img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

(Ne)verni ministar

29. januar 2004, 00:05 Frano Cetinić
Copied

Suparnici su do neprepoznatljivosti slični u svojim političkim karijerama, s izuzetkom godina koje ih dijele, 49 spram 72. I Širak je na svojim počecima, kako podsjeća ovih dana politički teoretičar Marsel Goše, imao "vražju energiju", te se govorilo kako je kao mlad ministar poljoprivrede "poznavao po imenu svaku kravu u Francuskoj"

(Specijalno za „Vreme“ iz Pariza)

„Širak se bavi svjetskom politikom, Rafarin vesla, a Sarkozi čeka u zasjedi“ – bio je to kratak izvještaj o stanju na francuskom državnom vrhu sve do prije mjesec-dva, dok ministar unutarnjih poslova Sarkozi nije iznenada iskočio iz zasjede na drum – gdje su na snazi njegove pooštrene mjere sigurnosti – Rafarin nastavio veslati, a Širak protokolarno, povodom Nove godine, obišao unutarnju frontu.

NA MUKAMA ZBOG AMBICIOZNOG I NESTRPLJIVOG: Žak Širak i…

„Loran Fabius je nedavno izjavio da na predsjedničku utrku misli dok se brije u kupatilu. Mislite li i vi na predsjedničke izbore?“

„I ne samo dok se brijem!“

PREDSEDNIČKA AMBICIJA: Ova izjava ambicioznog i radoholičarskog 49-godišnjeg ministra unutarnjih poslova Nikolasa Sarkozija, početkom decembra u televizijskoj emisiji „100 minuta da bi se uvjerilo“ označila je početak castinga za najvišu funkciju u Petoj republici, iako do isteka drugog Širakova mandata preostaje više od tri godine.

Do sada su takve „skromne“ ambicije objavljivali, istina diskretno, samo neki od socijalističkih prvaka: Loran Fabius, Džek Lang, Dominik Štraus-Kan ili Bernard Kušner, mada ova dvojica potonjih svojim čestim pohvalama na račun sadašnje desne vlade pripremaju i rezervnu varijantu, u slučaju da ih socijalistička stranka ostavi na cjedilu, ili, ako ne stranački drugovi, onda sam narod kad bude pozvan na izbore. Osim toga, i usput budi rečeno, zagovornik „humanitarnog rata“ ima i varijantu koja se zove consulting, pa je tako ove jeseni „oprao“ francusku tvrtku Total od optužbi da je u Burmi koristila prisilni rad, u ekspertizi koja je French doctoru donijela skromnih 25 tisuća eura. „Od nečega se mora živjeti“, kaže on. A „Kosovo postalo demokratsko i multietničko, dok se u Iraku puca „dodali bi zli jezici.

…i Nikolas Sarkozi

No, za razliku od ovog opozicijskog kvarteta, predsjedničku ambiciju ovoga puta objavljuje onaj koji protokolarno zauzima drugo mjesto u vladi, odmah iza premijera Žan-Pjera Rafarina, mada na temelju neobuzdane ambicije, velike popularnosti stečene u borbi protiv nesigurnosti, posebno na drumovima, ali i napadnim medijskim nastupom, sam Sarkozi voli reći da je on zapravo drugi čovjek egzekutive, dakle odmah iza predsjednika.

MEDIJSKA KAMPANjA: Tako, za prošlomjesečnog boravka u Pekingu, kad ga je primio i kineski predsjednik Hu Đintao, Sarkozi je upitao domaćina: „Što znači postati broj jedan nakon deset godina provedenih u ulozi broja dva?“ Pitanje svakako bez interesa za bilateralne francusko-kineske odnose, da nije ciljalo, preko glave premijera, na francuskog predsjednika koji upravo ovih dana prima kineskog kolegu. Znajući pak koliko Širak voli japanski sport sumo, lako je pretpostaviti koliki je bio njegov bijes kad je čuo da njegov ministar, u nastupu antiniponizma, tvrdi da sumo nije sport za „inteligentne ljude“, a da je sumotori „gojazan, s briljantinom u kosi“. Nedostaje još samo napad na predsjedniku omiljeno piće, meksičko pivo „korona“, strast za „primitivnim umjetnostima“ ili ljubav prema Puškinu (čijeg je Onjegina počeo prevoditi još kao student) pa da objava rata bune potpuna.

Iza svakog od spomenutih napada uslijedio je demanti, što znači da je samo udvostručen broj povoda da se govori o napadaču. A kolika je pak medijska kampanja u prilog ambicioznog ministra pokazuje i nedavni prijedlog jednog socijalističkog zastupnika da se u Francuskoj uvede „Dan bez Sarkozija“, poput „Dana bez automobila“.

I to nije bilo sve: tjednik Le Point je u decembru proglasio Sarkozija „čovjekom godine“, a tjednik „L’Express“ u prošlome broju objavljuje dug intervju pod naslovom „Što hoću za Francusku“ i na naslovnici fotografiju ministra u predsjedničkoj pozi. Nedostaje samo predsjednička lenta, kao na slikama što vise u državnim uredima. U prošlu pak srijedu, „najbolji evropski prijatelj“ američkog predsjednika Džordža Buša, španjolski premijer Hoze Maria Aznar, dodijelio je francuskom ministru najviše španjolsko odličje: Veliki križ Karla III, što je bar pokazalo odakle pušu „hladni vjetrovi“ o kojima se nedavno izrazio, drugim povodom, predsjednik Širak.

O toj „ruži vjetrova“ treba posebno voditi računa kad se imaju na umu izjave samog Sarkozija o potrebi uvođenja američkog načela komunitarizma, zvanog „afirmative action“ ili „pozitivna diskriminacija“ – što je u otvorenom proturječju sa stoljetnom francuskom tradicijom – te pritisci kojima je sve više izložen predsjednik Širak od strane „večernjih posjetilaca“ Elizejske palače, iz svijeta velikog biznisa i financija, koji ga mole da se izmiri s Vašingtonom, da zacijeli prekoatlantske rane izazvane iračkom krizom. Već su zakazali dan i mjesto „velikoga oprosta“: Buš junior i Širak bi, prema tom scenariju, predsjedali, „ruku pod ruku“, svečanostima u povodu 60. obljetnice iskrcavanja saveznika u Normandiji, 6. juna 2004.

Treba li spasiti vojnika Širaka?

PARISKE I DRUGE IGRE: Panorama francuske prestonice

POSLEDNjI ADUT: Suparnici su do neprepoznatljivosti slični u svojim političkim karijerama, s izuzetkom godina koje ih dijele, 49 spram 72.

I Širak je na svojim počecima, kako podsjeća ovih dana politički teoretičar Marsel Goše, imao „vražju energiju“, te se govorilo kako je kao mlad ministar poljoprivrede „poznavao po imenu svaku kravu u Francuskoj“. Zatim je pomagao umirućem Pompiduu da ukloni od Širaka starijeg i uglednijeg golista Šabana Delmasa, da bi zatim i predsjedniku Žiscaru d’Estenu izrazio neposlušnost i pomogao dolasku Miterana na vlast. Sarkozi – koga je Širak otkrio u Nici 1975. godine kao osamnaestogodišnjaka, već ga je jednom izdao, bilo je to 1995. godine, kad je stao uz premijera Eduarda Baladira, kad se potonji bio kandidirao protiv svog „tridesetogodišnjeg prijatelja“ Širaka. Pune tri i pol godine Širak nije svoga pulena ni imenom spominjao. Ima zato analitičara koji se u objašnjenju kreševa Širac-Sarkozi vraćaju grčkom mitu o Laju i njegovu sinu Edipu.

Udaljavanje iz vlade hiperaktivnog i popularnog (u medijima ) ministra imalo bi negativnog odjeka u javnosti, a u slučaju većeg neuspjeha vladajuće stranke na predstojećim regionalnim izborima (21. i 28. mart) Širak bi vjerojatno bio primoran povjeriti mandat Sarkoziju.

Širak ima jedan adut u rukama, i to je Alen Žipe, čovjek koji mu je ostao uvijek vjeran. Nezgoda je u tome što se predsjedniku vladajućeg UMP, Saveza za narodni pokret, 30. ovoga mjeseca sudi zbog nedozvoljenog financiranja bivše Širakove stranke RPR (Okupljanje za republiku ). Odluka troje sudaca iz pariškog predgrađa Nantere mogla bi tako utjecati na sudbinu Pete republike, jer bi u slučaju presude koja bi značila dvije godine neizbornosti, Žipe napustio, kako je najavio, politički život. U tom slučaju, Sarkozi bi mogao preuzeti i vodstvo UMP, vladajuće stranke, za njena izbornog kongresa idućeg novembra.

Apokaliptični scenarij o kojem zacijelo sadašnji stanar Elizejske palače svakodnevno razmišlja, uzdajući se u onu Čestertonovu kako „ništa tako ne propada kao uspjeh“. Uspjeh onih drugih, dakako.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Zlatne rezerve Italije

15.decembar 2025. Angela Gepfert / DW

Pozlaćivanje Italije: Kako je Đorđa Meloni prepala Evropsku centralnu banku

Predlog italijanske vlade da zlatne rezerve Banke Italije proglasi „vlasništvom naroda“ izazvao je ozbiljnu zabrinutost Evropske centralne banke. Kritičari upozoravaju da bi takav potez mogao da ugrozi nezavisnost centralnih banaka i destabilizuje evrozonu

Evropska unija

15.decembar 2025. M. L. J.

Godišnji skor približavanja EU: Crna Gora – Srbija 5:0

Dok se Crna Gora sprema da ove zime zatvori pet poglavlja na putu ka Evropskoj uniji, Srbija od 2021. nije otvorila - ni jedno

Holivud

15.decembar 2025. I.M.

Reditelj Rob Rajner i njegova žena pronađeni mrtvi, sumnja se na ubistvo

Policija Los Anđelesa istražuje smrt Roba Rajnera i njegove supruge Mišel Singer Rajner, koji su pronađeni sa ubodnim ranama u svom domu u naselju Brentvud, navode američki mediji

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Terorističi napad u Australiji

15.decembar 2025. B. B.

Napadači u Sidneju otac i sin, zastave u Australiji na pola koplja u znak žalosti

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima ubijeno je 16, a ranjeno 40 ljudi

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure