img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika i smrtna kazna

Neumoljivi Terminator

14. decembar 2005, 19:16 Duška Anastasijević
Copied

Slučaj Stenli Vilijamsa Tukija potresao je javnost u Americi i pokrenuo niz teških pitanja vezanih za institut smrtne kazne, koju je američki Vrhovni sud ponovo uveo 1976. godine. Tuki je u zatvoru stekao mnoge poštovaoce i zbog svojih stavova o rasnoj nepravdi u Americi, čime je zasenjena njegova "slava" opasnog gangstera. Vilijams je uz pomoć advokata i vatrenih pristalica lako nalazio put do medija, a imao je i zvaničnu internet stranicu

MASOVNI PROTESTI: Detalj sa demonstracija u Los Anđelesu

Kada se Stenli Vilijams zvani Tuki skoro očešao o Arnolda Švarcenegera u hodniku jedne teretane na plaži Santa Monika u Kaliforniji početkom sedamdesetih, ni jedan ni drugi nisu ni slutili da će im sudbina ukrstiti puteve na mnogo dramatičniji način. Švarceneger, tada samo austrijski emigrant, maštao je o holivudskoj slavi. I Vilijams je tada maštao o slavi, ali drugačije vrste, sanjao je da bude kralj bande, gospodar ulica Los Anđelesa. Nisu imali ništa zajedničko, osim strasti za bodi-bildingom, koja im je i omogućila priželjkivanu slavu.

Tridesetak godina kasnije, guverner Kalifornije Švarceneger potezom naliv-pera zapečatio je sudbinu kriminalca Tukija, osnivača zloglasnih Kripsa, losanđeleske bande odgovorne za erupciju nasilja na ulicama ovog grada sedamdesetih godina prošlog veka. Tuki je osuđen na smrt zbog svirepog ubistva četvoro ljudi, a na izvršenje smrtne kazne, ili na guvernerovo pomilovanje, čekao je u zatvoru pune 24 godine. Obojica su četvrt veka života, svako na svoj način, iskoristili za napredak.

JEDAN U POLITIKU – DRUGI U ZATVOR: Ovenčan holivudskom slavom, Švarceneger se preselio u politiku i postao guverner najbogatije američke države. Tuki je duge zatvorske dane koristio za sopstveno obrazovanje, i postao jedan od najpoznatijih američkih aktivista protiv vladavine bandi i nasilja svake vrste. Uz pomoć spisateljice Barbare Beknel objavio je nekoliko za omladinu poučnih knjiga protiv nasilja, kao i autobiografiju. Njegov zatvorski aktivizam nekoliko puta mu je doneo nominaciju za čak dve Nobelove nagrade – za mir i za književnost.

Pošto je iscrpio sve pravne lekove, odluka o njegovom životu ili smrti pala je na (povelika) pleća čoveka koji se proslavio u filmovima kao što su Konan i Terminator (1, 2, 3). Uprkos snažnim pritiscima javnosti, brojnim peticijama na koje su potpis stavile mnoge slavne ličnosti, među kojima i Švarcenegerove bivše kolege poput oskarovca Džejmija Foksa i Suzan Sarandon, Švarceneger se nije dao ganuti. U podne 12. decembra, na krovu zatvora Sen Kventin ipak se upalila crvena svetiljka, siguran znak da je izvršenje smrtne kazne u toku. Medicinska sestra je pred svedocima uz malo muke pronašla Vilijamsovu venu, i za nekoliko trenutaka Vilijams je izdahnuo u 51. godini života. „Država Kalifornija je upravo ubila nevinog čoveka“, povikalo je uglas oko hiljadu Tukijevih pristalica, okupljenih ispred zatvora. Džoan Baez je zapevala „Ljuljaj me nežno, slatka kočijo“.

Vilijamsov život je okončan, ali žučna debata o smrtnoj kazni u američkoj javnosti nije.

Kako se vreme odluke približavalo, slučaj Vilijams potresao je javnost u Americi i pokrenuo niz teških pitanja vezanih za institut smrtne kazne, koju je američki Vrhovni sud ponovo uveo 1976. godine. Tuki je u zatvoru stekao mnoge poštovaoce i zbog svojih stavova o rasnoj nepravdi u Americi, čime je zasenjena njegova „slava“ opasnog gangstera. Vilijams je uz pomoć advokata i vatrenih pristalica lako nalazio put do medija, a imao je i zvaničnu internet stranicu. Sa čuvenim reperom Snupom Dogom, pobratimom iz vremena Kripsa, objavio je mnoge pesme protiv nasilja.

„Uvek se iznova pitam: ima li pravde za crnca u Americi? Reći ću i vama i svakom drugom da pravde za crnce nema!“, izjavio je Vilijams novinaru „Njujork tajmsa“ samo dve nedelje pre pogubljenja. „Ima stotinu razloga koji me navode na ovaj zaključak“, kaže Vilijams, koji nije završio ni srednju školu, ali je u zatvoru postao samouki intelektualac koji se često služi biranim, stranim rečima. Uredne, prosede brade, sa naočarima bez okvira, Vilijams je mnogo više podsećao na univerzitetskog profesora nego na opasnog kriminalca, osuđenog zbog hladnokrvnog četvorostrukog ubistva.

POČETAK: Prva žrtva bio je Albert Ovens, dvadesetšestogodišnji prodavac, kome je 1979. Vilijams pucao dva puta u potiljak i opljačkao radnju. Samo dve nedelje kasnije, Vilijams je ubio porodicu tajvanskih emigranata Jang, koji su u Los Anđelesu otvorili motel. Najstarija žrtva bio je Jen I Jang (76), a u motelu su ubijeni i njegova kćerka i žena.

Ipak, Vilijams nikada nije priznao krivicu za smrt četvoro ljudi, za šta je osuđen na smrtnu kaznu 1981. U zapisniku sa suđenja ostalo je upamćeno da se Vilijams nedolično ponašao, da se cerio i sprdao sa sudbinom ljudi čije je živote okončao, kako je tvrdila optužnica. Švarceneger nije propustio da podseti javnost na tu epizodu kada je doneo odluku da ne pomiluje Tukija. Jedan od argumenata bio je i taj da Vilijams ne pokazuje ni tračak kajanja za ono što je učinio. „Kako da se pokajem i izvinim kada sam nevin? Ja to nisam učinio“, uporno je ponavljao Vilijams. „Time što mi prete smrtnom kaznom nije sredstvo za utvrđivanje krivične odgovornosti, niti će mojom smrću bilo ko ostvariti zadovoljenje pravde“, objasnio je biranim rečima Tuki svoj stav prema porodicama žrtava u razgovoru za „Njujork tajms“. „Njihovi najdraži neće time ustati iz groba i uzvratiti im ljubav. Voleo bih da je to moguće. Saosećam sa svima koji su izgubili dragu osobu, ali im moja smrt neće podariti spokoj. Ja to nisam učinio.“

I među njegovim najvatrenijim pristalicama malobrojni su oni koji istinski veruju u Vilijamsovu nevinost. Zato su protivnici smrtne kazne iskoristili Vilijamsov slučaj da po ko zna koji put ukažu na to da je ukidanje smrtne kazne, između ostalog, i civilizacijsko dostignuće. „Ako on, koji je dao lični primer iskupljenja, ne bude pomilovan, ko onda treba da bude pomilovan“, zavapio je Džonatan Haris, jedan od advokata iz Vilijamsove odbrane, čekajući konačnu odluku guvernera Kalifornije.

NEMILOSRDAN: Arnol Švarceneger

NAJTEŽI U KARIJERI: Sam Švarceneger priznao je da je ovaj slučaj bio najteži u njegovoj političkoj karijeri. Guverner Kalifornije do sada je češće imao priliku da o životu i smrti odlučuje na filmskom platnu nego kao guverner, ali mu slučaj Vilijams nije vatreno krštenje. Do sada je odbio da pomiluje dvojicu osuđenika na smrt, od kojih je jedan, Donald Birdsli, pogubljen u januaru ove godine, dok drugi, Kevin Kuper, očekuje izvršenje najteže kazne početkom februara sledeće godine. Već je u Birdslijevom slučaju pokazao da osuđenikovo ponašanje u zatvoru ne može da utiče na njegovu odluku: „Pohvalio sam Birdslija za primerno ponašanje u zatvoru, ali me činjenica da je njegovo vladanje bilo uzorno nije dirnulo do milosrđa. Ništa manje ni ne očekujem od zatvorenika“, bio je nemilosrdan Švarceneger prilikom obrazloženja svoje odluke. Iako su prethodne Švarcnegerove odluke protivnicima smrtne kazne ulivale malo nade da će guverner biti popustljiviji, svi su želeli da veruju da će zbog poljuljane popularnosti produžiti Vilijamsu život.

„Ovde je reč o iskupljenju, o nadi. Reč je o čoveku koji je već četvrt veka u zatvoru, gde je našao nov smisao života čekajući izvršenje smrtne kazne“, apelovali su protivnici Vilijamsovog pogubljenja u peticiji koju su poslali guverneru. „Nakon proučavanja dokaznog materijala, istorije, vaganja argumenata i ozbiljnih posledica, borio sam se s odlukom, ali nisam našao opravdanje za pomilovanje“, ostao je neumoljiv Švarceneger u svom konačnom izveštaju.

Vilijams je poslednje sate života proveo opraštajući se od prijatelja, i čitajući mnogobrojna pisma podrške. „Primiću to s dostojanstvom, s integritetom i sa srcem punim ljubavi“, najavio je Vilijams kako namerava da se oprosti od života. „Imaju obraza da me pitaju da li želim poslednji obrok, da li želim sveštenika da se ispovedim! Bio bih lud da prihvatim poslednji obrok, neću sveštenika! Neću ništa od institucije koja namerava da me ubije“, najavio je Tuki dve nedelje pre smrti. Od života se oprostio bez poslednjih reči, malčice nervozan što medicinska sestra nije odmah uspela da nađe zgodno mesto da mu ubrizga smrtonosnu tečnost iz injekcije u venu.

Smrtna kazna

U Kaliforniji na izvršenje smrtne kazne čeka oko 650 osoba, a u Teksasu nešto više od 400. U Teksasu je, međutim, pogubljeno 355 ljudi od kada je Vrhovni sud SAD ponovo uveo smrtnu kaznu 1976, dok je Vilijams jedanaesta osoba u Kaliforniji nad kojom je izvršena smrtna kazna. Inače, u Sjedinjenim Američkim Državama pre desetak dana izvršena je 1000. smrtna kazna, otkako je pre 30 godina ponovo uvedena.

(natpis na slici: „Abolish the Death Penalty! / www.1000executions.org„)


Bande u L.A.

Stenli Vilijams Tuki osnovao je 1971. u Los Anđelesu bandu Kripsa, zajedno sa svojim drugom Rejmondom Vašingtonom. Procenjuje se da Kripsi samo u Los Anđelesu broje oko 12.000 članova, uz oko 5000 članova bande Krv, i čak 30.000 pripadnika različitih latino-bandi. U Los Anđelesu svake godine zbog nasilja iza koga stoje bande u proseku strada oko 250 osoba. U zatvorima širom Kalifornije ima oko 1500 članova bande Krips i oko 1000 pripadnika bande Krv. Vilijams se svoje banditske prošlosti javno odrekao 1993. godine, i pozvao omladinu da im se ne priključuje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure