img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropsko prvenstvo za mlade

Finale, Olimpijada i budućnost

09. jun 2004, 23:55 Vladimir Stanković
Copied

To je pozitivni bilans upravo završenog Evropskog prvenstva za mlade selekcije, a najveći dobitak jeste pojava nekoliko vrlo talentovanih igrača koji ne bi smeli (pre)dugo da čekaju na ulazak u A tim

SLAVLJE: Italijani

„A u čemo smo mi to drugi u Evropi?“, iskreno i tačno zapitao se komentator crnogorske televizije, kojoj svi Srbi i Crnogorci širom sveta duguju zahvalnost za praćenje Evropskog šampionata mladih selekcija u Nemačkoj jer je RTS (kad je satelit u pitanju) ili ostao bez prava ili je isključivo brinuo o predizbornoj kampanji predsedničkih kandidata. Dakle, svima koji su ostali nezadovoljni „samo“ drugim mestom treba ponoviti pitanje s početka teksta. Doduše, ako se stvari pogledaju s neke druge strane, našlo bi se podosta onog u čemu smo neprikosnoveni evropski lideri, ali bolje da ne počinjemo.

Taman kad sam razmišljao da napišem malu odu Vladimiru Petroviću Pižonu, veoma talentovanom treneru, napravio je istu grešku kao Ivica Osim 1990. u četvrtfinalnom meču Svetskog šampionata protiv Argentine: nije zamenio odbrambenog igrača koji je u ranoj fazi utakmice zaradio žuti karton. Pre 14 godina u Firenci to se desilo Šabadžoviću koji je čuvao Maradonu i već posle pola sata morao u svlačionicu. Sada je dve greške na terenu napravio Mijailović, ostavivši drugove s čovekom manje i to kod 0:1… Meč je tog časa bio gotov, jer ni s 11 igrača naši momci nisu uspevali da pronađu put do gola Italijana, vrhunskih majstora defanzive. S čovekom manje nije bilo šanse, mada su se trudili, trčali, borili i čak stvorili neke poluprilike… Ono što nam nije trebalo jesu dva primljena gola u finišu i još jedno isključenje (Ivanović), čime je utisak pokvaren a rezultat nerealan koliko god su Italijani bili bolji. Uostalom, u četiri meča pobedili su nas tri puta, od 1992. igrali su šest finala i pet puta pobedili; pred tim činjenicama ostaje samo da se skine kapa.

Ono što treba da nas raduje jeste plasman na Olimpijadu u Atini, gde će ovi momci imati priliku da još jednom pokažu koliko mogu i šta znaju. Imaće, konačno, još jednu priliku da se revanširaju Italijanima. Naš fudbal se vraća na olimpijski turnir posle 16 godina i ta činjenica budi lepe uspomene. Srebrne medalje iz Londona 1948. (Lovrić, Brozović, Stanković, braća Čajkovski, Mitić, Bobek, Vukas…), Helsinkija 1952. (čuveni „olimpijski tim“ Beara, Stanković, Crnković, Čajkovski, Horvat, Boškov, Ognjanov, Mitić, Vukas, Bobek, Zebec) i Melburna 1956. (Radenković, Spajić, Krstić, Šekularac, Veselinović, Mujić…) ili, još više, zlatna iz Rima 1960. (Vidinić, Durković, Jusufi, Matuš, Galić, Knez, Kostić, Takač, D. Maravić…), pa čak i bronzana 1984. iz Los Anđelesa (Pudar, Čapljić, Baljić, Katanec, Elsner, Milko Đurovski, Bora Cvetković, Baždarević, D. Stojković, Mrkela…) bude nostalgična sećanja na godine i decenije u kojima je jugo-fudbal bio visoko kotiran i svuda cenjen.

Medalja u Atini treba da bude cilj, ali ne i obaveza. Ono što jeste obaveza Pižona Petrovića, selektora A reprezentacije Ilije Petkovića, predsednika Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore Dragana Stojkovića i njihovih saradnika jeste dobijanje igrača. Nema nikakve sumnje da su Lazović, Marić, Delibašić, Jokić, Neziri i, nadasve, osamnaestogodišnji Simon Vukčevič veoma talentovani fudbaleri. Ako za dve godine neko od njih zaigra na Mundijalu u Nemačkoj (pod uslovom, naravno, da se plasiramo), biće to veliki dobitak. Ako je još rano, čekaćemo ih do 2008. na EP u Austriji i Švajcarskoj, ali važno je da ih dočekamo.

Poslednji put kada smo, pod imenom SFRJ, bili „samo“ drugi u Evropi u ovoj kategoriji (1990) dobili smo Mijatovića, Šukera, Prosinečkog, Bokšića, Sinišu Mihajlovića, Bobana, Željka Petrovića, Brnovića, Jarnija, Lekovića, Novaka, Babunskog… igrače od kojih su kasnije, posle raspada zajedničke države, dugo i uspešno živele sve novokomponovane nacionalne selekcije… Jedini put kada smo bili prvaci Evrope, još 1978, imali smo u timu baš Pižona Petrovića (sa seniorskim Mundijalom 1974. iza sebe) ili Vahida Halilhodžića.

Još nekoliko primera. Italijane su 1994. predvodili Toldo, Panući, Kanavaro i Inzagi, dve godine kasnije za „azure“ su igrali Nesta i Toti, a u timu trećeplasiranih Francuza pojavili su se Pires, Makelele, Viltord i Viera… Špance je 1998. predvodio Valeron a za četvrte Holanđane u špicu napada igrali su van Nilsteroj i Makaj… Italijani su 2000. dobili Pirla, Zanetija i Ventolu a ove godine zvezda je bio centarfor Parme Đilardi, strelac 23 gola u Kalču, samo jedan manje od Ševčenka.

Šampionati Evrope za mlade upravo i služe da se vide najperspektivniji mladi igrači, da se spreme zamene za one koji polako odlaze, a ako se još osvoji i neka od medalja, utoliko bolje. Utisak je da se nama bas to desilo: dobili smo jedno „srebro“ koje je, zapravo, prvi fudbalski trofej za naš fudbal od raspada SFRJ, dobili smo olimpijsku vizu i, što je najvažnije, dobili smo u perspektivi i nekoliko odličnih igrača. Možda smo, takođe u perspektivi, dobili i selektora, kad za to dođe vreme. Dobitak je, dakle, višetruk i samo će oni kojima u ovoj zemlji inače ama baš ništa ne valja tražiti dlaku u jajetu i zakerati što nismo prvi. Sport je još jednom bio jedan od boljih izvoznih artikala zemlje a činjenica da ćemo u Atini biti zastupljeni u četiri od pet „ozbiljnih“ sportova (što će reći s loptom: košarka, odbojka, vaterpolo, fudbal) potvrđuje tezu o bogomdanoj nadarenosti za baratanje njome.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure