img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Scena

15. oktobar 2003, 23:25 Redakcija Vremena
Copied

Retrospektiva Ljube Popovića

Proteklog vikenda, u subotu 11. oktobra, u subotičkoj galeriji „Likovni susret“ otvorena je retrospektivna izložba Ljube Popovića, slikara koji od 1963. živi i, kaže se, stvara u Parizu. Šta je ovde zanimljivo – da je Subotica ovom izložbom preduhitrila Beograd, pošto već duže traju, malo li je reći, nesporazumi oko pristupne izložbe akademika Popovića u Galeriji SANU. Za ovakav ishod najzaslužniji je arhitekta Zoltan Vida, koji je sve platio da jedan od, kako se mnogi slažu, većih i značajnijih kulturnih događaja bude upriličen u njegovoj Subotici. Takvi su putevi umetnosti.

Inače, otvaranje Popovićeve izložbe, na kojoj je stotinak slika (1953–2003), bilo je događaj, pa i što se posete tiče pun pogodak. Sve je bilo na nivou. Prvo su pozdravljeni predstavnici republičke vlade, od koje bio prisutan pomoćnik ministra trgovine i turizma Slobodan Đukić, pa lokalne vlasti, koja se ovom prigodom i rekla, i to dvojezično. Ministar kulture, kao ni, očekivani, prvi policajac Dušan Mihajlović nisu viđeni, al’ je zato primećena uniformisana policija koja je pred Galerijom sve regulisala, kao i brojni svet uobičajen na velikim izložbama, da se imenuju bivši fudbaleri Dule Savić i Ivan Ćurković.

Dva dana kasnije u Valjevu je promovisana monografija o Ljubi, Sarana Aleksandrijana, koju je izdala francuska kuća Cercle d’art. Za predstavljeno izdanje na srpskom pobrinula se Agencija „Valjevac“. I ovaj nesvakidašnji događaj obezbeđivala je i regulisala, pa ispred Gimnazije, uniformisana policija. I ovde je bila gužva, i ovde bilo ljudi. O slikaru se rekli Milenko Radović i Novica Milić. Rek’o se i Ljuba, prevod na srpski bolji od originala. Objavio je i kako je došlo do monografije kod čuvenog izdavača: izdavač, uobičajeno, finansira pola projekta, gde naći pare, setio se, naslikao 16 malih slika, ciklus nazvao „Lutanje izmorenog duha“, ljudi kupili slike i postali učesnici projekta. Da završimo sa inače – od predstavnika republičke vlade opet bio onaj pomoćnik ministra, koji je, treba pogoditi, Valjevac, bio Zoltan Vida sa suprugom i bilo još ljudi, iz malih partija, iz većih partija, i bilo svojevoljnih.

D. Todorović

Hereticus

Grupa intelektualaca i Centar za unapređivanje pravnih studija u Beogradu pokrenuli su časopis „Hereticus“, koji će objavljivati rezultate istraživanja, analize i dokumentaciju vezane za autoritarnu prošlost Srbije, kao i mogućnost njenog pravnog savladavanja. U uvodniku glavnog i odgovornog urednika časopisa Jovice Trkulje iskazano je uverenje uredništva da je kategorički imperativ našeg doba da se kritički promisli prošlost i da se obavi novo vrednovanje kulturne prošlosti kako se ona ne bi ponovila. U tom poslu uredništvo najavljuje bespoštednu kritiku kulturnog pogona. Utoliko pre jer su, po njihovom uverenju, „na ključnim mestima na kojima se obavljaju takva vrednovanja ostali isti ljudi ili njihovi učenici i sledbenici. Otuda će ‘Hereticus’ pokušati da objasni zašto se ništa nije izmenilo u poluvekovnoj dominaciji ratničkih pohoda na autonomne autore i institucije kulture u Srbiji. Istovremeno beskrupulozno skidaće maske sa lica brojnih vrlih ratnika na idejnom frontu koji su se isticali u gušenju autonomije stvaralaštva, a koji danas važe kao ljudi demokratske orijentacije i borci za ljudska prava“. Posebna pažnja biće posvećena cenzuri koja je dolazila iz redova intelektualnog sloja koji je prihvatao ulogu vazala, ketmana tužioca i likvidatora autonomnih i kritičkih intelektualaca.

D. Grujić

Alternativni kantri

Oktobarski mini salon žanra nesrećno naslovljenog kao alternativni kantri započeo je koncertom Stevea Wynna u Pogonu Doma omladine, a nastavlja se u istom prostoru 20. oktobra nastupom The Walkaboutsa, i devet dana kasnije (29. oktobra) norveškom ALTrakcijom St Thomas. Rečnikom popularne kulture, The Walkabouts su Dolly Parton alternativnog kantrija – decenijska karijera, minimalne inovacije, ogroman fanbase, velika koncertna aktivnost uz zavidan respekt kolega iz svih branši. Trenutno na turneji promovišu svoj prvi best of – Shimmers. St Thomas je poslednja u nizu autentičnih pojava skandinavske scene (uz Sigur Ros, Magnet, Royksopp, The Hives). Njegova fascinacija Neilom Youngom više govori o hladnoj bestragiji matične Norveške nego o autorskoj anemičnosti. Dva albuma za kuću City Slang koja vam je pružila Calexico i solo radove J Mascisa/Dinosaur Jr. dovoljna su garancija da je St Thomas izvođač koji gradi ozbiljnu karijeru.

S. Vujanović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Pozorišta Beograda

18.april 2026. Sonja Ćirić

Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone

U Beogradu je medijsku i javnu pažnju okupiralo Narodno pozorište, pa se ne primećuje da ostala pozorišta ove sezone imaju po jednu do dve premijere, a to je tačan pokazatelj položaja kulture u ovoj Srbiji

Javni servis

18.april 2026. Sonja Ćirić

Dejan Cukić izgubio emisiju na Radiju 202 zato što je penzioner

Emisija „Ode ponedeljak“ Dejana Cukića skinuta je sa programa Radija 202 zato što je ovaj muzičar odnedavno u penziji

Javni servis

18.april 2026. S. Ć.

Najnovije promene u RTS-u: Ukinute tri emisije Zabavnog programa

Upravni odbor je odlučio da ne produži ugovore za tri emisije rađene kao inostrane franšize kako bi napravio mesta za nove projekte, dok Vladimir Kecmanović više neće uređivati Kulturno-umetnički program

Izložba

17.april 2026. S. Ć.

Muzej devedesetih: Vreme u kome je dizajn oblikovao svakodnevnicu

U Muzeju devedesetih izložba logotipa i vizuelnih identiteta Jugoslavije „Yugo.logo“ vraća u vreme kad je dizajn oblikovao svakodnevnicu

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure