
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
„Jesen stiže ja se ne oženi“… TV programi u Srbiji kao da odišu jesenjom, odnosno svadbarskom atmosferom. Termini u restoranima i crkvama su bukirani, novine su prepune fotografija sa glamuroznih venčanja modelsica, frajera u trendu i TV-voditeljki koje postaju udavače za primer. No, krenimo redom i vratimo se u doba kada su devojke jesen čekale da budu isprošene. U emisiji „Devojački dar“ RTS nam je dočarao pripremu devojačkog miraza, večernja prela, vezene peškire za svatove i slatku neizvesnost ljubavnih susreta. Ako je mlada bez opreme, tetke i komšinice su pripomagale, a domaćin bi pijuckao rakijicu, sviruckao frulicu i ložuckao vatricu. Pokazalo se da babe bolje pevaju „Mesečina a ja zovem prelo„, a devojke rumene od stida pred momcima pomalo falširaju. Seoska idila, kišica sipi, mleko kipi, dečica plaču, u kući toplo, nema struje – šta da rade mladi nego da se muvaju.
U okviru domaće turističke ponude, RTS nam iz dana u dan predstavlja Kupusijadu, župsku i oplenačku berbu, a stotine hiljada domaćih turista kusaju kupus i piju širu. Već po prilici, biraju se najlepše bećaruše, beračice i slične domaće lepojke. Ono što spaja brojne turističke derneke jeste Velja Ilić koji ne propušta nijedno otvaranje, nijednu zdravicu. Iskreno se divim kondiciji koju pokazuje ministar, uvek među narodom, na čelu sofre. Voditeljka RTS-a ga je zato najbolje opisala u dve reči: Ministar – Magistar!
Sledećeg dana, na 3K sam gledao Marijanu Mateus, koja sa Lotarom živi u Budimpešti. Ona je pred kamerama izložila kompletan manifest jedne sponzoruše, odnosno savremene žene koja zna šta hoće i kako to da dobije. Kao na kafi kod komšinice, ispričala je gde je letovala, gde kupovala krpice, kako je isprošena u helikopteru nad Kipom slobode – ukratko, saznali smo sadržaj prethodnih stotinak epizoda Marijanine životne sapunice. Ni traga od devojačkog dara, miraza ni ojkanja. Danas je mladoženja taj koji brine o finansijama, a njeno je samo da bude lepa. Uprkos glamuroznom životu, osetio sam strahovitu paniku da se osvojeni muškarac (čitaj status) sačuva u neizvesnom dobu tranzicije, jer je konkurencija nemilosrdna.
U emisiji „Svet u boji“ na BK televiziji objavljena je ekskluzivna vest – da će Bogoljub po peti put postati otac. Vest je obznanio brat Dragomir, za čiji se izgled brine njegova supruga Hafa. Ovo samo potvrđuje jesenju ljubavnu euforiju koja hvata ljude bez obzira na to da li su milioneri ili ljuta sirotinja. Od kada se „Svet“ pojavio na BK televiziji, u novinama su se proredili skandali u vezi s porodicom Karić. Svojevrememo sam čuo za tezu o tabloidima – bastionima slobode, koji našim političarima i ostalim zvezdama jedini nemilosrdno pljuskaju surovu istinu u lice. Sloboda je često prelazila granicu dobrog ukusa. Ako malo pažljivije pratite žutu štampu i žute emisije, brzo ćete shvatiti da je reč o glasilima političkih partija i tranzicionih tajkuna. Zato su svadbe, rođendani i rođenja dece omiljene teme.
Ipak, nije sve na televiziji bilo idilično. Za dečake, jesen je doba kada se odlazi u vojsku.
Televizija Crne Gore, početkom ove nedelje, prikazala je nekoliko sati sirovog materijala sa dubrovačkog ratišta. Patriotski opijeni reporteri, a bogami i reporterke, pratili su Crnogorce u pohodu na ustaše, kako se tada govorilo. Spaljene kuće, leševi, vojničke psovke, poziranje sa tandžarama, rokanje po Konavlima, petokrake i kokarde, ukratko sati i sati potpunog ludila. Pomislio sam kako je krvarenje sa TV-ekrana trajalo godinama i pitam se da li smo se dovoljno odmakli od medijske nekrofilije.
TV B92 emitovao je emisiju o tragičnoj pogibiji dva regruta u Topčideru. Za poimanje vremena u Srbiji afera stara godinu dana je davna prošlost i niko se nije pitao – šta se posle desilo? Istraga je odlukom skupštinskog odbora prepuštena civilnom pravosuđu, dokazi su poslati u Visbaden (koji postaje zaista kultno mesto za sve ovdašnje afere) a roditelji vojnika obeležiće godišnjicu smrti svojih sinova. Psiholozi kažu da naš um funkcioniše na principu – geštalta, ili završene forme. Mi spontano želimo da nezavršeni krug vidimo kao pun, ili niz sličica kao pokret. Ogroman broj nerazjašnjenih afera verovatno nas je sve kompletno izbezumio, jer nikada ne vidimo kraj serije ili kraj epizode.
Pošto je ove nedelje godišnjica 5. oktobra, ne mogu a da se ne prisetim utiska tog priželjkivanog kraja i početka novog filma. Pokazalo se, na nesreću, da naša sapunica još nije gotova.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve