img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izlog – april

02. april 2003, 19:44 Redakcija Vremena
Copied

Žan-Pol Vernan: Vaseljena, bogovi, ljudi
Prevela sa francuskog: Aleksandra Mančić
Izdavač: Gradac, 2002.

Vernanove priče o grčkim bogovima i herojima su takve da svima poznati mitovi izgledaju kao da ih prvi put upoznajete. Vernan je majstor pripovedanja, što je veština kojom je ovladao pričajući priče, sakupljene u ovoj knjizi, poput kakvog modernog rapsod, najpre svom unuku a onda i prijateljima tokom letnjih večeri na jednom grčkom ostrvu. Prvo iskustvo ga je naučilo kako održati pažnju slušaoca, a drugo kako u prastaru priču ubaciti iskustvo vekova koji nas razdvajaju od vremena njenog nastanka. U ovoj čudesnoj knjizi ispričano je nekoliko grčkih mitoloških ciklusa – onaj o nastanku vaseljene, o ratu bogova i titana, o Prometeju, Trojanskom ratu, Odisejevom povratku, najmlađem bogu Dionisu, nesrećnom Edipu i Perseju. „Pokušao sam da pričam kao da tradicija tih mitova još uvek može da se nastavi“, zapisao je Vernan. „Poželeo sam da glas koji je nekada vekovima govorio, a koji je ućutao, današnji čitaoci ponovo čuju, i da na nekim stranicama ove knjige, odjek tog glasa počne ponovo da odzvanja.“ I uspeo je u tome.

Dokumenti za razumevanje ruske avangarde
priredio: Slobodan Mijušković
Preveo s ruskog: Slobodan Ćurić
Izdavač: Geopoetika, 2003.

Interesovanje za rusku avangardu kod nas se ciklično obnavlja, i svaki put otkrije nove razloge aktuelnosti jednog od najuzbudljivijih trenutaka u istoriji umetnosti. Esencijalna pitanja smisla i mesta umetnosti u kontekstu stravičnog ubrzanja istorije, koja je postavljala jedna talentovana i nesrećna generacija, nisu ostala razrešena. Ova knjiga sadrži autorski izbor izvornih programskih i drugih tekstova umetnika ruske avangarde, od Kuljbina, Kandinskog i Maljevića do Tatlina, Stepanove i Matjušina, nastalih u periodu od 1910. do 1930. godine.

„Prostor i Vreme danas su se za nas rodili…“, uzvikuju oni, pre nego što će ih sve prekriti čelična Staljinova senka. Svedočanstva Dokumenata pružaju jedinstveni uvid u jedno vreme i u samu srž umetnosti, a ova knjiga predstavlja svojevrsni dodatak Mijuškovićevoj knjizi Od samodovoljnosti do smrti slikarstva, objavljenoj pre par godina kod istog izdavača.

Lou Reed: Raven
Izdavač: Reprise, 2002.

Bilo bi pogrešno reći da je išta što uradi Lou Reed neočekivano – no, ovaj put je zaista bio blizu. Dvostruki CD koji je formalno posmatrano nastao kao deo šireg projekta preispitivanja i odavanja počasti delu Edgara Alana Poa, velikoj Reedovoj inspiraciji, ipak na kraju zvuči kao odavanje počasti samom sebi. Uz suštinski uticaj velikog kompilatora Hall Wilnera i podršku verne Laurie Anderson, Blind Boys Of Alabama, Ornette Colemana i drugih, Reed isteruje sve moguće demone iz svih trenutaka svoje prevrtljive karijere. Ispostavlja se da se Pou može prići samo na neortodoksan način, podjednako kroz klasične i eksperimentalne muzičke komade, proveravajući sumnje i fascinacije kroz svoje utiske o njegovom delu. Ovo je tačka na kojoj je Lou Reed stigao najbliže projektovanoj ulozi sebe kao književnog klasika, sredstvima muzike, i tamo našao, pre svega, svoj veliki ego – što je i dalje bitan sastojak svake velike umetnosti.

Džej Ti Liroj: Sara
preveo sa engleskog: O. J. Mašić
Izdavač: Rende, Beograd, 2002.

Mladi američki pisac predstavlja se srpskoj publici knjigom koja je pobrala kontroverzne kritike širom sveta. Činjenica da je prevedena na brojne jezike upućuje na zaključak da svojom temom – život dvanaestogodišnjeg transvestita – dobro korespondira sa duhom vremena. Bez imalo patetike i ljigavosti pisac nam predočava emotivnost ljudi za koje nam vladajuća pravila lepog ponašanja govore da bi ih trebalo izbegavati. „Liroj zapanjuje nepoznatim, prljavim pejzažima Zapadne Virdžinije i piše hladnokrvno, ali dubokoumno, o svom izvitoperenom detinjem seksualnom identitetu… „, rečeno je o ovoj „Alisi u zemji čuda na esidu“. Mlađani junak Čeri Vanila uspeva da konstituiše svoj svet u ambijentu potpunog životnog andergraunda. Knjige treba čitati pre nego se pojave na platnima u bioskopu, a oskarovac Gas Van Sant već mota rolne…

Susedi u ratu
Priredili: Džoel M. Halpern i Dejvid A. Kajdikel
Prevod sa engleskog: Jelena Stakić i Ksenija Vlatković
Izdavač: Samizdat Free B92

Ova knjiga se može čitati kao zbornik tekstova o jugoslovenskom etnicitetu, kulturi i istoriji iz ugla antropologa, ali i kao zbornik tekstova o tome kako ove teme vide ljudi sa strane, pretežno stranci. Eseji prikupljeni u njoj nastali su kao rezultat istraživanja eks-jugoslovenske socijalne istorije i kulture, ali i rada na terenu. Po rečima priređivača, dekonstruisanjem popularne fraze „vekovne mržnje“ uspešno se poriče samopodrazumevajući koncept koji ovom frazom ukazuje na uzroke sukoba, i analizira ga kao ideološko oruđe u samom ratu. Štokavski narodi imaju u velikoj meri zajedničku, ali različito doživljenu istoriju i razumevanje onoga što je razdvojilo „te ljude“, pomoglo bi da se otkrije način na koji oni mogu mirno da koegzistiraju, kažu priređivači. Tumačenja i analize uzroka krvavog raspada SFRJ, baš činjenicom da je reč o „pogledu sa strane“, u svakom slučaju predstavljaju poučno štivo i dobar prilog narasloj literaturi koja se bavi zaostavštinom nestale zajedničke zemlje Južnih Slovena i ostalih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

31.oktobar 2026. S. Ć.

Novi zahtevi za smenu čelnih ljudi u kulturi

Od prvog dana nakon pobede Studentske liste do danas, podneto je 12 zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture, a sve ih je imenovala prethodna vlast

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Kultura i nauka: Svakog dana po nekoliko zahteva za ostavkom

Od ponedeljka do danas, prve nedelje nakon pada Vučića, svakog dana objavi se nekoliko zahteva za smenu čelnih ljudi u ustanovama kulture i nauke

Kultura

30.oktobar 2026. S. Ć.

Zašto je organizovanje svog prvog festivala, Grad Niš poverio preduzetničkoj radnji

Niške vlasti su izabrale da prvi Međunarodni filmski festival njihovog grada, osim Kulturnog centra, organizuje i preduzetnička radnja iz Trstenika. U ugovoru nije naznačena cena njene usluge. I kakve veze s tim ima Željko Mitrović

Glumci traže ostavku Ljubiše Ristića

Kultura

30.oktobar 2026. I. M.

„Čišćenje dvorišta“: Glumci Ateljea 212 traže ostavku Ljubiše Ristića

Većina zaposlenih u Ateljeu 212 stupila je u štrajk upozorenja, zahtevajući hitnu ostavku vršioca dužnosti direktora Ljubiše Ristića. Zbog toga su večerašnje predstave pomerene na 21 čas

Kultura

29.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Kako Filmski centar Srbije upravlja državnim novcem?

Ako se ispostavi da su informacije o isplatama za podsticaj kinematografiji koje su nedavno procurele u javnost tačne, otkriće se i kako Ministarstvo kulture i Filmski centar Srbije upravljaju državnim novcem

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure