img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljska – Belorusija

Nova „gvozdena zavesa“

03. avgust 2005, 18:40 Boris Varga
Copied

Dok oko jedne poljske nevladine organizacije u Belorusiji traje diplomatski spor između Varšave i Minska, analitičari ukazuju da je na prostorima bivšeg komunističkog bloka počeo proces obrnut "šarenim revolucijama"

ZABRINUTI DVOJAC: Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin

Krajem prošle nedelje Ministarstvo inostranih poslova Poljske povuklo je ambasadora iz Minska i najavilo da postoji mogućnost da beloruski ambasador u Varšavi bude proglašen personom non grata. Ovom ozbiljnom diplomatskom sporu između Varšave i Minska u poslednjih nekoliko meseci prethodile su deportacije po tri diplomata s obe strane. Zahlađenje diplomatskih odnosa počelo je još u martu kada je nevladina organizacija Savez Poljaka u Belorusiji izabrala novo rukovodstvo, koje nisu priznale vlasti u Minsku. Politički prizor podseća na onaj iz hladnog rata: Poljska je optužila režim Aleksandra Lukašenka za kršenje osnovnih ljudskih prava i slobode izbora, kao i diktiranje politike poljskoj nacionalnoj manjini u Belorusiji (poljska nacionalna manjina u Belorusiji broji 395.000, četiri odsto ukupnog broja stanovništva). Istovremeno je Minsk uzvratio, optužujući Poljsku za mešanje u unutrašnje stvari Belorusije i još jedan pokušaj „uvoza šarene revolucije na prostor bivšeg SSSR“. Odnose dve zemlje dodatno komplikuje medijski projekat Radio-stanice Slobodna Belorusija koja bi uskoro trebalo da počne emitovanje programa sa teritorije Poljske, a Vašington je pomoć nezavisnim beloruskim medijima povećao na deset miliona dolara.

KGB FOREVER: U Belorusiji je krajem prošle nedelje uhapšeno nekoliko aktivista Saveza Poljaka Belorusije, među njima i zamenik predsednika te organizacije Južef Požeckij, koji su zbog navodnih „protivzakonitih aktivnosti“ osuđeni na po nekoliko dana zatvora. Prošlonedeljnom zaoštravanju diplomatskih odnosa Poljske i Belorusije doprinelo je i hapšenje novinara poljskog lista „Gazeta viborča“ koji su doputovali u Belorusiju s namerom da prate suđenje poljskim aktivistima. Režim Aleksandra Lukašenka optužio je poljski Fond za razvoj nauke „Dijalog“ u Minsku za špijunske aktivnosti, a svojevrsni cinizam bio je način na koji su beloruske obaveštajne službe (tajna policija još uvek nosi naziv KGB) pratile poljske novinare i – kako tvrde mediji – snimale ih kamerama kao u špijunskim filmovima. Beloruska državna televizija nedavno je u udarnom terminu emitovala dokumentarni film o navodnim „špijunskim delatnostima“ kojima se bavi ambasada Poljske u Minsku.

Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog zatezanja međudržavnih odnosa između Varšave i Minska. Zvanična Varšava tvrdi da je provokacija Minska usmerena na remećenje dobrih odnosa Poljske sa Briselom, dok zvanični Minsk reakciju Varšave smatra uvodom u predizbornu kampanju predsedničkih izbora planiranih za početak oktobra. Predsednički izbori sledeće godine biće održani i u Belorusiji, gde će se aktuelni predsednik Aleksandar Lukašenko po treći put kandidovati i pored upozorenja međunarodne zajednice, a 2007. i 2008. i Rusiju čekaju izbori na više nivoa. Nezavisni analitičari smatraju da je represija koju beloruske vlasti sprovode nad organizacijom koja predstavlja poljsku nacionalnu manjinu u Belorusiji osmišljena i višeznačna poruka. Sudbina Saveza Poljaka i poljskog Fonda za nauku trebalo bi da posluži kao primer drugim nevladinim organizacijama i njihovim donatorima koji su u bivšem istočnom bloku dosta angažovani tokom predizbornih kampanja. Režim u Minsku takođe – tvrde posmatrači – pokušava da Poljake predstavi kao „sluge stranih, tj. američkih interesa“.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko optužuje Zapad, posebno Sjedinjene Države, za pokušaj destabilizacije političke situacije u zemlji tako što – kako on tvrdi – „preko Poljske, Litvanije, a sad već i Ukrajine nastoje da ‘narandžastu revoluciju’ – kojom je prošle godine opozicija u Kijevu preuzela vlast – presele u Belorusiju i Rusiju“. Takođe je najavio intenzivno angažovanje obaveštajnih službi u pronalaženju rušitelja ustavnog poretka zemlje. „Oni mobilišu sve“, kaže baćuška Lukašenko, „ali mi se ne plašimo nikakvih ‘šarenih revolucija’, jer je svaki napad na Belorusiju napad i na Moskvu.“ Predsednik Rusije Vladimir Putin je prošle nedelje signalizirao da je „na pomolu kraj stranog finansiranja nevladinih organizacija koje se bave političkim aktivnostima“. Ruske vlasti su već zatvorile moskovski biro Sorosovog Fonda za otvoreno društvo. „Nijedna zemlja koja drži do sebe to ne dozvoljava, pa neće ni Rusija“, kaže Putin. Nakon „plišanih“, popularno nazvanih „šarenih revolucija“ u poslednje dve godine na postsovjetskim prostorima, Moskva je pooštrila odnose sa Zapadom, optužujući nevladin sektor i strane fondacije za mešanje u unutrašnje stvari Rusije. Hajka na takozvane politički angažovane NVO, koju su najavili predsednici Putin i Lukašenko, kod mnogih izaziva strah od spuštanja nove „gvozdene zavese“ na evro-azijskom kontinentu. Jer, nejasno je šta se podrazumeva pod – kako kaže Putin – „političkim aktivnostima“ kojima se bave neke nevladine organizacije, ali je sasvim poznato da su šarene revolucije u Gruziji i Ukrajini značajnim delom izvedene lobiranjem NVO za vreme izbormih kampanja.

ORBITA: Bivša sovjetska, centralnoazijska republika Uzbekistan još prošle godine je zabranila rad Sorosovoj kancelariji Fonda za otvoreno društvo u Taškentu. Zabranjena je i delatnost međunarodne organizacije za podršku medijima „Inter njuz“. Inače, Uzbekistan, gde su pre nekoliko meseci krvavo ugušene demonstracije u gradu Andidžanu, važi za „grudu“ na kojoj se zaustavio takozvani domino-efekat „šarenih revolucija“. Predsednik Sjedinjenih Država Džordž Buš nabrojao je prošlog meseca zemlje gde su se proširile takozvane „šarene revolucije“ i najavio da je to „proces koji će se uskoro raširiti po celom svetu“.

Uz novu strategiju zatvaranja „pred najezdom Zapada“, predsednici Putin i Lukašenko nastoje da još jače učvrste Savez Rusije i Belorusije. Planirano je da se na jesen razmotri Nacrt ustava savezne države i da počnu pregovori o zajedničkoj valuti. Razrađuje se i projekat stvaranja Jedinstvenog ekonomskog prostora (JEEP) u koji bi trebalo da uđu Rusija, Belorusija, Kazahstan i Ukrajina (čije je članstvo pod velikim znakom pitanja posle odlaska režima Leonida Kučme), koji bi predstavljao konkurenciju najvećem svetskom tržištu – evropskom; konačno, aktivirane su i međunarodne organizacije koje se na prostoru bivšeg komunističkog bloka i Centralne Azije bave pitanjima bezbednosti, transporta i ekonomije.

KONTRAREVOLUCIJA: Nakon „narandžaste revolucije“ u Kijevu početkom ove godine omladinski ogranak opozicionog bloka u Rusiji Grigorija Javlinskog Jabloko najavio je stvaranje sličnog omladinskog pokreta u Moskvi, po uzoru na srpski Otpor, gruzijsku Kmaru i ukrajinsku Poru, s ciljem da i u ključnoj postkomunističkoj zemlji izazove drugi talas demokratskih promena – nenasilnu smenu autokratskog režima Vladimira Putina. Prema mišljenju lidera omladine Jabloka Ilje Jašina, za to je potrebno objedinjavanje svih omladinskih organizacija širom Rusije. Kremlj nije čekao da bivši „komsomolci“ budu prepušteni „kojekakvim političkim vetrovima“ i već je polovinom aprila stvorio provladinu omladinsku organizaciju pod imenom „Naši“. Po uzoru na sovjetski „Komsomol“ vođe savremenih ruskih omladinaca sebe nazivaju „komesarima“ i obećavaju da će za koju godinu zameniti postojeću rusku elitu. „Naši“ tvrde da se bore protiv domaćih oligarha koji su doveli do kriminalizacije društva, ali i liberala i nacionalista, koji u Rusiji takođe imaju jake omladinske organizacije, kao što je već pomenuti omladinski ogranak Jabloka, i nacional-boljševika poznatog ruskog disidenta Eduarda Limonova. Lider mladih „jabukovaca“ Ilja Jašin tvrdi da će ruske vlasti iskoristiti „Naše“ tj. „njihove“ za kontrarevoluciju i „rasterivanje opozicionih demonstranata“ u slučaju pokušaja da se režim Putina smeni na ulicama Moskve. Oko tri hiljade komesara „Naših“ nedavno su organizovali kamp ili takozvani slet na jezeru Seliger u Tverskoj oblasti Rusije gde su se – prema rečima organizatora – bavili sportom, slušali predavanja i pomagali restauraciju crkava.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Samit Kina-SAD

15.maj 2026. Uroš Mitrović

Susret Trampa i Si Đinpinga: Varljivo primirje u globalnom sukobu za prevlast

Poseta Donalda Trampa Kini prevazilazi okvir klasične diplomatije i predstavlja pokušaj Vašingtona i Pekinga da, uprkos rastućem rivalstvu oko trgovine, tehnologije, Tajvana i Bliskog istoka, očuvaju stabilne ekonomske odnose i spreče prerastanje globalnih tenzija u otvoreni sukob

Gerhard Sreder

Rat u Ukrajini

15.maj 2026. Anja Mihić

EU odbacila Putinov predlog: Šreder neće govoriti u ime Evropljana

EU je odbacila predlog Vladimira Putina da bivši nemački kancelar, naklonjen Kremlju, Gerhard Šreder bude evropski posrednik u mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini

Uhapšen serijski ubica u Severnoj Makedoniji

Serijski ubica

15.maj 2026. A.P.

Serijski ubica u Makedoniji osumnjičen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva

Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu vodi istragu protiv T.B. (25) zbog sumnje da je počinio četiri ubistva i dva pokušaja ubistva. Tužilaštvo navodi da su zločini motivisani mržnjom prema ženama i koristoljubljem

Tuča u Zagrebu

Hrvatska

15.maj 2026. A.M.

Devojka u centru Zagreba pretukla Filipinca: Slučaj već danima potresa Hrvatsku

Snimak brutalnog napada na filipinskog državljanina u centru Zagreba izazvao je buru na društvenim mrežama i osude javnosti. Policija je privela 20-godišnju Mateu O, za koju mediji navode da je i ranije bila pod merama opreza

Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama

SAD

15.maj 2026. I.M.

Američki sud blokirao sankcije Frančeski Albaneze: Presuda u korist izvestiteljke UN

Savezni sud u SAD privremeno je obustavio sankcije protiv specijalne izvestiteljke UN Frančeske Albaneze, koje je ranije uvela američka administracija zbog njenih kritika politike prema Gazi. Sud je ocenio da se radi o ograničavanju slobode govora

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure