Međunarodni odnosi
Merkel: Sa Trampom nema ćaskanja – ili ti ili on
Neviđeni izazov za sve je sprega Donalda Trampa i najkrupnijeg kapitala, kaže bivša nemačka kancelarka Angela Merkel za Špigel
Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem Angele Merkel za kancelara
Specijalno za „Vreme“ iz Berlina
„Sa današnjim danom stojimo na odlučujućem raskršću, nešto smo, naime, postigli – utvrđena je baza za početak koalicionih pregovora; obje stranke time pokazuju da shvataju ozbiljno želju birača – da su spremne na poduzimanje zajedničkog napora za dobrobit Njemačke i njezinih ljudi…“ Tako je Angela Merkel, zapravo manje raspoložena nego što se moglo očekivati – ali i već sasvim na visini svoje nove državničke uloge, nakon sjednice vođstva demokršćana (CDU), u ponedjeljak poslije podne u Berlinu prezentirala dogovor koji, tri tjedna nakon izvanrednih izbora konačno otvara put ozbiljnim pregovorima za formiranje velike koalicije. Tek na inzistiranje stranih novinara, točnije novinarki koje su uporno ponavljale pitanje da li je sretna, kako se osjeća na za nju povjesni dan, Angela Merkel je pokazala mali smiješak, ipak nešto radosti zbog postizanja onoga što je bez sumnje već dugo cilj njezine, i inače po svemu besprimjerne političke karijere.
Da će ipak ona, a ne Gerhard Šreder, biti na čelu velike koalicije – kao i da je protuteža za premijersko mjesto i položaj predsjednika Bundestaga, što su također dobili konzervativni, stranke Unije stajalo je osam ministarskih položaja – u Berlinu je doduše „procurilo“ već prije podne, ali vodstvima obiju stranaka očito nije bilo sasvim lako prihvatiti dogovor. Konzervativni su ga, doduše, u skladu s danima već prakticiranom demonstracijom nepodijeljenje podrške šefici, na kraju ipak odobrili jednoglasno, ali je kod socijaldemokrata bilo sedam suzdržanih i dva glasa protiv, a najvažnija odluka iz njihova tabora. Tko će biti vicekancelar i ministar vanjskih poslova, dakle vođa drugog dijela tog političkog braka, odgođeno je za kraj koalicionih pregovora.
DOGOVOR O DOGOVORU: Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem osobe koja treba voditi vladu. Naprotiv, kao da su izvjesnošću oko kancelarske fotelje pale sve one brane i sustezanja koje su bar kod nekih pratile prve sondirajuće razgovore o velikoj koaliciji. Oni, naime, koji su se prije sklapanja „dogovora o dogovoru“ ipak još nadali da će možda ostati u nekoj kombinaciji za vlast, Liberalna stranka i Zeleni sada više očito ne vide nikakvih razloga za nježnost.
„Rakija je rakija, a služba služba – naš osobno dobar odnos će ostati kakav je bio, ali od sada će gospođa Merkel kao vjerojatna šefica jedne nove velike koalicije u nama imati konstruktivnu, tvrdu i vrlo kritičnu opoziciju“ – tim je riječima na konačni dogovor velikih o kancelarskom položaju u Berlinu još istog popodneva reagirao šef Liberalne stranke Vesterfel. FDP time, rekao je, definitivno prelazi u opoziciju i s tog položaja neće u Bundestagu kod glasanja podržati šeficu nove vlade. Osim toga „novo se zapravo u ovom slučaju drži u granicama: da bi dobili kancelarski položaj, konzervativni su se odrekli svih najvažnijih dijelova svog programa, a time i svega onoga što je zaista moglo značiti novi početak za Njemačku“, smatra Vesterfel. Zaista, područja za koja su u predizbornoj kampanji konzervativni nudili sasvim nove koncepte, kao što su zdravstvo, financijska i porezna politika, ukidanje tarifne autonomije, ili smanjivanje subvencija za rudnike i tešku industriju – zbog podjele resora po kojoj portfelje rada, financija, pravosuđa, ekologije, prometa, razvojne pomoći i vanjskih poslova preuzimaju crveni – teško da će moći biti reformirana na način primjeren velikim najavama o „novom početku“.
„Umjesto toga, to je politika najmanjeg zajedničkog nazivnika, to nije novi početak za našu zemlju nego nastavak socijaldemokratske, državno dirigirane preraspodjele…“, smatra Vesterfel koji je i inače tragični junak ovih izbora; s jednim od najboljih rezultata u poslijeratnoj povijesti, FDP ide u opoziciju. Kritični prema svom bivšem partneru u vlasti su odjednom izričito postali i Zeleni: „Loš je znak što se već na samom početku koalicije politički sadržaji čine najmanje važnima… najprije se dijele položaji, onda dogovaraju pozicije… a građani i građanke uzalud pitaju što će im donijeti ta nova vlada…“, kaže šef stranke Bitikofer. Ironizirati žar kojim su se u danima nakon izbora veliki bacili na personalna pitanja, Zelenima to pada lakše što je njihov prvi čovjek, Fišer, bez puno oklijevanja ispraznio mjesto. Doduše, ne bez poruke u svom stilu: „dolazi vrijeme plejbek političara, tu ja ne želim sudjelovati“.
KRALJICA BEZ ZEMLJE: Možda na kraju tako misli i kancelar Šreder – u svakom slučaju inače dobro obaviješteni berlinski kuloari samo nagađaju o njegovoj daljoj političkoj sudbini. Poznato je samo da je sva ponuđena mjesta – od vicekancelarskog do raznih portfelja, odbio riječima: „To se ne uklapa u moje životne planove.“ Nagađanja u međuvremenu idu od potpunog povlačenja iz politike do mogućnosti da Šreder preuzme stranku, a sadašnji šef SPD-a Franc Mintefering vicekancelarski položaj. U svakom slučaju, pregovori o velikoj koaliciji počinju idućeg tjedna, a nova bi vlada trebala stajati do sredine idućeg mjeseca – a personalije su, kažu, na redu tek pri kraju.
Dan nakon što je objavljeno da će biti na čelu vlade, jasno je i zašto Angela Merkel nije pokazivala veliku sreću kada je objavljivala tu vijest. U prvim anketama čak je 49 odsto upitanih Nijemaca izjavilo da nisu zadovoljni tom odlukom, u njezinoj stranci su počele kritike zbog podjele ministarstava i svađe oko kompetencija, iz SPD-a stižu razne poruke upozorenja, a štampa je naziva „kraljicom bez zemlje“. Biti prvi ženski šef njemačke vlade svakako je ostvarenje političkog sna gospođe Merkel, ali i ovog puta se zapravo potvrđuje da ostvarenje snova nije najbolje što se nekome može dogoditi. Uostalom, sve do uspješnog okončanja pregovora o velikoj koaliciji teoretski su mogući i drugačiji raspleti.
Neviđeni izazov za sve je sprega Donalda Trampa i najkrupnijeg kapitala, kaže bivša nemačka kancelarka Angela Merkel za Špigel
U subotu uveče u zgradi u Kninu eksplodirala je ručna bomba M-75. Jedna osoba je poginula, a četiri su ranjene
Erdogan podržava odluku Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Benjamina Netanjahua, Žozep Borelj takođe, dok Viktor Orban zove u goste izraelskog premijera i garantuje mu bezbednost
Od januara 2025. godine, Bugarska i Rumunija postaće deo zone Šengena, saopštio je mađarski ministar unutrašnjih poslova. Do sada je ulazak ove dve zemlje u šengenski prostor blokirala Austrija
Premijer Izraela zbog naloga za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda u Hagu svakako neće putovati ni u jednu od 124 zemlje potpisnice Rimskog statuta, ali se to ne odnosi na Sjedinjene Američke Države, odakle je već dobio veliku podršku, ukazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve