img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Angela na cilju?

12. oktobar 2005, 23:01 Lidija Klasić
Copied

Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem Angele Merkel za kancelara

Specijalno za „Vreme“ iz Berlina

TEŠKI PREGOVORI: A. Merkel i G. Šreder

„Sa današnjim danom stojimo na odlučujućem raskršću, nešto smo, naime, postigli – utvrđena je baza za početak koalicionih pregovora; obje stranke time pokazuju da shvataju ozbiljno želju birača – da su spremne na poduzimanje zajedničkog napora za dobrobit Njemačke i njezinih ljudi…“ Tako je Angela Merkel, zapravo manje raspoložena nego što se moglo očekivati – ali i već sasvim na visini svoje nove državničke uloge, nakon sjednice vođstva demokršćana (CDU), u ponedjeljak poslije podne u Berlinu prezentirala dogovor koji, tri tjedna nakon izvanrednih izbora konačno otvara put ozbiljnim pregovorima za formiranje velike koalicije. Tek na inzistiranje stranih novinara, točnije novinarki koje su uporno ponavljale pitanje da li je sretna, kako se osjeća na za nju povjesni dan, Angela Merkel je pokazala mali smiješak, ipak nešto radosti zbog postizanja onoga što je bez sumnje već dugo cilj njezine, i inače po svemu besprimjerne političke karijere.

Da će ipak ona, a ne Gerhard Šreder, biti na čelu velike koalicije – kao i da je protuteža za premijersko mjesto i položaj predsjednika Bundestaga, što su također dobili konzervativni, stranke Unije stajalo je osam ministarskih položaja – u Berlinu je doduše „procurilo“ već prije podne, ali vodstvima obiju stranaka očito nije bilo sasvim lako prihvatiti dogovor. Konzervativni su ga, doduše, u skladu s danima već prakticiranom demonstracijom nepodijeljenje podrške šefici, na kraju ipak odobrili jednoglasno, ali je kod socijaldemokrata bilo sedam suzdržanih i dva glasa protiv, a najvažnija odluka iz njihova tabora. Tko će biti vicekancelar i ministar vanjskih poslova, dakle vođa drugog dijela tog političkog braka, odgođeno je za kraj koalicionih pregovora.

DOGOVOR O DOGOVORU: Tako personalna nagađanja i kadrovska kuhinja, koji berlinsku političku scenu određuju od trenutka kada je postalo jasno da su izbornim rezultatima birači političarima pripremili više zagonetki nego odgovora na pitanja o raspodjeli vlasti, nisu splasnula ni imenovanjem osobe koja treba voditi vladu. Naprotiv, kao da su izvjesnošću oko kancelarske fotelje pale sve one brane i sustezanja koje su bar kod nekih pratile prve sondirajuće razgovore o velikoj koaliciji. Oni, naime, koji su se prije sklapanja „dogovora o dogovoru“ ipak još nadali da će možda ostati u nekoj kombinaciji za vlast, Liberalna stranka i Zeleni sada više očito ne vide nikakvih razloga za nježnost.

„Rakija je rakija, a služba služba – naš osobno dobar odnos će ostati kakav je bio, ali od sada će gospođa Merkel kao vjerojatna šefica jedne nove velike koalicije u nama imati konstruktivnu, tvrdu i vrlo kritičnu opoziciju“ – tim je riječima na konačni dogovor velikih o kancelarskom položaju u Berlinu još istog popodneva reagirao šef Liberalne stranke Vesterfel. FDP time, rekao je, definitivno prelazi u opoziciju i s tog položaja neće u Bundestagu kod glasanja podržati šeficu nove vlade. Osim toga „novo se zapravo u ovom slučaju drži u granicama: da bi dobili kancelarski položaj, konzervativni su se odrekli svih najvažnijih dijelova svog programa, a time i svega onoga što je zaista moglo značiti novi početak za Njemačku“, smatra Vesterfel. Zaista, područja za koja su u predizbornoj kampanji konzervativni nudili sasvim nove koncepte, kao što su zdravstvo, financijska i porezna politika, ukidanje tarifne autonomije, ili smanjivanje subvencija za rudnike i tešku industriju – zbog podjele resora po kojoj portfelje rada, financija, pravosuđa, ekologije, prometa, razvojne pomoći i vanjskih poslova preuzimaju crveni – teško da će moći biti reformirana na način primjeren velikim najavama o „novom početku“.

„Umjesto toga, to je politika najmanjeg zajedničkog nazivnika, to nije novi početak za našu zemlju nego nastavak socijaldemokratske, državno dirigirane preraspodjele…“, smatra Vesterfel koji je i inače tragični junak ovih izbora; s jednim od najboljih rezultata u poslijeratnoj povijesti, FDP ide u opoziciju. Kritični prema svom bivšem partneru u vlasti su odjednom izričito postali i Zeleni: „Loš je znak što se već na samom početku koalicije politički sadržaji čine najmanje važnima… najprije se dijele položaji, onda dogovaraju pozicije… a građani i građanke uzalud pitaju što će im donijeti ta nova vlada…“, kaže šef stranke Bitikofer. Ironizirati žar kojim su se u danima nakon izbora veliki bacili na personalna pitanja, Zelenima to pada lakše što je njihov prvi čovjek, Fišer, bez puno oklijevanja ispraznio mjesto. Doduše, ne bez poruke u svom stilu: „dolazi vrijeme plejbek političara, tu ja ne želim sudjelovati“.

KRALJICA BEZ ZEMLJE: Možda na kraju tako misli i kancelar Šreder – u svakom slučaju inače dobro obaviješteni berlinski kuloari samo nagađaju o njegovoj daljoj političkoj sudbini. Poznato je samo da je sva ponuđena mjesta – od vicekancelarskog do raznih portfelja, odbio riječima: „To se ne uklapa u moje životne planove.“ Nagađanja u međuvremenu idu od potpunog povlačenja iz politike do mogućnosti da Šreder preuzme stranku, a sadašnji šef SPD-a Franc Mintefering vicekancelarski položaj. U svakom slučaju, pregovori o velikoj koaliciji počinju idućeg tjedna, a nova bi vlada trebala stajati do sredine idućeg mjeseca – a personalije su, kažu, na redu tek pri kraju.

Dan nakon što je objavljeno da će biti na čelu vlade, jasno je i zašto Angela Merkel nije pokazivala veliku sreću kada je objavljivala tu vijest. U prvim anketama čak je 49 odsto upitanih Nijemaca izjavilo da nisu zadovoljni tom odlukom, u njezinoj stranci su počele kritike zbog podjele ministarstava i svađe oko kompetencija, iz SPD-a stižu razne poruke upozorenja, a štampa je naziva „kraljicom bez zemlje“. Biti prvi ženski šef njemačke vlade svakako je ostvarenje političkog sna gospođe Merkel, ali i ovog puta se zapravo potvrđuje da ostvarenje snova nije najbolje što se nekome može dogoditi. Uostalom, sve do uspješnog okončanja pregovora o velikoj koaliciji teoretski su mogući i drugačiji raspleti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat na Bliskom istoku

02.mart 2026. A.I.

BLOG U Kuvajtu navodno oboren američki lovac, napad na rafineriju u Saudijskoj Arabiji

Proiranska oružana organizacija Hezbolah se uključila u rat i napala Izrael koji je odgovorio vazdušnim napadima u Libanu. Američke i izraelske snage nastavljaju sa bombardovanjem Irana. Donald Tramp računa da će rat trajati četiri nedelje. Rat se proširio na ceo region

Rat na Bliskom istoku

02.mart 2026. Jan-Filip Šolc (DW)

Izrael: Zdušna podrška bombardovanju Irana do bezopasnosti

Uz sve strahove od žrtava u sopstvenim redovima, većina Izraelaca zdušno pozdravlja vojni obračun sa Iranom. Ako i ne dođe do promene vlasti, pored nuklearnog programa nadaju se uništenju balističkih raketa Islamske Republike

Pumpe na naftnom polju u sumrak.

Nafta

01.mart 2026. B. B.

Cena sirove nafte skočila za 10 odsto zbog napada na Irana

Nakon američkih i izraelskih napadi na Iran cena nafte mogla bi, prema predviđanju stručnjaka, da pređe 100 dolara po barelu

Eksplozija u Teheranu nakon vazdušnih udara

Iran

01.mart 2026. Šamil Šams (DW)

Četiri cilja udara na Iran

Sjedinjene Države i Izrael imaju četiri cilja koje žele da postignu udarima na Iran

Ali Hamnei

Ali Hamnei

01.mart 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Ali Hamnei – od pesnika do čoveka pod kojim su patili milioni

Ajatolah Ali Hamnei sebe je do smrti pre svega smatrao pesnikom i književnim kritičarem. Političke i društvene slobode brutalno su gušene pod njegovim vođstvom

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure