img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa vs. terorizma

Madrid u Dablinu

01. april 2004, 01:26 Duška Anastasijević
Copied

Samit u Dablinu jeste pokazao veliko jedinstvo evropskih lidera, ali je njihova privrženost borbi protiv terorizma osuđena da bude više deklarativna nego delotvorna. Kako je neimenovani holandski diplomata izjavio za "Vreme", evropska borba protiv terorizma na sopstvenom tlu neće moći da bude ni izbliza odlučna kao ona američka. "Koordinator sâm ne može mnogo da učini, neophodno je da se stvori agencija s velikim budžetom." Brisel nije Vašington, i zasad niko ne vidi način kako da tajne službe 25 zemalja budu objedinjene pod jednu kapu

TEST EVROPSKE BEZBEDNOSTI: Antiteroristički „car“ Gij de Vris sa Havijerom Solanom…

Kada su se lideri Evropske unije u decembru prošle godine rastali sa samita u Rimu u svađi i podelama, ni najvidovitiji analitičari nisu mogli da predvide da će se prošle sedmice u Dablinu sastati u neviđenoj slozi i solidarnosti. Niko, doduše, nije mogao da predvidi ni nedavne stravične terorističke napade u Madridu koji su u crno zavili skoro 200 porodica, i za sobom ostavili bezmalo 2000 ranjenih.

Tragedija u Madridu primorala je evropske lidere, donedavno ušančene u svoje rovove zbog spora oko budućnosti ustava narasle EU, da zbiju redove pa je samit u Dablinu protekao u duhu novog jedinstva koje je pre madridskih događaja bilo nezamislivo. Diplomatske sekire iskopane u decembru na samitu u Rimu, kada je italijanski premijer Silvio Berluskoni ustupio mesto predsedavajućeg EU-a premijeru Irske Bertiju Ahernu, zakopane su i mukotrpni pregovori, koju su u decembru zapali u ćorsokak, pokrenuli su se s mrtve tačke. Šefovi država i vlada članica EU-a obećali su na samitu u Dablinu, koji je počeo samo dan pošto je u Madridu odata pošta žrtvama terorističkih napada, da će do kraja juna, kada Irsku na mestu predsedavajućeg zamenjuje Holandija, postići saglasnost oko spornih pitanja ustava EU-a.

…i madridska tragedija

U ZNAKU TRAGEDIJE: Da podsetimo, tada su se Španija i Poljska, najveća među državama koje će se u maju priključiti EU-u, grčevito borile za uticaj koji im je obezbeđen sporazumom iz Nice 2000. godine, po kome ove dve države pojedinačno imaju tek dva glasa manje od Nemačke, koja ima stanovnika koliko Španija i Poljska zajedno. Francuska i Nemačka oštro su se usprotivile ovakvom aranžmanu. Francuski predsednik Žak Širak tada je zapretio osnivanjem „kluba odlikaša“ u okviru EU-a, sastavljenog od država koje su začele današnju Uniju, a Nemačka, ogorčena zbog stava Poljske, zapretila je smanjenjem pomoći koju je do tada bila spremna da izdvoji za ekonomski napredak svog suseda.

Moglo bi se reći da je susret na vrhu, koji su već svi pohvalili kao jedan od najbolje pripremljenih dosad, protekao u znaku dešavanja u Madridu. Između dva samita Španija je doživela veliku traumu, ali je izabrala i novu vladu, na čijem je čelu socijalista Hose Luis Rodriges Sapatero koji je u Dablinu već iskazao znatno veću privrženost čvršćoj integraciji unutar Unije od svog prethodnika Asnara, koji se na samitu pojavio da bi se oprostio od svojih doskorašnjih kolega. Pomirljivi ton novog španskog premijera ostavio je Poljsku u manjini, i zato je sva prilika da će kompromis oko procedure donošenja odluka u okviru EU-a biti pronađen pre nego što Holandija na kraju juna preuzme mesto predsedavajućeg. „Madrid nas je ujedinio tako kako nas nijedna apstraktna ideja ne može ujediniti. Mislim da će jedinstvo potrajati“, izjavio je posle samita nemački kancelar Gerhard Šreder.

SOLIDARNOST: Najpre tragedija, a potom i smena vlade u Madridu iz korena su izmenile ne samo ton već i tok samita u Dablinu. Umesto da raspravljaju o tome kako da EU obnovi lisabonski proces koji je zamišljen da od proširene EU napravi najsnažniju ekonomsku silu do 2010, lideri su sastanak u potpunosti posvetili zajedničkoj borbi protiv terorizma. Predsednik i premijeri potpisali su deklaraciju o solidarnosti u kojoj su obećali hitnu pomoć, uključujući i vojnu, ukoliko jedna od članica bude izložena terorističkim napadima. Deklaracija, takođe, ističe da će zemljama koje nisu u EU-u uskratiti pomoć ukoliko ne sarađuju u borbi protiv terorizma. Šefovi država i vlada su se dogovorili i da najkasnije do kraja juna sve države članice moraju da počnu da primenjuju mere za borbu protiv terorizma usvojene deset dana nakon napada od 11. septembra (2001) na SAD. Na samitu je imenovan i prvi evropski „koordinator za borbu protiv terorizma“, „Gospodin Terorizam“ ili „antiteroristički car“, kako ga mediji širom Evrope već nazivaju. Na ovu funkciju izabran je Gij de Vris (48), bivši holandski zamenik ministra unutrašnjih poslova. Zanimljivo je da De Vris, inače rođen u Njujorku, ima i američko državljanstvo, ali je u Komisiji za izradu evropskog ustava stekao reputaciju nepokolebljivog federaliste. Ministri unutrašnjih poslova zemalja EU-a su na sastanku u Madridu uoči samita u Dablinu odbili predlog nekih članica da se za EU osnuje neka vrsta CIA, objedinjene obaveštajne službe, koja bi imala široka ovlašćenja u obaveštajnom radu. Gij de Vris će biti odgovoran direktno Savetu ministara, što će reći „vladi EU-a“, a ne Evropskoj komisiji, a neposredni šef će mu biti Havijer Solana.

VAPAJ OČAJNIKA: Iako bi mnogima ove mere mogle zazvučati kao najava rata terorizmu, jednako odlučnog kakav se SAD trude da vode nakon napada od 11. septembra, deklaracija solidarnosti zasad ostaje više kao vapaj očajnika. Većina vlada još nije počela da primenjuje mere usvojene posle septembra 2001, a one uključuju jedinstvene poternice koje će važiti na čitavoj teritoriji EU-a i hitru ekstradiciju osumnjičenih. Predviđeno je bilo i da se formiraju združeni timovi istražitelja, ali se ovoj meri odazvalo samo devet zemalja. Čak jedanaest zemalja članica EU-a odbilo je policijskim službama iz drugih zemalja članica mogućnost da dobiju uvid u bankovne račune osumnjičenih da pripadaju nekoj terorističkoj organizaciji. Poseban problem za saradnju biće i Nemačka, jer je ona jedna od zemalja članica s najvećim stepenom decentralizacije, i gde loklana ministarstva unutrašnjih poslova imaju veliku autonomiju u odnosu na Berlin.

Tajne službe su tajne po definiciji, i zasad je teško zamisliti čvrstu saradnju između njih. Na primer, Britanija razmenjuje obaveštajne podatke sa SAD, i u većini slučajeva ona ne bi ni smela da te podatke podeli sa, recimo, Francuskom. Članice EU-a nisu saglasne čak ni oko definicije terorizma. Evropol, koji je dosad bio zadužen za ova pitanja, sa samo 350 zaposlenih i godišnjim budžetom od simbolična 52 miliona evra, nije bio u stanju da se ozbiljnije uhvati u koštac sa ovom pošasti.

Samit u Dablinu jeste pokazao veliko jedinstvo evropskih lidera, ali je njihova privrženost borbi protiv terorizma osuđena da bude više deklarativna nego delotvorna. Kako je neimenovani holandski diplomata izjavio za „Vreme“, evropska borba protiv terorizma na sopstvenom tlu neće moći da bude ni izbliza odlučna kao ona američka. „Koordinator sâm ne može mnogo da učini, neophodno je da se stvori agencija s velikim budžetom.“ Brisel nije Vašington, i zasad niko ne vidi način kako da tajne službe 25 zemalja budu objedinjene pod jednu kapu.

Ono što će EU svakako preduzeti kao hitnu meru jeste još čvršća kontrola granica. Postoji plan da se stvori zajednička baza podataka u kojoj će se naći izveštaji ne samo o osuđenim teroristima već i o onima koji su pod istragom. Od ključne važnosti biće i spremnost država da zamrznu bankovne račune osumnjičenih za terorizam. EU je od 11. septembra već zamrzla neke bankovne račune, na kojima se nalazi ukupno 1,65 miliona evra, zbog sumnje ili dokaza da se ova sredstva koriste za terorizam.

Bler i Gadafi zajedno

Bilo je neke jezive ironije u radnom rasporedu britanskog premijera Tonija Blera prošlog 25. marta. Pravo sa komemoracije žrtvama terorističkog napada u Madridu, najgoreg terorističkog napada na evropskom tlu od Lokerbija, Toni Bler je praktično katapultiran iz elegantne madridske katedrale u šator libijskog lidera pukovnika Muamera el Gadafija koji je u septembru prošle godine priznao da je odgovoran za obaranje Panamovog aviona i smrt 270 putnika 1988. godine. Doduše, britanski ministar spoljnih poslova Džek Strou svojski se potrudio da pripremi javnost, naročito porodice žrtava nesreće nad Lokerbijem, na šok kada budu videli premijera Blera kako opušteno ispija sok pored nepredvidljivog pukovnika. I sam Bler morao je da prizna da mu je „s obzirom na istorijske okolnosti bilo neobično“ da u borbu protiv terorizma pozove čoveka za koga se veruje da je sponzorisao Irsku republikansku armiju (IRA) i razne terorističke grupe, i iz čije je ambasade u Londonu pre oko 20 godina ispaljen hitac koji je ubio mladu policajku Ivon Flečer. Poslednji britanski premijer koji je kročio na tlo Tripolija bio je Vinston Čerčil.

Istini za volju, da bi predupredio blam ako libijski diktator, po navici poželi da mu na obraz utisne poljubac dobrodošlice, Bler se rukovao sa Gadafijem s onolike distance koliko mu je ruka dugačka. Majkl Hauard, lider opozicionih torijevaca iskoristio je put premijera u Libiju da ga dočeka na nož, ali je na slične optužbe Bler odgovorio da su on i „predsednik Buš danas spremni da mu pruže ruku partnerstva“. Odnosi Libije, s jedne strane i Velike Britanije i SAD s druge, naglo su otoplili 19. decembra prošle godine, kada je Gadafi pristao da se odrekne svog rudimentarnog programa za izradu nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje koje je libijski diktator akumulirao u poslednjih dvadesetak godina.

Pripremajući se na put u Dablin na samit lidera EU-a, Bler je stigao da na konferenciji za novinare pohvali napore Libije u borbi protiv terorizma. „Ovim želimo da pokažemo ostalim arapskim zemljama da mogu da sarađuju sa SAD i Britanijom kako bi se porazio zajednički neprijatelj – fanatični terorizam koji pokreće Al Kaida“. Gadafi se nije pojavio na konferenciji za novinare, ali su novinari uhvatili poruku koju je na rastanku uputio svom gostu: „Učinili ste mnogo u ovoj borbi i izgledate iscrpljeno“. Ubrzo ga je, međutim, utešio rečima: „Dobro izgledate, još ste vi mladi“.

Međutim, kontroverzna poseta britanskog premijera ima i svoju jaku ekonomsku pozadinu, koja će zapušiti usta svim kritičarima. Uskoro će kroz Gadafijev šator prodefilovati celi niz britanskih zvaničnika i biznismena, kojima je Bler svojom posetom utro put. Bler je nakon posete objavio da je naftna kompanija Š el već ugovorila posao težak 200 miliona dolara, koji će vremenom otežati na čitavu milijardu. Već u aprilu, u posetu Gadafiju dolazi britanski ministar za trgovinu Majk O’Brajen, a za njim će pohrliti čitava svita građevinara koji će osvojiti „ugovore vredne milijarde dolara“. I britanska aviokompanija Britiš ervejs najavila je da će, sa sadašnjih četiri, povećati broj letova za Tripoli na šest nedeljno, a i više kada bude bio potpisan novi bilateralni ugovor. Kolin Adams, direktor konstruktorske firme BCCB, pohvalio se „Fajnenšal tajmsu“, da je Libija zainteresovana da ova kompanija učestvuje u obnovi libijskih aerodroma i luka.

Adams je najavio da će njegova firma, u čijem je sastavu i Global sport internešenel, svesrdno podržati kandidaturu Libije da se u ovoj zemlji održi Svetsko prvenstvo u fudbalu 2010. Gadafi je, inače, poznat po svojoj velikoj strasti prema fudbalu. Njegov sin Sadi počeo je prošle godine da igra za Peruđu, ali je suspendovan nakon pozitivnog testa na drogu, a libijska vlada poseduje udeo u Juventusu.

Ovom posetom Bler je preduhitrio svog saborca Džordža Buša, jer SAD namerava da ukine sankcije Libiji tek krajem ove godine. Za to vreme, trka za naftne dolare iz Libije biće već završena…

D. Anastasijević

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Rusko-ukrajinski sukob

12.januar 2026. Anhal Vohra / DW

Pariz i London najavljuju mirovne trupe u Ukrajini: Evropa bez američke podrške?

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put su zvanično potvrdili planove za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini po okončanju rata. Ipak, bez angažovanja američkih vojnih kapaciteta, stručnjaci upozoravaju da bi evropski kontingent mogao biti nedovoljno efikasan u slučaju ruskog napada

Iran

Sjedinjene Američke Države

12.januar 2026. K. S.

U Pentagonu proždiru picu: Da li to predviđa napad na Iran?

Pentagon pica voč, teorija koja je više puta predvidela operacije američke vlade, ponovo je aktuelan. Da li porast porudžbina pice u blizini zgrada američke administracije predviđa napad na Iran

automobil u kome je upucana žena i agenti koji su u nju pucali

Sjedinjene Američke Države

12.januar 2026. Metju Vard Agius / DW

Ubistvo u Mineapolisu: Sukob FBI-ja i vlasti Minesote

Administracija Donalda Trampa želi da isključi državu Minesotu iz istrage nakon što je jedan agent ICE u Mineapolisu ubio ženu na ulici. Snimci sugerišu da nije bila u pitanju samoodbrana

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure