img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljska – Belorusija

Nova „gvozdena zavesa“

03. avgust 2005, 18:40 Boris Varga
Copied

Dok oko jedne poljske nevladine organizacije u Belorusiji traje diplomatski spor između Varšave i Minska, analitičari ukazuju da je na prostorima bivšeg komunističkog bloka počeo proces obrnut "šarenim revolucijama"

ZABRINUTI DVOJAC: Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin

Krajem prošle nedelje Ministarstvo inostranih poslova Poljske povuklo je ambasadora iz Minska i najavilo da postoji mogućnost da beloruski ambasador u Varšavi bude proglašen personom non grata. Ovom ozbiljnom diplomatskom sporu između Varšave i Minska u poslednjih nekoliko meseci prethodile su deportacije po tri diplomata s obe strane. Zahlađenje diplomatskih odnosa počelo je još u martu kada je nevladina organizacija Savez Poljaka u Belorusiji izabrala novo rukovodstvo, koje nisu priznale vlasti u Minsku. Politički prizor podseća na onaj iz hladnog rata: Poljska je optužila režim Aleksandra Lukašenka za kršenje osnovnih ljudskih prava i slobode izbora, kao i diktiranje politike poljskoj nacionalnoj manjini u Belorusiji (poljska nacionalna manjina u Belorusiji broji 395.000, četiri odsto ukupnog broja stanovništva). Istovremeno je Minsk uzvratio, optužujući Poljsku za mešanje u unutrašnje stvari Belorusije i još jedan pokušaj „uvoza šarene revolucije na prostor bivšeg SSSR“. Odnose dve zemlje dodatno komplikuje medijski projekat Radio-stanice Slobodna Belorusija koja bi uskoro trebalo da počne emitovanje programa sa teritorije Poljske, a Vašington je pomoć nezavisnim beloruskim medijima povećao na deset miliona dolara.

KGB FOREVER: U Belorusiji je krajem prošle nedelje uhapšeno nekoliko aktivista Saveza Poljaka Belorusije, među njima i zamenik predsednika te organizacije Južef Požeckij, koji su zbog navodnih „protivzakonitih aktivnosti“ osuđeni na po nekoliko dana zatvora. Prošlonedeljnom zaoštravanju diplomatskih odnosa Poljske i Belorusije doprinelo je i hapšenje novinara poljskog lista „Gazeta viborča“ koji su doputovali u Belorusiju s namerom da prate suđenje poljskim aktivistima. Režim Aleksandra Lukašenka optužio je poljski Fond za razvoj nauke „Dijalog“ u Minsku za špijunske aktivnosti, a svojevrsni cinizam bio je način na koji su beloruske obaveštajne službe (tajna policija još uvek nosi naziv KGB) pratile poljske novinare i – kako tvrde mediji – snimale ih kamerama kao u špijunskim filmovima. Beloruska državna televizija nedavno je u udarnom terminu emitovala dokumentarni film o navodnim „špijunskim delatnostima“ kojima se bavi ambasada Poljske u Minsku.

Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog zatezanja međudržavnih odnosa između Varšave i Minska. Zvanična Varšava tvrdi da je provokacija Minska usmerena na remećenje dobrih odnosa Poljske sa Briselom, dok zvanični Minsk reakciju Varšave smatra uvodom u predizbornu kampanju predsedničkih izbora planiranih za početak oktobra. Predsednički izbori sledeće godine biće održani i u Belorusiji, gde će se aktuelni predsednik Aleksandar Lukašenko po treći put kandidovati i pored upozorenja međunarodne zajednice, a 2007. i 2008. i Rusiju čekaju izbori na više nivoa. Nezavisni analitičari smatraju da je represija koju beloruske vlasti sprovode nad organizacijom koja predstavlja poljsku nacionalnu manjinu u Belorusiji osmišljena i višeznačna poruka. Sudbina Saveza Poljaka i poljskog Fonda za nauku trebalo bi da posluži kao primer drugim nevladinim organizacijama i njihovim donatorima koji su u bivšem istočnom bloku dosta angažovani tokom predizbornih kampanja. Režim u Minsku takođe – tvrde posmatrači – pokušava da Poljake predstavi kao „sluge stranih, tj. američkih interesa“.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko optužuje Zapad, posebno Sjedinjene Države, za pokušaj destabilizacije političke situacije u zemlji tako što – kako on tvrdi – „preko Poljske, Litvanije, a sad već i Ukrajine nastoje da ‘narandžastu revoluciju’ – kojom je prošle godine opozicija u Kijevu preuzela vlast – presele u Belorusiju i Rusiju“. Takođe je najavio intenzivno angažovanje obaveštajnih službi u pronalaženju rušitelja ustavnog poretka zemlje. „Oni mobilišu sve“, kaže baćuška Lukašenko, „ali mi se ne plašimo nikakvih ‘šarenih revolucija’, jer je svaki napad na Belorusiju napad i na Moskvu.“ Predsednik Rusije Vladimir Putin je prošle nedelje signalizirao da je „na pomolu kraj stranog finansiranja nevladinih organizacija koje se bave političkim aktivnostima“. Ruske vlasti su već zatvorile moskovski biro Sorosovog Fonda za otvoreno društvo. „Nijedna zemlja koja drži do sebe to ne dozvoljava, pa neće ni Rusija“, kaže Putin. Nakon „plišanih“, popularno nazvanih „šarenih revolucija“ u poslednje dve godine na postsovjetskim prostorima, Moskva je pooštrila odnose sa Zapadom, optužujući nevladin sektor i strane fondacije za mešanje u unutrašnje stvari Rusije. Hajka na takozvane politički angažovane NVO, koju su najavili predsednici Putin i Lukašenko, kod mnogih izaziva strah od spuštanja nove „gvozdene zavese“ na evro-azijskom kontinentu. Jer, nejasno je šta se podrazumeva pod – kako kaže Putin – „političkim aktivnostima“ kojima se bave neke nevladine organizacije, ali je sasvim poznato da su šarene revolucije u Gruziji i Ukrajini značajnim delom izvedene lobiranjem NVO za vreme izbormih kampanja.

ORBITA: Bivša sovjetska, centralnoazijska republika Uzbekistan još prošle godine je zabranila rad Sorosovoj kancelariji Fonda za otvoreno društvo u Taškentu. Zabranjena je i delatnost međunarodne organizacije za podršku medijima „Inter njuz“. Inače, Uzbekistan, gde su pre nekoliko meseci krvavo ugušene demonstracije u gradu Andidžanu, važi za „grudu“ na kojoj se zaustavio takozvani domino-efekat „šarenih revolucija“. Predsednik Sjedinjenih Država Džordž Buš nabrojao je prošlog meseca zemlje gde su se proširile takozvane „šarene revolucije“ i najavio da je to „proces koji će se uskoro raširiti po celom svetu“.

Uz novu strategiju zatvaranja „pred najezdom Zapada“, predsednici Putin i Lukašenko nastoje da još jače učvrste Savez Rusije i Belorusije. Planirano je da se na jesen razmotri Nacrt ustava savezne države i da počnu pregovori o zajedničkoj valuti. Razrađuje se i projekat stvaranja Jedinstvenog ekonomskog prostora (JEEP) u koji bi trebalo da uđu Rusija, Belorusija, Kazahstan i Ukrajina (čije je članstvo pod velikim znakom pitanja posle odlaska režima Leonida Kučme), koji bi predstavljao konkurenciju najvećem svetskom tržištu – evropskom; konačno, aktivirane su i međunarodne organizacije koje se na prostoru bivšeg komunističkog bloka i Centralne Azije bave pitanjima bezbednosti, transporta i ekonomije.

KONTRAREVOLUCIJA: Nakon „narandžaste revolucije“ u Kijevu početkom ove godine omladinski ogranak opozicionog bloka u Rusiji Grigorija Javlinskog Jabloko najavio je stvaranje sličnog omladinskog pokreta u Moskvi, po uzoru na srpski Otpor, gruzijsku Kmaru i ukrajinsku Poru, s ciljem da i u ključnoj postkomunističkoj zemlji izazove drugi talas demokratskih promena – nenasilnu smenu autokratskog režima Vladimira Putina. Prema mišljenju lidera omladine Jabloka Ilje Jašina, za to je potrebno objedinjavanje svih omladinskih organizacija širom Rusije. Kremlj nije čekao da bivši „komsomolci“ budu prepušteni „kojekakvim političkim vetrovima“ i već je polovinom aprila stvorio provladinu omladinsku organizaciju pod imenom „Naši“. Po uzoru na sovjetski „Komsomol“ vođe savremenih ruskih omladinaca sebe nazivaju „komesarima“ i obećavaju da će za koju godinu zameniti postojeću rusku elitu. „Naši“ tvrde da se bore protiv domaćih oligarha koji su doveli do kriminalizacije društva, ali i liberala i nacionalista, koji u Rusiji takođe imaju jake omladinske organizacije, kao što je već pomenuti omladinski ogranak Jabloka, i nacional-boljševika poznatog ruskog disidenta Eduarda Limonova. Lider mladih „jabukovaca“ Ilja Jašin tvrdi da će ruske vlasti iskoristiti „Naše“ tj. „njihove“ za kontrarevoluciju i „rasterivanje opozicionih demonstranata“ u slučaju pokušaja da se režim Putina smeni na ulicama Moskve. Oko tri hiljade komesara „Naših“ nedavno su organizovali kamp ili takozvani slet na jezeru Seliger u Tverskoj oblasti Rusije gde su se – prema rečima organizatora – bavili sportom, slušali predavanja i pomagali restauraciju crkava.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Slovenija

22.mart 2026. S. Ć.

Parlamentarni izbori u Sloveniji: Liberali pobedili desničare

Na parlamentarnim izborima u Sloveniji za dlaku je pobedio liberalni Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba desničarsku Slovenačku demokratsku stranku Janeza Janše

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure