img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert – Belef, bašta Muzeja afričke umetnosti

Ništa osim muzike

29. jul 2004, 15:33 Dragan Ambrozić
Copied

Tartit i Afel Bocoum, 24. 07. 2004, Beograd

Tartit

Sva sumanuta lepota koncertnog života u nas sadržana je u ovim neočekivanim momentima kad nas bukvalno u beogradskom dvorištu strefi nešto što je drugde izuzetan ekskluzivitet. Tartit („Jedinstvo“) tuareški je sastav o kome se već par godina raspredaju legende u promoterskim i kritičarskim krugovima, a kog je do skoro bilo moguće videti samo u pustinjskom ambijentu, na lokalnim festivalima, gde ih je bez daha gledao i o tome svojevremeno izvestio i izvesni Robert Plant. Afel Bocoum, opet, odavno je štićenik i već viđeni naslednik legendarnog gitariste Alija Farka Tourea, do te mere posvećen poštovanju njegovog lika i dela, da ga je u jednom trenutku koncerta nazvao „svojim šefom“. Zajedno, oni predstavljaju senzacionalnu smešu kulturnih idioma kakvu ostatak sveta nije imao prilike da upozna, i to pravo iz Malija, zemlje koja se opravdano smatra izvorom najbolje afričke muzike trenutka.

Razloge za specijalnu kulturnu poziciju Malija na karti afričke muzike, i to pored svetu bližih Senegala, Nigerije i Južne Afrike, treba tražiti u nekoliko određujućih momenata: Mali je jedna od retkih afričkih teritorija na kojoj je u srednjem veku postojala autentična lokalna država, a od ponovnog sticanja nezavisnosti dugo je imao relativno stabilnu političku situaciju, zahvaljujući socijalističkoj diktaturi Musea Traorea; ima snažnu, i dalje živu muzičku tradiciju, koja se napaja iz bar tri različita etnička zaleđa; konačno, sam Mali je raskrsnica svetova i predziđe crne Afrike, odnosno onaj njen deo koji je (uz Sudan) od najranijih vremena bio izložen svim evropskim i bliskoistočnim uticajima, zahvaljujući činjenici da se u drevnom Timbuktuu počinju i završavaju karavanski putevi preko Sahare. Zato nam muzika Malija ponekad zvuči kao da je sastavljena od prepoznatljivih elemenata, ali izvrnutih na neobičan način, i zato se kritičari često utrkuju da upotrebe oznake kao „pustinjski bluz“ ili „afrički soul“… Nečeg tu ima, što znamo već jako dobro, ali nam je rečeno drugim sledom reči u rečenici.

Afel Bocoum

Socijalna uloga muzike u Maliju ništa se nije izmenila od starih vremena – tako je već pomenuti Ali Farka Toure, posle pošteno zarađenog svetskog uspeha krunisanog albumom Talking Timbuktu (1994), u saradnji sa Ryom Cooderom (komentar nepotreban), konačno rešio da se povuče u svoj rodni kraj Niafunke i pomogne izgradnju novog irigacionog sistema vezanog za reku Niger, koja život znači tamošnjim seljacima suočenim sa stalnom sušom. Šta više, sam Afel Bocoum je po struci agroinženjer, školovan od strane države upravo za projektovanje sistema za navodnjavanje – mada je bio nagrađivan i popularan muzičar, svojevremeno je morao da se preseli i radi u sasvim drugom delu zemlje, gde je njegova pomoć bila potrebna. Na kraju je Ali Farka Toure uspeo da ga vrati kući, ali i da uveze i montira pravi ekskluzivan studio u Niafunkeu, u kome je Bocoumov debi album naposletku snimljen. Ova, ali i ostala najveća imena malijske muzike – Salif Keita, Oumou Sangare, Bubakar Traore, Habib Koite – nikad nisu zaboravila da su i sami važne društvene figure i da je muzika u njihovoj zemlji isto što i mediji – onaj ko ima moć nad njom, ima i posebnu odgovornost, jer ga svi slušaju.

Dok su Afelovi vižljasti gitaristi čvrsto stajali na sceni izvlačeći improvizacije sa karakterističnim malijskim zvukom, a zatim zaneseni i zaigrali minimalnim koracima jedan pored drugog i oko svojih gitara, još je sve to izgledalo kao očekivani afro spektakl, ali kad smo shvatili da je pojavno obličje grupe Tartit sačinjeno od ravno pet Esmi Redžepovih, te dva muška Tuarega, otvorila se potpuno nova dimenzija ovog događaja. Ispod gitarskih melodija bili smo poliveni ubitačnim ritmovima udaraljki i nekom vrstom afričkog ženskog ojkanja a potom i zablesnuti ritualnim muškim plesom – sve to orkestrirano sa preciznošću vrhunskih umetnika pred kojom ostajete nemi, dok noge same rade svoj posao. Nije bilo trenutaka tokom nastupa ovih muzičkih sastava kad je međusobno dopunjavanje u improvizacijama ličilo na nadigravanje i nadjačavanje – najčešće je to bila tonalna sinergija za koju nismo slutili da uopšte može da postoji.

Ali Farka Toure je svoje praktično povlačenje iz muzičkog sveta objasnio, otprilike, rekavši „da mu duhovi više nisu govorili šta da svira“. Slušajući i gledajući Tartit i Afela Bocouma, bili smo sigurni da će im duhovi još mnogo toga reći, i da tamo odakle dolaze, između najsnažnijeg sunca na nebu i najdubljeg siromaštva na zemlji, očigledno postoji samo muzika, i ništa osim muzike.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

21.decembar 2025. S. Ć.

Ivan Medenica: U kulturi ne mogu da zamislim goreg ministra od Selakovića

Selaković je dno dna kakvo se nije moglo zamisliti i ja, iskreno rečeno, ne mogu da zamislim gore od Selakovića, kad je sektor kulture u pitanju, rekao je Ivan Medenica

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure