Stručnjaci kažu da na nasilničko ponašanje adolescenata najviše utiče okruženje u kome deca odrastaju i da su deca nasilnici po pravilu ona koja nasilje trpe
LICE MESTA: Brankov most
Prošlog četvrtka ujutro policiji je prijavljeno da je grupa mladića, po rečima dvojice očevidaca četvorica Roma starosti između 15 i 20 godina, viđena u trenutku kada je sa sredine mosta iz Brankove u Savu bacila ljudsko telo. Posle dvodnevne policijske istrage slučaj je rasvetljen: četvorica maloletnika, uzrasta između 13 i 15 godina, uhapšeni su zbog sumnje da su bacili sa mosta svog jedanaestogodišnjeg druga koji se zatim udavio u Savi, što su oni u istrazi i priznali. Trojica četrnaestogodišnjaka zadržani su u pritvoru, dok je trinaestogodišnjak, budući da u tom uzrastu ne može biti krivično gonjen, smešten u prihvatilište za decu i omladinu. Za telom ubijenog dečaka još se bezuspešno traga.
Na konferenciji za novinare održanoj ovim povodom načelnik SUP-a Beograda Milorad Simić opisao je kako se ovaj zločin odigrao. Dan pre ubistva ova grupa izvukla je deblji kraj u fizičkom sukobu sa nekim dečakom, takođe skitnicom, za koga se zna da je od njih stariji, ali ne i koliko. Kobnog jutra su ga tražili po centru grada da izravnaju račune. Prethodno su, kako je rekao načelnik, „najverovatnije duvali lepak“. Nisu našli koga su tražili, ali su zato na Zelenom vencu sreli njegovog mlađeg jedanaestogodišnjeg brata, koga su pozvali da pođe s njima preko mosta. Kada su bili na sredini mosta, jedan od njih je predložio da sada već pokojnog dečaka bace sa mosta, što su druga trojica prihvatila. Kada su to i učinili pobegli su, prethodno se uverivši da dečak-žrtva nije isplivao.
UZROCIILIPOSLEDICE: Kao i u svim drugim slučajevima maloletničkog nasilja, povod za ovaj zločin je banalan i može se pripisati emotivnoj nezrelosti i vaspitnoj zapuštenosti, što krug odgovornih za njihov postupak sužava na njihove roditelje. Pitanje je, međutim, da li i društvo snosi deo odgovornosti što na ulicama ima dece bez roditeljskog staranja, a time i za ovaj tragičan događaj. Postoje, naime, specijalizovane službe koje su osnovane da bi se nezbrinutom decom bavile, pre nego što pređu u isključivu nadležnost policije, pravosuđa i vaspitno-popravnih ustanova.
Da su ove službe zakazale, postoji više indicija. Prva je da su ova četvorica uhapšeni u svom „staništu“, šahtu toplovoda ispod Mostarske petlje gde su navodno boravili oko desetak dana. Često su ih viđali, kažu, prolaznici i stanari baraka u okolini. Ovo stanište dece-skitnica poznato je široj javnosti od prošle godine kada ga je „otkrila“ ekipa televizije B92, koja je tadašnje „stanare“ posle kraćeg intervjua odvela u nadležni Centar za socijalni rad. Lako je moguće, mada teško proverivo, da je reč o istim dečacima.
U policijskom izveštaju navodi se da su ubijeni dečak i četvorica njegovih ubica od ranije poznati inspektorima SUP-a, da su „vaspitno veoma zapušteni“ i da su policajci s njima imali problema, uglavnom zbog prosjačenja i lutanja po centru Beograda, ali i zbog krivičnih dela, mahom krađa.
OPOMENE: Ovaj izveštaj neumitno navodi na zaključak da nadležni, od policije do socijalnih radnika, ništa nisu učinili da se ta deca zbrinu iako su za njih znali, već su ih ostavili na ulici prepuštene samima sebi. To što su ih roditelji zapustili jeste za svaku osudu, ali nije opravdanje da to isto učine i oni koji postoje baš da bi se njima bavili.
Maloletničko nasilje nije sporadična, već ustaljena pojava skoro svuda u svetu. Stručnjaci kažu da na nasilničko ponašanje adolescenata najviše utiče okruženje u kome deca odrastaju i da su deca-nasilnici po pravilu ona koja nasilje trpe jer, poznato je, nasilje rađa nasilje. Ovim dečacima nasilje je bilo svakodnevna i uobičajena pojava, počev od porodice od koje su odbegli do policajaca koji zasigurno nisu bili nežni u kontaktu s njima jer su im, kako u izveštaju piše, „pravili probleme“. Kako im je bilo do sada, biće im i ubuduće: ni u maloletničkom zatvoru ni u prihvatilištima za decu i omladinu štićenike ne maze. Naprotiv. Začarani krug u kome su se krivicom odraslih našli, za njih je definitivno zatvoren. Za stotine drugih, njima sličnih, nade možda ima. Ova tragedija je svima, naročito nadležnima, ozbiljna opomena.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!