img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Navigator

Levi taster desni džep

06. novembar 2003, 11:25 Zoran Stanojević
Copied

Šta je zajedničko Brazilcima, Turcima, Poljacima, Rumunima i Slovencima? Recimo da svi vole fudbal i da su u tome mnogo uspešniji od nas. To, ipak, nije ono što ih okuplja za potrebe ove rubrike. Pažnju nam je privukla njihova sklonost ka džeparenju, odnosno talenat da kad to rade ruku zavuku dosta duboko. Još neobičnija je njihova tehnika. Umesto da se privijaju uz žrtvu u javnom prevozu, na stadionu ili u kakvoj sličnoj gužvi, oni deluju iz daljine, najčešće sa drugog kontinenta. Naravno, reč je o internet džeparenju, odnosno sajber (kiber) kriminalu.

Provaljivanje šifri i obaranje sistema nije izum zemalja u razvoju, ali pokazuje se da se tamo izuzetno dobro prima. Dva su razloga: prvo, svetska pamet ravnomerno je raspoređena, te talenata ima u svakoj zabiti, drugo, u svaku zabit stigla je kompjuterska revolucija i internet, tako da se taj talenat može unovčiti. Tamo gde nema dovoljno legalnih i pristojno plaćenih poslova za vešte kompjuteraše, oni se okreću kompjuterskom kriminalu. Za razliku od „starog“ (zamalo da kažem i „dobrog“) organizovanog kriminala, ovaj je u velikoj meri individualan. Ili ga praktikuje pojedinac ili grupica od tri, četiri osobe. Sledeća osobenost je da su počinioci veoma mladi, često maloletni, mada se njihova gramzivost razvija sa godinama. Poslednja karika za uspeh u ovom poslu su nedorečeni ili nepostojeći zakoni i nesnalažljiva i neinformisana policija. Pomenute zemlje, uglavnom, svojim kiber-delinkventima „nude“ izvanredne uslove.

Meta njihovih napada su banke, kompanije koje posluju na internetu i neoprezni pojedinci. Banke, zbog svoje tradicionalne inercije, ne prate na najbolji (najbrži) način razvoj sistema i softvera za zaštitu. Pojedinci, opet, lako nasedaju na ponude koje su „suviše dobre da bi bile istinite“. Rumuni su, recimo, specijalisti za nuđenje tehničke robe po odličnim cenama, sve na internetu, naravno. Onoga trenutka kada mušterija plati (unapred), sve ispari, pre svega novac lakovernih.

Firme su najčešće meta ucena. Iznuđivač ih obavesti da moraju da mu uplate određenu sumu novca, inače će njihove dobro čuvane poslovne informacije objaviti. Da nije u pitanju prazna puška, dokazuje se davanjem žrtvi na uvid „mustre“, odnosno podataka koje zna samo usko rukovodstvo, a koji su očito maznuti iz sistema. Bezobrazniji vole i da privremeno preuzmu sistem, čisto da pokažu ko je „gazda“ i da priprete da bi isto mogli da urade u nekom za firmu kritičnom trenutku. Osim ako ih se ne odobrovolji nekom lepom cifrom, naravno. U ucenama, navodno, prednjače sajberkriminalci iz Rusije.

Postoji i takozvana „nigerijska šema“, odnosno klasična prevara gde se žrtvi nudi da uz masnu proviziju pomogne prebacivanje velike sume novca iz neke afričke zemlje. Naravno, treba da se učipi plaćajući „sitne“ administrativne takse, što je jedina lova koja u priči postoji. No, to nije autohtona internet prevara, postojala je i ranije u formi pisama, potom faksova. Verovatno je sada, nakon interneta, na redu SMS.

Naravno, na sajber džeparoše ne gleda se blagonaklono. Rumunija poslednjih meseci beleži naročite uspehe u hvatanju onih koji internet koriste za krađe i prevare, na šta je obavezuje i kandidatura za ulazak u Evropsku uniju (2007). Tamo gde takve motivacije nema (Brazil), „biznis“ i dalje cveta, a pripomažu i hakerski časopisi koje je nemoguće zabraniti. Stoga je savet svima koji bi da zaplivaju komercijalnim internetom, pre svega kao kupci koji koriste prednosti ove mreže, da obrate pažnju na „ajkule“. Čega nema inače, nema ga ni na internetu, sem u mašti, naravno. A ako ste baš zapeli da finansirate slatke zablude, nemojte odmah da se zalećete na najveću i najskuplju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure