img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi palestinski predsednik

Realnost i očekivanja

19. januar 2005, 18:28 Marko Savić
Copied

Palestinci su ukazali poverenje lideru koji je najavio da želi da počne rešavati probleme mirnim putem i tako su napravili svoj izbor

Prvi palestinski izbori posle smrti Jasera Arafata doneli su pobedu Mahmudu Abasu, njegovom nekadašnjem sledbeniku i saborcu. Abas je od početka važio za favorita i jedinog ozbiljnijeg protivnika imao je u dr Mustafi Bargutiju, koji je završio na drugom mestu. Njegovoj pobedi pridaje se veliko značenje, najviše iz dva razloga: prvo, pobedio je kandidat koji se zalaže za mir sa Izraelom i čija je kampanja bila zasnovana na mirovnoj retorici i, s druge strane, Abasova ubedljiva pobeda pokazuje da iza njega stoji zaista velika većina palestinskog naroda, što mu, veruje se, može omogućiti da sprovede svoj politički program. Iako su ekstremističke organizacije Hamas i Islamski džihad bojkotovale izbore, najavile su da će sarađivati sa njim. Neskrivene simpatije Izraela i SAD prema njemu pokazuju da ima veliku međunarodnu podršku u trenutku kada je pred njim težak zadatak. Abas će najpre morati da okupi sve relevantne palestinske političke snage i nastavi pregovore sa Izraelom, a to je pre svega ono što od njega očekuju Izrael i Zapad.

U unutrašnjoj politici stvaranje kakvih-takvih institucija ostaje prioritet. Abas mora da se izbori sa Arafatovim nasleđem (korupcijom, suparništvima, nepostojanjem bilo kakve vlasti) i svoju vladavinu zasnuje na zakonu, kao što je i najavio u predizbornoj kampanji. Da bi uspeo u tome, pre svega mu je potreban mir, koji mu jedino Izrael može obezbediti. Ne može da se nada nikakvom trajnom jednostranom primirju ukoliko Izrael nastavi sa politikom “ciljanih ubistava“, niti pacifikaciji i razoružanju ekstremista dok pod soptvenom kontrolom ne bude imao oružane snage koje su jače od njihovih.

S druge strane, Izrael najavljuje da neće biti pravih pregovora dok se ekstremisti ne razoružaju. Do tada mogu samo razgovarati o tome šta se može učiniti jednog dana.

NAJVEĆI PROBLEM: U tome i leži njegov glavni problem. Veliko je pitanje da li će Abas uspeti da izbegne zamku u kojoj se i Arafat našao pre nekoliko godina, kada je popuštajući Izraelcima navlačio na sebe bes Palestinaca i obrnuto: popuštajući palestinskim ekstremistima, sam je sebe izolovao u mirovnom procesu. Arafat iz toga nije uspeo da se izvuče, a da li će Abasu poći za rukom, pokazaće vreme. On ne poseduje ni Arafatovu harizmu ni neophodan autoritet i moraće da uz mnogo političke volje pokaže i umešnost da bi to postigao.

Za razliku od Jasera Arafata, svog prethodnika na mestu predsednika Palestinske uprave i PLO-a, u čijoj je senci dugo radio, Abas ima nešto drugačije viđenje situacije. On je od početka druge intifade 2000. godine bio kritičan prema upotrebi sile u odnosima sa Izraelom, veruje u snažnu civilnu vladu i protivi se revolucionarnoj borbi. U svim ostalim tačkama, koje se tiču povratka izbeglica, statusa Jerusalima kao glavnog grada buduće palestinske države i oslobađanja palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, on je ostao dosledan svom nekadašnjem vođi. I svoju pobedu na izborima posvetio je Arafatu i palestinskim izbeglicama i zatvorenicima. Dakle, ciljevi ostaju isti, menjaju se sredstva.

PODRŠKA:Upravo u tome je Abas dobio prednost u očima Zapada i Izraela u odnosu na ostale kandidate. Izraelski premijer Arijel Šaron je više puta izjavio da je Mahmud Abas jedini palestinski lider sa kojim on može da razgovara. Predsednik SAD Džordž Buš pozdravio je njegovu pobedu i najavio da će deo svog novostečenog postizbornog kapitala uložiti i u rešavanje izraelsko-palestinskog problema i u stvaranje palestinske države.

U međuvremenu, Palestinskoj upravi je potrebna velika pomoć, pre svega finansijska da bi bila u stanju da izađe na kraj sa ogromnim ekonomskim teškoćama u kojima se sada nalazi. Izraelska razaranja, izgradnja zida na Zapadnoj obali, ograničenje kretanja i nepostojanje zakona, bezbednosti, kao i korupcija gotovo da su uništile palestinsku privredu. Jako nizak životni standard i ogromna nezaposlenost su problemi sa kojima se treba hitno pozabaviti. I tu se Abas suočava sa velikim očekivanjima.

Na kraju, ostaje pitanje šta će Izrael i međunarodna zajednica uraditi ukoliko Abas ispuni zahteve koji su mu postavljeni. Čak i ako uspe da razoruža militante i prebaci loptu na izraelsku stranu, kako će Izrael reagovati? To se sada čini kao daleka budućnost, ali jednog dana i to može postati stvarnost.

Palestinci su ukazali poverenje lideru koji je najavio da želi da počne rešavati probleme mirnim putem i tako su napravili svoj izbor. Abas će morati da pokuša da privoli militante da sa oružane borbe pređu na pregovore, i da ih uveri da je to bolji i uspešniji vid borbe za palestinske nacionalne interese. Posle toga može čekati na odgovor Izraela. Do tada svi palestinski problemi ostaju, promenila se samo osoba koja će pokušati da ih reši. Da li će to biti dovoljno pokazaće vreme, a sa Abasovim izborom pojavio se i tračak nade, što je samo po sebi dobar znak.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Avion

Sjedinjene Američke Države

23.mart 2026. K. S.

Sudar aviona i spasilačkog vozila na aerodromu u Njujorku: Poginuli pilot i kopilot

U sudaru spasilačko-vatrogasnog vozila i aviona na aerodromu u Njujorku poginulo najmanje dvoje ljudi

Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure