img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Miodrag Marković

Hitler je bio diletant

09. oktobar 2002, 20:53 Miodrag Marković, Beograd
Copied

Stiče se utisak da je redakcija „Vremena“ nekako preko volje, iz čisto odbrambenih razloga, prihvatila bačenu rukavicu i pristala na pokretanje teme o suočavanju sa ratnim zločinima, sve u nadi da će se uzburkani talasići srpskog Mrtvog mora veoma brzo slegnuti. Propratni i pomalo zloban redakcijski komentar (br. 613) o „usamljenoj poziciji g. Popovića“ jako podseća na performativan iskaz, self–fulfilling prophecy, ili ono narodsko „što je babi milo…“.

U našoj patriotskoj štampi već je isuviše prostora bilo ustupljeno omalovažavanju ili izrugivanju nekim pojmovima stranim srpskom biću, poput lustracije i denacifikacije. S druge strane, gotovo da je prošlo nezapaženo kako je i nezavisna štampa podlegla istom pomodarstvu, stvorivši neku vrstu novogovora krcatog eufemizmima, a sve u cilju očuvanja kolektivne paraamnezije – zamagljivanja očiglednog i zataškavanja neugodnog. Poslednji primer iz ovog lingvističkog arsenala predstavlja logički oksimoron – „deetnifikacija“ (genocida). Iz datog primera može se videti kako politička korektnost nije neka osobenost zapadnih demokratija. Jedina razlika je u tome što se političkom korektnošću na Zapadu ispoljava (licemerna ili ne) briga za diskriminisane i marginalizovane društvene grupe, dok se kod nas (i balkanske nam braće po zločinu) politički ispravnim smatra iskazivanje divljenja ratnim zločincima.

Iz datog primera bi se, takođe, mogao izvesti logičan zaključak da je Hitler ispao običan politički diletant kada je odlučio da podigne ruku na sebe. Umesto toga, u času kada je situacija na frontu krenula nizbrdo, trebalo je da raspiše izbore, izgubi na njima sa tesnim rezultatom, preda vlast nekom „moralno neukaljanom“ Nemcu, isposluje sopstvenu nepovredivost i uklanjanje kompromitujuće dokumentacije u „interesu naroda“, a zatim se povuče u anonimnost… ili, u najgorem slučaju, u komfornu nirnberšku ćeliju za čijim je okriljem i obiljem tada verovatno čeznula većina njegovih sunarodnika. Ipak… A šta ćemo sa zločinima? – upitao bi neki usamljeno pozicionirani glas. Zločinima? – namrštio bi se urednik. – Zar treba da vas podsećam na bombardovanje Drezdena? A Jevreji? – primetio bi onaj večiti nezadovoljnik. No, čekajte malo, lepo smo se dogovorili o načelu deetnifikacije. Zbog čega bi bila važna nacionalnost žrtava? Uostalom, da li Jevreji uopšte imaju nacionalnost kada im (1945) nedostaju neke od bitnih odrednica nacije? Eto zanimljive teme za neki od okruglih stolova u našem pres-klubu… Ali, zaboga – pobunio bi se onaj isti antiratni huškač – ali, šta ćemo sa ubicama? Opet vi – iznervirao bi se s pravom urednik. – Zar moram da vam ponavljam da sa ubicama stoji isto kao i sa žrtvama. Dželati i žrtve, to je svejedno, odnosno, jedno je jedno a drugo je drugo, nazovimo ih A i B, da li ste sada zadovoljni? – U redu – uzdahnuo bi skrušeno huškač. – Samo mi još recite ko je A?

Ovo postmoderno čitanje istorije nije onako veselo kao što zvuči, naročito ako se iščitava iz pozicije žrtava. Kao vaš bivši čitalac sećam se „Vremena“ kada smo s nestrpljenjem iščekivali članke g. Cerovića. Sećam se, takođe, kako smo uoči izbora izračunavali koliko se penzionera iz opravdanih razloga neće pojaviti na biračkim spiskovima i koliko će mladih steći pravo glasa, nalazeći u tome neku osnovu za optimizam. No, višegodišnje povlađivanje populizmu i socijaldarvinizmu ostavilo je trajnije posledice nego što bismo želeli da priznamo. Poslednja istraživanja, izgleda, pokazuju da mladi koji stiču pravo glasa u potpunosti dele politička ubeđenja najstarije populacije, opredeljujući se za desni ekstremizam. Za takvu tempiranu bombu na kojoj svi sedimo odgovornost velikim delom snosi intelektualna elita koja je akademski ćutala, u pauzama dolivanja ulja na vatru. Izlišno je da se vi na to podsećate jer ste svojevremeno bili među retkima koji su imali hrabrosti da prihvate rizik slobodnog govora. Ako ste danas odlučili da zaćutite, zažmurite i zapušite uši, moguće je da ste upoznati s nečim što je vašim čitaocima promaklo. (Srpskim projektom 3 majmuna, možda?) U tom slučaju bilo bi politički korektno da i nas upozorite, kako ne bismo, vođeni najboljim namerama, srljali Tamo gde ne treba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure