img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Navigator

Šta košta da košta, samo da je jeftino

21. april 2004, 16:59 Zoran Stanojević
Copied

Odlukom republičke vlade od ponedeljka 19. aprila u Srbiju se ne može uvoziti polovna tehnička roba, uključujući i polovne računare. Naravno, nije trebalo dugo da se pojave kritičari te odluke, sa argumentom da novi računari nisu svima dostupni te da se, navodno, na ovaj način usporava razvoj informacionih tehnologija u Srbiji. Više argumenata ipak govori u prilog vladine odluke, a zaštita životne sredine (navedena kao ključni razlog) samo je jedan od njih.

Upotrebljiv računar sastoji se iz dve komponente, hardvera i softvera, i ova konstatacija bila bi trivijalna i opšte mesto da se toliko često ne zanemaruje. Iako svi znaju da je bez programa kompjuter zaista „gvožđurija“ (mada je u njemu najmanje gvožđa, ali o tom kasnije) u Srbiji je i dalje rašireno verovanje da je hardver jedino što ima smisla plaćati. Što jeftinije, to bolje i za nas i za razvoj informatike u Srbiji, jelda? Pa, nije baš, pogotovu ako u cenu računara (hardvera) nije ukalkulisana i cena programa koji će ga pokretati. A najčešće nije. Ukoliko bi se i to uračunalo, polovan računar više ne bi bio tako primamljiv, odnosno kupac bi se opredelio da za malo više para ipak dobije sve novo.

Naravno, moguće je kupiti računar na kojem je softver već instaliran i plaćen, ali star koliko i računar koji se kupuje, znači barem tri godine. Za unapređenje tog softvera u neki moderniji potrebno je doplatiti, što cenu polovnog računara opasno približava ceni novog sa preinstaliranom verzijom najnovijeg operativnog sistema, na primer Windows XP. I sve to pod uslovom da prethodni vlasnik nije formatirao hard disk, što se obično radi pre nego se računar otpiše.

Polovni računari su, dakle, uglavnom jeftiniji za cenu piratizovanog softvera. S druge strane, predstavljaju ekološki problem za onoga kod koga dožive svoj fizički kraj, tj. postanu zaista neupotrebljivi. Taj kraj uglavnom ne dolazi zbog kvara, već zbog totalne prevaziđenosti, budući da se brzina novih procesora i dalje duplira na svakih 18 meseci. Dakle, mnoge 386-ice i danas bi radile kada bi njihov rad imao smisla (da ne izazivam, možda se i javi neko koga ta mašina i dalje izvrsno služi).

„Konačno rešenje“ kada su računari u pitanju stvara beskonačne probleme zbog materijala od kojih se kompjuteri prave. U Africi je popularno da se rastvaraju u kiselini kako bi se iz komponenti izvukao metal, uz ogromno zagađenje. Ako znamo da u svetu danas radi više od milijardu računara i da će retko koji od njih raditi za, recimo, šest godina, možete zamisliti kolika će to planina opasnog otpada biti i gde bi takva planina mogla da nikne.

Najnoviji trend je da polovne računare treba bolje iskoristiti, ali ne tako što će se šutnuti u neku manje razvijenu zemlju (tamo gde su „najpotrebniji“). Smatra se da svet ne može da izdrži 130 miliona novih računara koliko se godišnje proizvede i proda. Jer za izradu jednog, tvrde japanski ekolozi, utroši se 240 kilograma fosilnih goriva, 22 kilograma hemikalija i tona i po vode. Stoga se preporučuje da računar proživi više života, da bude korišćen u različite svrhe u zavisnosti od svoje starosti i mogućnosti, kako bi mu se radni vek produžio, makar duplo.

Uvozom polovnih računara preskaču se u tom procesu one najbolje godine kada je računar najprofitabilniji. Oni koji kažu da i malo stariji računari mogu sasvim dobro da rade više govore o stanju i konkurentnosti lokalne ekonomije i društva uopšte. U tom konceptu životna sredina brine se sama o sebi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure