Tragični „restlovi“ istorije, pogotovo kada je reč o masovnim zločinima, bilo prema „tuđim“ etničkim zajednicama bilo prema sopstvenim građanima, aktuelna su tema u svetskim razmerama. U nemačkom Bundestagu prošle je sedmice usvojena deklaracija o turskom pokolju Jermena početkom prošlog veka – godinu dana pre toga rasprava na istu temu vodila se i u francuskoj Narodnoj skupštini; oba doma američkog Kongresa ovih su dana usvojili dokument o genocidu u Srebrnici koji se zbio pre deset godina; početkom juna roditelji i srodnici studenata poginulih na Tjenanmenu pre 16 godina, otvorenim pismom kineskom predsedniku Hu Đintaou založili su se za preispitivanje važeće zvanične ocene („kontrarevolucija“) o najtragičnijem događaju u povesti moderne Kine. Ovog meseca takođe, i Argentina je ponovo otvorila jednu od tamnijih strana sopstvene prošlosti – odlukom Ustavnog suda van snage su stavljena dva zakonska propisa koja su onemogućavala suđenja pripadnicima vojske odgovornim za masovna kidnapovanja, mučenja i ubistva civila tokom vladavine hunte pre više od četvrt stoleća.
Zločini ne zastarevaju – maksima je na kojoj već decenijama počiva međunarodno pravo. Sadašnje otvaranje ove traumatične teme i na političkom nivou prvenstveno je deo globalnog napora da se njihovim smeštanjem u kontekst savremenih merila i vrednosti kreira, kako kažu eksperti, nova kultura sećanja i tako doprinese stvaranju novog identiteta i naroda i država. O tome na svoj način svedoče dopisnici „Vremena“ iz Berlina i Južne Amerike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U tužbama protiv Šona „Didija“ Kombsa identifikuje se nekoliko moćnih i bogatih ljudi u njegovom okruženju. Oni se spominju kao saučesnici i svedoci reketiranja, seksualnog zlostavljanja i drugih krivičnih dela
Čuveni francuski satirični časopis Šarli Ebdo na meti je oštrih kritika zbog „odvratnog crteža” koji prikazuje slučaj Žizel Peliko, žene koja je optužila muža da ju je čitavu deceniju drogirao i pozivao muškarce na internetu da je siluju. Ipak, trenutno zgražavanje javnosti ne briše činjenicu da je stranica na kojoj je njen muž regrutovao muškarce imala preko 500.000 posetilaca mesečno
Privučen islamističkom ekstremizmu još kao tinejdžer, proveo je 22 godine po izraelskim zatvorima pre povratka na front. Ko je bio Jahja Sinvar, ubijeni lider Hamasa
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Samozvani „vrhovni komandant“ Aleksandar Vučić obećao je Mađarima, koji su se pobunili protiv služenja vojnog roka, da će za njih pronaći neko rešenje. A šta je sa drugim nacionalnim manjinama - Bošnjacima, Romima, Slovacima, Crnogorcima, Rumunima, Albancima. Hoće li u Vojsku Srbije ići samo Srbi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!