada se vidjelo da ima nešto što drugi nemaju. Međutim, bilo bi smiješno reći da sam se kladio na njega, ali – ja jesam dobio neke novce.

Na premijeri filma zahvalili ste se političarima – svojoj glumačkoj ekipi…

Uvijek sam radio s poznatim glumcima. A političari su, barem u Hrvatskoj, preuzeli glumcima sve prve stranice, drže svoje televizije, svoje novine, pa mi se činilo da zbog komercijalnosti filma treba imati aktualne glumce, dakle, političare.

Uostalom, njihova je profesija da budu slikani i da znaju praviti maske koje onemogućuju da se prodre do njih. Igra pravljenja filma ima smisla ako čovjek uspije proći kroz tu masku. Mislim da smo uspjeli, da smo ih uhvatili u komadićima koji dosta kazuju o njima, a zatim da smo od tih snimaka komponirali kompoziciju koja ima karakter igranog filma. Probali smo da dokumentiramo nešto što se na ovim prostorima nikada nije dokumentiralo. Da odgovorimo na pitanje ko su ti ljudi koji se tako sudbonosno igraju našim životima. Činilo mi se da je to važno.

Da li ste saznali odgovor?

Ne. Cilj je da predstavimo to biće koje se zove političar, koje je ovdje bilo nadnaravno, u što više dimenzija ne bi li ljudi shvatili ono što je na Balkanu toliko potrebno shvatiti: da su političari promjenljiva kategorija. Film nije pravljen da kaže kako je Franjo Tuđman ovakav niti da je Mesić nešto drugo. Ovo nije bio pokušaj naše kampanje za ili protiv nekog. Pratili smo kronologiju, pustili smo ih da sami pričaju, i trudili smo se, koliko god je to moguće, da ne podučavamo, ne dociramo. Opasna je bila to igra. Imam vrlo jasna politička uvjerenja, ali smo se i Igor Mirković i ja trudili da ne tumačimo i namećemo svoja uvjerenja.

Pripadate grupi reditelja koja, zbog mesta studiranja, čini „prašku školu„. Kako bi izgledao film praških đaka?

Ne znam. Mi smo sto puta dogovarali razne omnibuse koji se, nadam se, nikad neće ostvariti. Mi smo u Prag došli s prostora koji sebe ozbiljno shvata u prostor koji sebe ironizira ne bi li se ozbiljno shvatio. To su dva vrlo različita pristupa. Mi smo neka vrsta mješavine, što svako na svoj način prikazuje.

Vreme velikih promena i događaja nemetnulo je tezu da je nastala vladavina dokumenta, da je igrani film suvišan.

Rado bih napravio igrani film za koji bi svi vjerovali da je dokumentarni, i obrnuto. Mislim da je to krajnji cilj ove igre koje se mi igramo, da fikcija miriše po stvarnosti, a da stvarnost miriše po fikciji.

Da li se u Hrvatskoj prikazuju vaši stari filmovi?

Moji filmovi nisu desetak godina imali pravo života ni u kinima, ni na TV. Čuo sam da ovdje jesu. Lani je HRT pustio neki kadar koji sam napravio. Stranci su imali problema da naprave retrospektive. Nisu im davali moje filmove – politički nisam bio podoban.

Motovunski filmski festival je nadrastao staru i veliku Pulu.

Htjeli smo da napravimo jedan mali festival, ali smo se pojavili u trenutku kad je državna politika pokretanje novog festivala smatrala atakom na sebe. Ustrojstvo je bilo jako nervozno jer je osjećalo da odlazi i napravili su veliku buku povodom Motovuna, što je od malog događaja napravilo veliki. Motovun je neka vesela tačka u svemiru. Nije pravljen da uništi drugi festival, već da pomogne filmu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Audicija

16.april 2026. S. Ć.

Na audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 igrača

Na trodnevnu audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 kandidata iz sveta za 10 radnih mesta. Među njima je samo 8 iz Srbije

Slučaj Generalštab

15.april 2026. Sonja Ćirić

Šta traže Selakovićevi revizori u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno

Izložba

15.april 2026. Sonja Ćirić

„Generacija ’79“: Izložba ih je okupila

Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure