img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Ostin Pauers – Zlatoudi

20. septembar 2002, 13:58 Maja Uzelac
Copied

Perverzija filmske legende

Režija: Džej Rouč; Uloge: Majk Majers, Bejonse Nauls, Majkl Jork, Majkl Kejn, Robert Vagner, Vern Trojer

Ukoliko niste pitali internet ili niste u toku s prethodnim delovima serijala o Ostinu Pauersu, kako da prepoznate Majka Majersa pod maskom u nekoj od mnogih glavnih uloga? Po šmiri. Da, ali u filmovima u kojima igra Majk Majers manje-više svi šmiraju, reći ćete vi. I to je istina, ali niko, ah niko se ne usuđuje da ga prati do onih dubina. Ako primetite da je baš to ono zbog čega smo ga jednom toliko voleli, opet tačno. Ali upravo isto to je ono zbog čega ćemo ga uskoro veoma, veoma mrzeti. Ako, naime, hitno ne odustane od ćoravog špijuna i ekipe. Dosta je.

A kada je postalo jasno da je dosta? Kada smo u uvodnoj sceni videli film o filmu. Preciznije, jedan ugledni holivudski gospodin navodno snima film o Pauersu i drugarima. U glavnim ulogama ugledni holivudski performing artisti. Muzika obećava bolesnu avanturu, heroji nam se smeškaju u istom stilu, slova uklizavaju i predstavljaju ih: Tom Kruz s ludačkom perikom kao Ostin Pauers, Gvinet Paltrou na platformama kao cica-maca, Kevin Spejsi s prstićem u uglu usana kao Doktor Zli i razobadani Deni de Vito kao Mini-Ja. Ugledni gospodin reditelj je, naravno, Spilberg. Dok publika vrišti od sreće i šoka, pojavljuje se i original, tj. Majers u funkciji Spilbergovog savetnika. Za tri do pet sekundi, smeh u sali se stišava i gotovo je rukama opipljiv lepljivi oblak razočaranja, koji sadrži ono večno: „Bilo je previše dobro da bi trajalo“. Tako je još jedna u nizu Majersovih opsesija originalima i imitacijama napravila salto mortale s tužnim ishodom po njega samog, ali ne i po mit o Ostinu Pauersu: Pauers je, znamo, nastao kao perverzija filmske legende o Bondu i njemu sličnima, koga su igrali isključivo šarmantni lepotani s holivudske A-liste. Produžujući lanac, te zamišljajući sada Pauersa kao inspiraciju za Kruzov novi projekat, Majers ne pravi samo zanimljivu šalu već pokazuje i mogući pravi put za dalju eksploataciju zubatog junaka koga je stvorio. Pošto ga u njegovom sopstvenom izvođenju naprosto više neće biti moguće gledati bez žaljenja.

Dokaz – sastojci „Zlatoudog“ prividno se ni po čemu ne razlikuju od onih koji su smutili uspeh iz 1997. i reprizu iz 1999. Samo je mađija omanula. Tu je, pre svega, multiplicirani šmirant decenije – ovog puta u četiri uloge (kao Pauers, Dr Ivl, Fet Bastard i Goldmember). Tu je lepotica, tu je zlikovac, tu je katastrofa na pomolu, tu je put kroz vreme, tu je sukob na relaciji otac–sin, tu su gegovi iz opet iste edicije. A tu su i Majkl Jork i Robert Vagner, ali koga briga. Elem, Pauers se malo previše opustio u svojoj nelepoj koži, pa je počeo da veruje da je njegov šarm aprioran i nezavisan od replika i gegova. Posle samo nekoliko loših primeraka od oba, postaje jasno koliko nije bio u pravu. Dr Ivl se bacio u improvizaciju s beskrajnim ponavljanjem, tako karakterističnu za srpske pozorišne tezge, da je gotovo neverovatno da se nije ovde inspirisao. Fet Bastard je valjda najidiotskiji lik koji je ikad prodefilovao kroz jednu iole uspešniju komediju, a ovde ga gledamo mnogo dugih minuta. Što se tiče novog lika, Zlatoudog, Holanđanina sa… hm… zlatnim udom… koji voli da jede sopstvenu kožu koja se ljušti… mnogo je gore nego što zvuči. Lepotica, imenom Foksi Kleopatra, ovog puta je pevačica grupe Destiny’s child, i zaista nije Heder Grejem, a još manje Elizabet Harli. Snaga prisustva na platnu gospođice Nauls direktan je ekvivalent snazi muzike koju nekažnjeno propagira. Početna ideja s njenim angažovanjem bila je, valjda, aluzija na bleksploatejšn filmove sedamdesetih s Pem Grir ili Tamarom Dobson. Rezultat je pun kadar afro-lokni i puna sala fanova Destiny’s child. Kojima je, s druge strane, film sigurno bio previše intelektualan. Ali su se smejali da ne ispadnu glupi.

A ostali su kukajući mislili sve ono što su bili sigurni da nikad neće pomisliti: Vratite nam Kruza. I Spejsija. I De Vita. Pa dobro, primićemo i Gvinet. Ako baš mora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure