img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narodna biblioteka Srbije

Biblioteke u tranziciji

06. mart 2003, 21:15 Sonja Ćirić
Copied

Formiranjem centralne elektronske baze podataka bibliotečkog fonda u Srbiji, odnosno realizacijom projekta Virtuelna Srbija, najavljenog pre više od godinu dana, učinjen je skok pisane kulture u elektronsku paradigmu, kažu u Narodnoj biblioteci Srbije

Posle 28. februara ove godine, srpsko bibliotekarstvo nije više onakvo kakvo je bilo. Povodom Dana Narodne biblioteke Srbije, počeo je da radi centralni elektronski katalog u kome bi, ako država pomogne, uskoro mogli da se nađu podaci o svim knjigama iz svih biblioteka u Srbiji. To znači da će svaki korisnik interneta, sa svog kompjutera, moći da sazna da li i u kojoj biblioteci postoji naslov koji mu je potreban. Radiće se onako kako je, dugo unazad, uobičajeno i jedino moguće u svetu.

„Uspostavljanjem centralne baze vratili smo proces elektronske katalogizacije tamo gde je 1991. godine prekinut na nivou SFRJ. A samo što je započet. Na sreću, dok su se jedni klali i ratovali, Slovenci su nastavili da ga razvijaju pa smo mi sada implementirali njihov sistem“, kaže za „Vreme“ Sreten Ugričić, direktor Narodne biblioteke. Autori ovog projekta su Narodna, Univerzitetska i Biblioteka Matice srpske. Novac je obezbeđen donacijama Fonda za otvoreno društvo i Tempus projekta Evropske unije. Sreten Ugričić kaže da je došao trenutak da država preuzme dalje širenje centralne baze i da se načelna podrška ministarstava kulture, školstva i nauke konkretizuje. „Ako oni to ne učine, mi koji smo sada u sistemu trudićemo se da ga održimo, ali nigde u svetu takav sistem ne funkcioniše sam od sebe. To je strateška stvar svake države.“

VIRTUELNA SRBIJA: Formiranje centralne elektronske baze, odnosno realizacija projekta Virtuelna Srbija, najavljenog pre godinu i po, nije ni jedina ni važnija promena od drugih, ali je trenutno u bibliotekarstvu najatraktivnija. „Zato što znači sledeći stepen u razvoju. Činom formiranja nacionalne biblioteke, srpski narod je iz oralne prešao u pisanu kulturu, a ove godine je učinjen skok u elektronsku paradigmu“, kaže Sreten Ugričić. I, s obzirom na to da centralni katalog znači nov početak, razumljivo je što je za njegovu promociju izabran baš Dan osnivanja biblioteke, koji je, nije nevažno istaći, tek drugi put obeležen u 171 godini dugom životu Narodne biblioteke Srbije. Paradoksalno, ali i tipično srpski, do tada je slavljen datum kada je Biblioteka u bombardovanju sravljena sa zemljom. „Uspostavljanje srećnog, a ne tužnog dana za Dan Biblioteke bio je deo njene unutrašnje reforme od koje je, kada sam počeo ovde da radim, trebalo krenuti. Jer, ispostavilo se da najveći problem nije bio novac i stara tehnologija, kao što sam pretpostavljao, već mentalni sklop proistekao iz petnaestak poslednjih godina. Za šta god bih pitao da li postoji, da li se radi, odgovor je bio potvrdan, a kad bih tražio da mi to i pokažu, ispostavilo se da ili ne funkcioniše, ili ne postoji, ili da su samo planirali da to nekada rade. U takvoj situaciji trebalo je krenuti od revitalizacije osnovnih funkcija, zakonom određenih, i od uvođenja novih aktivnosti Biblioteke koje nikada nisu postojale a trebalo je da jesu.“

Promene u osnovnoj delatnosti, nabavci i zaštiti knjiga, su sledeće: znatno je povećan priliv domaćih i stranih izdanja, nabavljena je skupa oprema za mikrofilmovanje („polovinom sume od naših prihoda a polovinu nam je obećalo Ministarstvo kulture“) pa su stara izdanja snimljena („što se u ovoj Biblioteci nije radilo 25 godina, pa više nema bojazni da će prvi čitalac nekih novina s početka prošlog veka biti i poslednji“).

POKRETNA BIBLIOTEKA: Od novih aktivnosti koje nabraja Ugričić izdvajamo izdavaštvo (elektronsko izdavaštvo, kapitalni reprint Radoslavljevog jevanđelja) i Infobus, svojevrsnu pokretnu biblioteku, opremljenu osim knjigama i video trakama i CD romovima. „Infobus će raditi kao svaka biblioteka i putovaće od Prijepolja po Sandžaku. Deca će tu moći da surfuju, gledaju filmove, iznajmljuju knjige… Ne treba ni da pominjem da će nekima od njih Infobus biti prvi susret s kompjuterom. Nakon sedam dana vratiće se u isto mesto da bi korisnici mogli da vrate pozajmljenu knjigu i da uzmu novu. Ovaj projekat ostvaren je zahvaljujući inostranim donacijama u saradnji s bibliotekom iz Prijepolja“, kaže Ugričić.

Znatna inostrana pomoć posledica je ponovnog uključivanja Narodne biblioteke u svetske i evropske bibliotečke organizacije i u reforme bibliotekarstva Srbije. Ministarstvo nauke i tehnike je novooformljenom Konzorcijumu biblioteka Srbije obezbedilo ove godine za nabavku inostranih izvora naučnih informacija 890.000 evra, pa je tako sada u Srbiji u elektronskom obliku dostupno 7000 stranih časopisa.

U priči o obnavljanju saradnje sa svetom, Sreten Ugričić kaže da je prošle godine došlo više inostranih eksperata nego ikada u istoriji ove kuće a isto važi i za predstavljanje naših bibliotekara u svetu. Od uspostavljenih kontakata ističe obnavljanje saradnje sa Republikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom: „Ne postoji više potreba ni za kakvim ideologijama, bratstvima, jedinstvima, socijalizmima, sasvim ima dovoljno osnova za saradnju na bazi zajedničkih interesa i zajedničkih problema.“

Dok se u Narodnoj biblioteci dešavaju vidni pomaci, Ministarstvo kulture Srbije od početka grejne sezone nije uplatilo ni dinar za mazut. „Uprkos tome što od države ne dolazi novac za opstanak, mi sve ovo postižemo. Dokle, ne znam. U prethodnom periodu loše stanje u bibliotekama bilo je odraz lošeg stanja u društvu, tada se to podrazumevalo. Reč je o tome da se taj odnos obrne, da kultura određuje i vuče društvo, a ne obrnuto. Mislim da je način na koji mi sada radimo, taj način“, smatra Sreten Ugričić i upozorava da ako ne bude sredstava za nastavak, u opasnosti je cela reforma bibliotekarstva, ugasiće se i vratiti u prethodno stanje. „To je onda totalna katastrofa, poraz za ovu kulturu, narod, pa i za ovu vlast“, konstatuje Ugričić. „Mi izlazimo iz jednog perioda potpune iracionalnosti i sad treba da odlučimo hoćemo li se osvestiti. Jedina kopča ka spasu je znanje. Zato su ove stvari toliko bitne, jer predstavljaju osnovu budućeg razvoja. Tužno je što nešto što se podrazumeva mora da se objašnjava. Kažu, kultura nije prioritet, ali iz kulture proizlaze principi ustrojstva jednog društva. Mi sad treba da pišemo ustav, a slika kako treba da izgleda Srbija može da dođe jedino iz znanja i kulture. Ako to ne znamo, džaba nam penzije i zdravstvo. Zato mislim da je kultura i važnija.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure