img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Iskopčana država

02. oktobar 2003, 00:39 Davor Konjikušić
Copied

Nestanak struje najviše je pogodio javni saobraćaj, posebno železnički gde je oko 30.000 putnika ostalo blokirano u više od 110 vozova, a ne zna se koliko ih je zaustavljeno na stanicama

Ironija je htela da upravo na vrhuncu fešte „belih noći“, u prošlu nedelju, ceo Rim i ostatak Italije, izuzev Sardinije, ostane u potpunom mraku. Organizator fešte, gradonačelnik italijanske prestonice Valter Veltroni, sigurno je ostao zapanjen kada se milion ljudi na ulicama grada odjednom našao u mraku, kada je na svim linijama metro, koji je zbog slavlja radio celu noć, stao u mestu, a muzeji, restorani i klubovi ostali u potpunoj tami. „Bele noći“ se prvi put organizovano slave ove godine, po uzoru na identičan događaj koji se svake godine održava u Parizu, prestonici zemlje koju Italijani smatraju odgovornom za nestanak struje.

Neverovatno, ali u tim jutarnjim satima, razdragani narod koji se odjednom obreo u tami nije paničio, kako se to moglo očekivati. Nestanak struje najviše je pogodio javni saobraćaj, posebno železnički gde je oko 30.000 putnika ostalo blokirano u više od 110 vozova, a ne zna se koliko ih je zaustavljeno na stanicama. Na nacionalnoj televiziji RAI prikazan je snimak Rima u potpunom mraku, građani koji tumaraju po hodnicima metroa i putnici koji leže po mramornim podovima železničkih stanica. Telefonski saobraćaj je funkcionisao, ali otežano.

Ipak, najneverovatnije od svega je da do zaključenja ovog broja „Vremena“ nije zabeležen niti jedan ozbiljniji incident poput krađa i pljački. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi četiri sata ostalo bez struje. Nažalost, zvanično je potvrđeno da je pet starijih žena poginulo usled nestanka električne energije. Tri žene poginule su prilikom pada niz stepenice, četvrta je preminula od povreda nastalih kada je plamen sveće zahvatio njenu odeću, a peta je poginula na putu od udarca automobila jer je vozač nije primetio u mraku. Vatikan se izgleda brzo snašao. Brzo su proradili generatori, pa je papa Jovan Pavle II tog jutra uspeo da završi listu sa imenima novih kardinala.

DOMINO EFEKAT: Prošlog ponedeljka pojedine oblasti, poput Ene i Kaltanisete na Siciliji i Pulje, još su čekale struju. U međuvremenu je počela žestoka javna rasprava o tome ko je kriv za nestanak struje, a državni tužilac najavljuje istragu kojom bi se utvrdila potencijalna odgovornost pojedinaca, kompanija ili država. Nove restrikcije struje se nastavljaju da bi se stabilizovala celokupna mreža. Za sada se pretpostavlja da je zbog oluje jedno drvo dotaklo dalekovod od 380.000 volti blizu grada Brunen u Švajcarskoj, što je izazvalo domino efekat na francuskim vodovima, a posledicu je osetila Italija. Doduše, i deo Ženeve je ostao u mraku. Italijansko ostrvo Sardinija pošteđeno je samo zato što nije priključeno na nacionalnu mrežu.

PREKINUTO PUTOVANJE: Rimski metro tokom nestanka struje

Švajcarska i Francuska ubrzo su optužile Italiju zbog nesposobnosti da pravovremeno reaguje i ublaži novonastali problem, dok Italijani za havariju krive Francuze. Ipak, stručnjaci nacionalnih mreža rade zajedno i preispituju razloge havarije, svesni da jedni bez drugih ne mogu. Međutim, ne daju nikakve zvanične izjave. Jedan građanin koji živi blizu granice sa Švajcarskom objasnio je italijanskim medijima da se ne ljuti na svoje susede i da to sve i nije tako loše jer napokon može da gleda zvezde i vidi celo nebo bez svetlosnog „zagađenja“.

GDE JE PROBLEM: Još u junu tokom velikih vrućina energetski sistem je bio preopterećen navodno zbog prevelike upotrebe rashladnih uređaja. Nacionalna elektrodistribucija GRTN isključivala je struju najviše na sat vremena svakog dana u većini velikih gradova, uz objašnjenje da je nestašica posledica smanjenog izvoza struje iz Francuske. Od uobičajenih 2650 megavata, koliko Italija iz Francuske dnevno uvozi, isporučivano je gotovo dvostruko manje, tek 800 megavata za dnevne potrebe.

Italijanski premijer Silvio Berluskoni je kasnije, krajem leta, slavodobitno prokomentarisao da se havarije na elektrosistemima, poput onih koje su ostavile veći deo Severne Amerike u mraku, nikada ne mogu i neće dogoditi u Italiji. A dogodile su se samo mesec dana kasnije.

Međutim, već ovog leta je bilo jasno da će Italija imati probleme u snabdevanju građana električnom energijom. Italijanski ministar industrije Antonio Marcano tada je izjavio da krizni plan ima pet nivoa, a da se već otpočelo sa planom prvog stepena. Sada nije bilo ni vrućine ni suše, a kolaps je bio potpun.

Italijanski energetski sistem oslanja se na preko 16 linija za snabdevanje iz uvoza, od kojih četiri idu iz Francuske. Italija prosečno uvozi oko 17 odsto struje od ukupnih potreba, dok taj procenat u drugim državama Evrope iznosi tek dva odsto. Ekološki nastrojena opozicija svojevremeno se borila protiv izgradnje novih elektrana, što je značilo veću zavisnost Italije od uvoza. Političari već daju izjave da se i ekonomske reforme moraju ubrzati i sagraditi nove termoelektrane. Ipak, ova havarija samo je osvetlila problem koji već odavno postoji i koji treba rešiti. Ostaje da se vidi kako i koliko brzo.

Globalna pošast

Ove godine havarije na elektroenergetskim sistemima pogodile su prvo 14. avgusta Sjedinjene Američke Države i Kanadu, što je više od pedeset miliona ljudi ostavilo bez struje; dve nedelje kasnije London, a 23. septembra glavni grad Danske Kopenhagen i južni deo Švedske, da bi pet dana kasnije bez struje ostala cela Italija. Čini se da globalizacija u razmeni električne energije u poslednje vreme zapada u poteškoće. U Danskoj je četiri miliona domaćinstava i firmi ostalo u mraku. Policija nestanke struje ne povezuje sa diverzijama, ali pojedinci ne isključuju mogućnost da je reč o delu terorista. Šta je pravi uzrok velikih havarija u tako kratkom periodu i u razvijenim zemljama?

U Londonu je uzrok nestanka električne energije bila loše instalirana faza u jednoj trafo-stanici, dok su uzroci havarija u ostalim zemljama slični. Širom razvijenog sveta potreba za strujom se povećava jer kompjuterske tehnologije postaju sve rasprostranjenije. Takođe, toplotni udari prošlog leta poboljšali su prodaju rashladnih uređaja, što je izazvalo veći pritisak na elektrosisteme.

Struja se ne može skladištiti, pa velike razlike u potrošnji mogu da dovedu do problema. Da bi se to prevazišlo, zemlje međusobno umrežavaju svoje lokalne mreže u velike regionalne, što svakoj državi pomaže da bez problema prebrodi udare velike potrošnje, ali i te kako postaju ranjive na domino efekat, kada jedna za drugom padaju cele lokalne mreže. Loše sprovedena privatizacija elektro energetskog sektora takođe je jedan od razloga što dolazi do kvara u sistemima i što se oni teško otklanjaju. Stručnjaci kažu da se u narednom periodu mogu dogoditi nove havarije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Državni sekretar SAD Marko Rubio ispred američke zastave u tamnoplavopm odelu sa svetloplavom kravatom

Mirovni pregovori između SAD i Irana

28.april 2026. A.I.

Rubio: Iran Ormuski moreuz koristi kao „ekonomsko nuklearno oružje”

Državni sekretar SAD Marko Rubio optužio je Teheran da Ormuski moreuz koristi kao „ekonomnsko nuklearno oružje”, a Iran je američku blokadu iranskih brodova nazvao “povratkom piraterije”

Mađarska

27.april 2026. B. B.

Panika među Orbanovim tajkunima: Pakuj avione, spasavaj šta se spasiti može

Od kako je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban izgubio izbore, među njegovim bliskim saradnicama vlada panika. Oni koji su se obogatili krenuli su u bežaniju, piše "Gardijan", prebacuju ubrzano svoju imovinu u inostranstvo

Jagma za oružjem

27.april 2026. Peter Hile (DW)

Vrli novi svet: Naoružavanje do zuba

Uporedo sa razbuktalim sukobima i porastom globalne nestabilnost padaju istorijski rekordi u trci u naoružavanju

SAD

27.april 2026. B. B.

Pucnjava, panika, hapšenje: Ko je atentator na Donalda Trampa

Kol Tomas Alen (31) iz Kalifornije, osumjičen da je pokušao da ubije predsednika SAD Donalda Trampa, je mašinski inženjer, programer igara i nastavnik. Koji je motiv imao

Amerika

26.april 2026. M. L. J.

Donald Tramp: Čovek koji je izbegao smrt četiri puta

Donald Tramp je ranjen je 2024, tokom predizbornog mitinga u Pensilvaniji, ali je za nekoliko godina čak četiri puta izbegao ubistvo od kako je u političkom životu Amerike

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure