img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bosna i Hercegovina

Ešdaun kao radža

17. јул 2003, 08:43 S.A
Copied

Jedna studija optužuje visokog predstavnika međunarodne zajednice lorda Ešdauna da vlada Bosnom kao što su u XIX veku Britanci vladali Indijom

London

Pedi Ešdaun pokazuje „začuđujuć smisao za demokratsku politiku“ i njegovo pokazivanje aposolutne vlasti u Bosni užasno nervira demokratski izabran establišment u ovoj zemlji koja se još oporavlja od rata 1992–95. Ovo je glavna poruka studije ekspertske grupe Balkan Affairs, the European Stability Initiative (ESI), koja ima sedište u Berlinu i Sarajevu. Grupa je analizirala funkcionisanje novih država na Balkanu.

U opštoj kritici sedmogodišnjih napora Zapada da pretvori Bosnu u liberalnu demokratsku državu studija se posebno obrušila na lorda Pedija Ešdauna, bivšeg lidera britanskih Liberalnih demokrata koga optužuje da Bosnom vlada kao radža, kao što su u XIX veku Britanci vladali Indijom.

KULTURA ZAVISNOSTI: Grupa uglednih eksperata okupljena u ovom thinktanku ocenjuje da velika vlast koju ima Ešdaun kao „visoki izaslanik“ međunarodne zajednice slabi državu, obeshrabruje inicijativu lokalnih političara i pothranjuje „kulturu međunarodne zavisnosti“. Izveštaj ESI-ja uskoro će biti i javno publikovan.

„Autoritarnim metodama ne može se stvoriti stabilna demokratija. U sistem je ugrađena suštinska greška“, kaže u izjavi za „Gardijan“ Džerald Knaus, jedan od autora studije i direktor ESI-ja.

Knaus ističe da fokus kritike nije usmeren na lorda Ešdauna koji rukovodi Bosnom tek godinu dana, već na samu instituciju visokog predstavnika koja je uspostavljena posle Dejtonskog sporazuma 1995. Knaus, međutim, naglašava da lord Ešdaun svoja neograničena ovlašćenja koristi mnogo više od svojih prethodnika: on svakog meseca u proseku izda 14 dekreta ili odluka, dok je recimo 1999. visoki izaslanik koristio ova ovlašćenja samo četiri puta mesečno.

Suštinska tačka kritike u ovoj studiji je da visoki izaslanik nikome ne polaže račune ni na lokalnom ni na međunarodnom nivou.

„Visoki predstavnik može da otpusti predsednika države, premijera, sudije, gradonačelnike bez obaveze da svoje odluke prethodno ikome dâ na uvid. Može da stavi veto na kandidate za ministre bez ikakve obaveze da javno obrazloži svoju odluku. Može da donese zakon, formira nove institucije bez obaveze da kaže koliko će to koštati poreske obveznike u Bosni. Visoki predstavnik ne odgovara za svoj rad nijednoj na izborima izabranoj instituciji“, ističe se u studiji ESI-ja.

Ekspertska grupa smatra da su se ova drakonska ovlašćenja možda mogla opravdati u vanrednoj situaciji neposredno nakon rata; sedam godina posle, izabrani bosanski političari trebalo bi da imaju veću vlast.

Međunarodno „dizajniranje“ nove države Bosne, prvog zapadnog eksperimenta ove vrste posle hladnog rata, pokazuje kako ne treba da se radi u Iraku i Avganistanu, upozoravaju autori studije.

KORUMPIRANI POLITIČARI: Predstavnik lorda Ešdauna je diplomatski odgovorio da je svaka kritika dobrodošla, ističući da Bosna nije „kolonijalna provincija“, kako se provokativno tvrdi u studiji ESI-ja. Kancelarija visokog predstavnika priznaje da neograničena ovlašćenja ove institucije „koče politički razvoj zemlje“, ali da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je uverenje da odluke visokog komesara imaju široku podršku kada ubrzavaju sprovođenje reformi.

Najviše kontroverzi oko primene diktatorskih ovlašćenja bilo je u sprovođenju reformi u sudstvu: prethodnik lorda Ešdauna sproveo je veliku čistku među sudijama i tužiocima, pokušavši da dekretom uspostavi depolitizovano, nepristrasno i kompetentno sudstvo.

Džulijen Brejtvajt, predstavnik visokog komesara, komentarišići u „Gardijanu“ kritički vrlo oštro intoniranu studiju, poručuje da su bosanski političari suviše korumpirani da bi im se poverio ovaj zadatak, mada su se sve zemlje u Istočnoj Evropi posle sloma komunizma suočile sa sličnim problemima i na kraju krajeva same su morale da izvedu reformu sudstva.

Studija na kraju ima još jednu oštru poentu: i dok lord Ešdaun prema svom nahođenju interveniše u svim političkim i ekonomskim poslovima u Bosni, jedan od ključnih zadataka koji je pred visokog predstavnika još 1995. postavila međunarodna zajednica i posle sedam godina ostaje neispunjen: hapšenje glavnih osumnjičenih za ratne zločine. Još su na slobodi prvi na ovoj listi Ratko Mladić i Radovan Karadžić, koje međunarodni sud u Hagu optužuje za genocid.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Marin Le Pen

Francuska

07.јул 2026. Anja Mihić

Sud potvrdio presudu protiv Le Pen: Šta to znači za krajnju desnicu u Francuskoj

Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima

Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure