

Preporuka
Tango nam je radio šta je hteo
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši


Bez foliranja
De Facto (Bassivity 2003)


Deluj lokalno, misli globalno – deviza je kojom je hip-hop uspeo da se nametne kao danas najdominantnija pop kultura na planeti. Začet kao glas manjine, on, zapravo, nije izrastao u glas većine, već je postao najveća zajednica manjina, zajednica koja s jedne strane sve podmuklije uniformiše svoju fasadu pod neravnopravnim uticajem američkih obala, dok s druge strane – da bi preživeo, lokal mora prvo da se overi u lokalu. Osnovne supstance najboljeg hip-hopa su relevantnost, provokativnost i duhovitost, paralelno plasirane rečnikom/rimama, temama i semplovima koje izvođač koristi. Možda nije glupo spomenuti da jedan izrazito vokalni žanr treba i (bukvalno) razumeti da bi se u potpunosti odmerili njegovi kvaliteti. Francuski, nemački, srpski i njima slični reperi van svojih govornih sredina ograničeni su svojim jezikom, američki reperi (na engleskom) ograničeni su svojim slengom i često nerazgovetnim rimama i temama. Valjda je zato Eminem postao globalni fenomen. Njega r.a.z.u.m.e.t.e., a veliki stepen saosećanja može se uspostaviti i s njegovom autobiografskom introspekcijom i bolesno duhovitim i/ili neočekivano emotivnim komentarima spram sveta oko nas. Dobro došli u Marčelov svet…
Jedna priča kaže da je Marčelov De Facto najprodavanije izdanje IPS prodavnica već po objavljivanju, što samo potvrđuje drugu priču da je u srpskim krugovima to mesecima bilo najiščekivanije hip-hop izdanje. Treća priča (zasad nepotvrđena) kaže da je Marčelo student Filološkog fakulteta. Ali, najbolje je da vam se on sam predstavi – „… roknuše premijera/ narod u čudu zvera/ alal vera!/ u glavnom gradu, po lepom danu/ čoveka na štakama/ a gde su bili momci u plavim jaknama/ e, vidiš, oni su tad imali pametnijeg posla/ da startuju mene, jer nosim kapuljaču preko kape/ a nikad nijednog pravog krimosa da cape/ a sad kao akcija/ kao fol – hapsi se Legija/ udavite se, bre, svi u govnima/ jebo vas Legija/ šta je do sada čekala Srbija?…“ (iz Kuća na promaji). Marčelo, iako u svojim ranim dvadesetim, nije malo dete. Neopterećen svojim nebeogradskim poreklom, on u prestonici pleni svojim eminemovskim odnosom prema paraćinskom bekgraundu, gde se priče o lokalu lagano prelivaju u univerzalne frustracije koje svi nosimo spram (sve) većih i nepoznatih sredina kojima se približavamo. Ono što bi lako moglo postati predmet podsmeha i jeftine diskvalifikacije, kod Marčela postaje pogonsko gorivo, pečat na dokumentu (o Jednom vremenu i Jednim ljudima) koji svedoči o njegovoj autentičnosti. Drugim rečima, Marčelo se ne folira.
De Facto je mešano meso po mnogim kriterijumima. Ekipa koja je napravila ploču prelazi granice naše, sve manje zemlje. Sjajni bosančero Edo Maajka u Suzama zaključuje – „Čovjek kad ništa nema, najlakše mu prodat zajedništvo/ opet je uplakan cijeli Balkan/ imamo velike nacije s malo mozga“. Druženje sa hrvatskim bendom Elemental daleko je neinspirativnija avantura. Odlična produkcija (Bassivity rezident Oneya) i prisustvo raznovrsnih zavičajnih i beogradskih gostiju učinili su De Facto inteligentnom i modernom Clan–ovskom pločom. Krem De La Krem zvuči najviše wutangclanovski, apsolutni favorit je Povratak hip hopa, čijem bi aranžmanu pozavideo i Busta Rhymes, ali je na Marčela, ipak, najvećeg traga ostavio Eminem. Iako mu to, možda, i nije bila namera. Pismo bratu srpska je parafraza Eminemove Stan, dok naslovna De Facto, u priči o ocu u odnosu prema temi, donosi nešto od samo Eminemu strane iskrenosti i ljudskosti. Međutim, nisu samo ova dva (očiglednija) primera razlog da se ovi reperi povežu. Marčelo je inteligentan reper, njegovi stihovi trpe dvostruki filter, njegov glas reži, on ima duha. Marčelo je svestan odakle dolazi. I o tome ne svedoče samo simbolični i duhoviti semplovi teme (jedine prave) srpske sapunice Bolji život u istoimenoj pesmi, niti provokativni osvrti na estradu sredine – „Jebem ti zemlju u kojoj Ruška Jakić simbolizuje ljubav i modu“ (Povratak hip hopa) ili „To nije cura sa puderom, to je puder sa curom“ (Kloš Vs Ljax). Marčelo srpsku sliku čini lepom dok govori koliko je ružna. Nuff said.


„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši


Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke


Spasoje Ž. Milovanović je pozvao novinare zbog programa novog Bitefa, a onda im je bez objašnjenja saopštio da ga još nema. Na linku za ovogodišnji program na sajtu Bitefa je program iz 2024. godine


U romanu „Ljudi za stolom“ Srđana Valjarevića sve je istinito. Ali ničeg od svega zapisanog više nema. Pojavilo se sada, da svedoči


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve