Mesić favorit

Hrvatski birači u nedjelju 16. januara ponovo izlaze na izbore kako bi izabrali predsjednika između dva kandidata: aktualnog predsjednika Stjepana Mesića i njegove protukandidatkinje Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade i dugogodišnje funkcionarke HDZ-a. U prvom krugu, Mesiću je nedostajalo oko 25.000 glasova da pobijedi, jer je u konkurenciji s još 12 kandidata osvojio 49,03 posto glasova, dok je Kosorica – koja je jedva pretekla trećeplasiranog Borisa Mikšića, anonimnog biznismena karićevskog stila iz SAD – uspjela dobiti 20,18 posto glasova izašlih birača. U prvom krugu ih je izašlo 51 posto od ukupnog broja.

Kao i mnogo puta od 1990. do danas, drugom krugu je doprinijelo ono što se slobodno može nazvati „dijasporičnim inženjeringom“: za razliku od, primjerice, Srbije i Crne Gore gdje je bilo tek sedam glasačkih mjesta (četiri u Vojvodini, dva u Beogradu i jedno u Kotoru) i gdje je izašlo ukupno 1589 birača (od dosad registriranih 23.426 onih koji imaju hrvatski pasoš i boravak u SCG), u Bosni i Hercegovini se glasalo maltene na svakom ćošku. Ukupno je, od dosad registriranih 398.080 birača, izvan zemlje glasalo 77.448 ili 19,46 posto, s rezultatom apsolutno suprotnim od onoga kod kuće, pa je Mesiću povjerenje dalo njih 10.633 ili 13,73 posto, dok se Jadranka Kosor može podičiti s 46.407 ili 59,92 posto. Drugim riječima, HDZ trči drugi predsjednički krug zahvaljujući formuli biračkog rezervoara u susjednoj državi kojega je osmislila još Tuđmanova administracija i koji se dosad uvijek pokazao pouzdanim. Koliko se i dalje brine o jednakosti građana, pokazuje i činjenica da će i drugi krug izbora, čiji su troškovi procijenjeni na oko 60 milijuna kuna (preko 600 milijuna dinara), platiti isključivo „domaći“ birači, a ne i ovi „iz dijaspore“, koje izbori ne koštaju ništa, ali ih zato nerijetko odlučuju.

Drugi krug predizborne kampanje, svakako, bio je oštriji od prvoga, koji je bio obilježen mlakošću. Protukandidati, Mesić i Kosorica – koja je u kampanji novi nadimak „Suzana“ pridodala već postojećem „Majka Tereza“, zbog silnih emocija i razbacivanja tuđih para brojnim ugroženim skupinama u hrvatskom društvu – u drugoj predizbornoj rundi razmjenjuju uglavnom teške riječi, čak i u onim točkama u kojima se inače ne razlikuju. Dapače, ponovo je na dnevnom redu tema „što je tko radio u ratu“, pa Kosorica – sve nervoznije, čini se – kao da pokušava dokazati da je upravo ona ta koja je ratovala u nekom od zagrebačkih radijskih podruma (u Zagreb je stigla s Radio Drniša), za razliku od Mesića koji je, eto, tek onako sjedio u Predsjedništvu u Beogradu, vucao se po konvojima za Dubrovnik i usprotivio se politici Franje Tuđmana oko ratovanja u susjednoj Bosni i Hercegovini, te napustio HDZ riskirajući i vlastitu političku eutanaziju.

Ono, međutim, u čemu se dvoje kandidata definitivno razlikuju pitanje je haškog optuženika Ante Gotovine. Za razliku od Mesića koji bi odbjeglog generala nagovarao da se preda Haškom sudu i spasi Hrvatsku daljnjeg natezanja s međunarodnom zajednicom, Kosorica izjavljuje da, u slučaju da vidi Gotovinu, ne bi učinila – ništa. “ Nisam dugo vidjela generala Gotovinu, sigurno se u međuvremenu promijenio i vjerojatno ga ne bih prepoznala. Stoga ne bih ništa poduzela da ga ugledam“, izjavila je predsjednička kandidatkinja u sučeljavanju s Mesićem na RTL televiziji u ponedjeljak navečer. I upravo je to karta na koju Kosorica igra: na one birače koji i dalje mašu Pavelićevim i Gotovininim slikama po dalmatinskim gradovima i koji snatre nove spomenike zločincima francetićima i budacima, a koje je Sanader uspio bar maknuti s ulica i trgova i postići da haški optuženici u Hag odlaze na prvi poziv glavne tužiteljice Karle del Ponte.

Mesić je, prema istraživanjima, i dalje favorit predstojećih izbora. Činjenica, međutim, da je potpuni autsajder Boris Mikšić, hrvatski bismismen iz SAD, koji je svašta nemogućeg naobećavao u kampanji, dobio čak 18 posto glasova u prvom krugu, govori da je biračima svega dosta i da vladajuću koaliciju predvođenu HDZ-om Ive Sanadera (koja opstaje i zahvaljujući glasovima manjina, koje su pak glasale za Mesića u prvom krugu) nakon izbora ne čekaju lagodni dani.